Habitus (biologija)
Habitus ili habit, u nekim aplikacijama u biologiji je pojam se različito odnosi na aspekte ponašanja ili strukture, kako slijedi:
- U zoologiji (posebno u etologiji) "habit" obično se odnosi na aspekte manje ili više predvidljivog "ponašanja", instinktivnog ili na neki drugi način podstaknutog, iako takođe ima širu primjenu. „Habitus“ se odnosi na karakteristični oblik ili morfologiju vrste.
- U botanici je "habitus" karakteristični oblik u kojem raste određena vrsta biljke, kao životni oblik.[1]
Ponašanje
[uredi | uredi izvor]Habitus biljaka i životinja često se mijenjaju kao odgovor na promjene u njihovom biofizičkom okruženju. Naprimjer: ako neka drastično promijeni stanište ili se promijeni lokalna klima, onda se uobičajeno ponašanje može promijeniti. Takve promjene obično mogu biti usmjerene ka adaptivnm ponašanju ili prilagođavanju (adaptaciji) na novonastale okolnosti.[2]
Struktura
[uredi | uredi izvor]U botanici, habitus je opći izgled, oblik rasta ili arhitektura. Na primjer:
- Mnoge vrste javora imaju grmoliki habitus i mogu stvarati grmove ili živice umjesto stabala.
- Neke alpske biljke su izabrane za uzgoj zbog patuljastog "habitusa".
Biljke mogu biti drvenaste ili zeljaste. Glavne vrste drvenastih biljaka su drveče, grmlje i lijane. Penjačke biljke (vinova loza) mogu biti drvenaste (lijane) ili zeljaste (loze).
- Prema kategoriji habitusa, biljke se također mogu svrstati kao polugrmovi (patuljasti grm, grm), jastučaste i sukulnte (sočne).
Postoji i izvjesno preklapanje između klasifikacija biljaka prema habitusu i njihovog životnog oblika.
Ostali pojmovi u biologiji odnose se na različite habituse naksona; na primjer:
- Gljive su opisane prema obrascima rasta: kalupaste, kvasaste, gljivaste i dimorfne gljive.
- Struktura lišaja je opisana putem njihovog oblika rasta: foliozni, krustozni, frutikozni ili želatinozni.
- Struktura Bryophyta je opisana kao foliozna ili talozna.
- Struktura određene vrste alge naziva se njenom vrstom ili nivoom organizacije.
- Bakterije su opisane prema morfologiji ili obliku .
Kako su razlike između pojmova – načina ponašanja i morfoloških oblika - značajne u zoologiji, pojam "habitus" (iz kojeg potječe riječ "habit") koristi se za opis oblika, kao različit pojam od ponašanja (habit). Naziv "habitus" pojavljuje se i u botaničkim tekstovima, ali tamo se upotrebljava gotovo naizmjenično s "habitom", jer ponašanje biljaka uglavnom ne odgovara pojmu habita u zoološkom smislu.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Jackson, Benjamin, Daydon; A Glossary of Botanic Terms with their Derivation and Accent; Published by Gerald Duckworth & Co. London, 4th ed 1928
- ^ Wynne, Parry. "Disease May Help Shape Animals' Migration Habits". Pristupljeno 17. 5. 2013.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]| Discipline | |
|---|---|
| |
| Rast i habitus (izgled) | |
| Razmnožavanje | |
| Taksonomija biljaka | |
| Primjena | |
| |
| Sisari |  | |
|---|---|---|
| Ostali kičmenjaci | ||
| Beskičmenjaci | ||
| Biljke | ||
| Discipline |
| |
| Ostale teme | ||