Prijeđi na sadržaj

Divlji pelin

Izvor: Wikipedija
Divlji pelin
A. vulgaris
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Asterales
Porodica:Asteraceae
Rod:Artemisia
Vrsta:A. vulgaris
Dvojno ime
Artemisia vulgaris
L.
Baze podataka

Divlji pelin (obični pelin, lat. Artemisia vulgaris) je biljka iz roda Artemisia, porodica Asteraceae. Udomaćena je u Europi, Aziji, sjevernoj Africi, te na Aljaski, dok je u drugim dijelovima sjeverne Amerike naturalizirana, te se smatra invazivnom vrstom. Raste na tlu bogatom dušikom,na zapuštenom zemljištu i uz puteve. Naraste do 2 metra visine. Cvate od srpnja do rujna. Biljka je dugo korištena kao začin, ljekovita biljka te za dimljenje prostorija, u svrhu pročišćenja. Koristi se i u kineskoj tradicionalnoj medicini.

U Hrvatskoj se smatra za korov.[1]

Sastav

[uredi | uredi kôd]

Listovi sadrže karotin te do 176 mg% askorbinske kiseline i do 0,6 % eteričnog ulja u sastav kojeg ulaze, alfa tujon, cineol i borneol).[2]

Primjena u narodnoj medicini

[uredi | uredi kôd]

Divlji je pelin ljekovita biljka. Kao medicinski sirovinski materijal koristi se trava (latinski: Herba Artemisiae vulgaris) – sakupljena tijekom cvjetanja, te korijen dobiven u jesen. Poboljšava apetit i probavu, tonik, sedativ, djeluje hematopoetski, pospješuje zacjeljivanje rana, potiče tok žuči, ima blago laksativni učinak; poboljšava funkcioniranje trbuha i pomaže kod groznice. Lišće ovog pelina koristi se kao klistir za stimuliranje jetre, kao i anthelmintik. Koristi se za iscrpljenost, nesanicu, različite neuroze, katarhalne bolesti, malariju, influencu i epilepsiju. U smjesi timijanom, koristi se za liječenje alkoholizma.

Smatra se ženskom biljkom, jer stimulira maternicu, regulira menstrualni ciklus, a također pomaže kod različitih ginekoloških bolesti, te histerije i epilepsije.

Nadzemni dijelovi i korijen koriste se u narodnoj medicini u mnogim zemljama kao astringent za gastritis, tuberkulozu, edem, hemoroide, hipertenziju, algomenoreju, amenoreju, nadutost, epilepsiju, neurasteniju, meningitis, gubu.

U Narodnoj Republici Kini, divlji pelin koristi se za akupunkturu, posebni tzv. moxa štapići načinjeni od pelina postavljaju se na kožu u obliku sporogoreće smjese.

Sinonimi

[uredi | uredi kôd]
  • Absinthium spicatum (Wulfen ex Jacq.) Baumg.
  • Artemisia affinis Hassk.
  • Artemisia apetala hort.pest. ex Steud.
  • Artemisia cannabifolia H.Lév.
  • Artemisia cannabifolia var. cannabifolia
  • Artemisia coarctata Forselles
  • Artemisia discolor Douglas ex DC.
  • Artemisia discolor var. glandulifera L.F.Hend.
  • Artemisia dubia var. orientalis Pamp.
  • Artemisia dubia var. septentrionalis Pamp.
  • Artemisia eriophora Ledeb.
  • Artemisia flodmanii Rydb.
  • Artemisia glabrata DC.
  • Artemisia heribaudii (Sennen) Sennen
  • Artemisia heyneana Wall.
  • Artemisia hispanica Stechm. ex Besser
  • Artemisia indica f. indica
  • Artemisia javanica Pamp.
  • Artemisia leptophylla D.Don
  • Artemisia leptostachya D.Don
  • Artemisia leucophylla (Ledeb.) Turcz. ex Pavlov
  • Artemisia longiflora Pamp.
  • Artemisia ludoviciana Besser
  • Artemisia michauxii Besser
  • Artemisia officinalis Gaterau
  • Artemisia opulenta Pamp.
  • Artemisia opulenta f. opulenta
  • Artemisia paniculiformis DC.
  • Artemisia parviflora Wight
  • Artemisia princeps var. orientalis Hara
  • Artemisia quadripedalis Gilib.
  • Artemisia rubriflora Turcz. ex Besser
  • Artemisia ruderalis Salisb.
  • Artemisia samamisica Besser
  • Artemisia selengensis Turcz. ex Besser
  • Artemisia selengensis var. selengensis
  • Artemisia superba Pamp.
  • Artemisia tongtchouanensis H.Lév.
  • Artemisia violacea Desf.
  • Artemisia virens Moench
  • Artemisia vulgaris Burm.f.
  • Artemisia vulgaris subsp. coarctata (Fors ex Besser) Ameljcz.
  • Artemisia vulgaris var. coarctica Besser
  • Artemisia vulgaris subsp. flodmanii (Rydb.) H.M.Hall & Clem.
  • Artemisia vulgaris var. flodmanii (Rydb.) M.Peck
  • Artemisia vulgaris var. glabra Ledeb.
  • Artemisia vulgaris var. glandulifera (L.F.Hend.) M.Peck
  • Artemisia vulgaris var. indica (Willd.) Hassk.
  • Artemisia vulgaris var. kamtschatica Besser
  • Artemisia vulgaris var. latiloba Ledeb.
  • Artemisia vulgaris var. selengensis (Turcz. ex Besser) Maxim.
  • Artemisia vulgaris subsp. urjanchaica Ameljcz.
  • Artemisia vulgaris var. vulgaris
  • Artemisia wallichiana Besser
  • Artemisia wallichiana f. nitida (Pamp.) B.D.Naithani

Dodatna literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Grlić, Lj., Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. FCD
  2. Putirskij, I. N., Prohorov, V. N. Universalnaja enciklopedija lekarstvenih rastenij, Moskva 2000., str. 238.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]