Idi na sadržaj

Pobuna grupe Vagner

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Verzija za štampanje više nije podržana i može davati greške. Ažurirajte oznake i koristite ugrađenu mogućnost štampanja preglednika.

Oružana pobuna Privatne vojne kompanije Vagner, odnosno „Marš pravice“, oružana je pobuna privatne vojske ruskog oligarha Jevgenija Prigožina protiv struktura države Rusije koja se odvijala tokom 23. i 24. juna 2023. godine. Pobuna je završila kompromisnim rješenjem prema kojem je Vagner odustao od daljnje pobune u zamjenu za amnestiju.

Oružana pobuna Privatne vojne kompanije Vagner

Karta oružane pobune PVK Wagner
Datum23. i 24 juno 2023.
Lokacija
Rusija
Rezultat
  • Wagner prekida pobunu
  • Prigožin pristaje na egzil u Bjelorusiju
  • Ruska Federacija odustaje od pravosudnog progona pobunjenika
Sukobljene strane
Rusija PMC Wagner Center logo PVK Wagner
podršku izrazili:
kažnjenička jedinica Štorm-Z[1]
Patch of the DShRG Rusich Grupa Rusič[2]
Flag of the Ministry of Defence of the Russian Federation Ministarstvo obrane Rusije
Flag of the Russian Federal Security Service FSB
Flag of the Chechen Republic Kadirovci
Komandanti i lideri
Žrtve i gubici
15-20 ubijenog vojnog osoblja, 6 oborenih helikoptera, 1 oboren zrakoplov nepoznato

Pozadina

[uredi | uredi izvor]

Prema nekim medijskim izveštajima, Prigožin je ranije bio lični povjerenik ruskog predsjednika Vladimira Putina. U početku je stekao status slavne ličnosti kao poslovni magnat u Sankt Peterburgu, poznat po nizu popularnih restorana, što je dovelo do rastuće finansijske veze sa Putinom s obzirom na njegovu ulogu u politici grada.[3] Godine 2014. osnovao je Vagner grupu, rusku privatnu vojnu kompaniju, a tokom narednih nekoliko godina vodio je oružane kampanje u oblastima kao što je Donbas. Prigožin je takođe navodno, učestvovao u mješanju u američke izbore 2016. koristeći svoje kompanije kao podršku.[4] U toku invazije Rusije na Ukrajinu od početka 2022. godine, došlo je do naglog porasta uticaja i moći Prigožina i Vagner grupe. Procenjeni broj Vagnerovih članova porastao je sa "nekoliko hiljada" boraca oko 2017. do 2018. na ukupno oko pedeset hiljada boraca do januara 2023, prema procjenama zapadnih obavještajnih službi. Uprkos upravljanju sve većim i većim ekonomijama, de jure državni sistem Rusije nije dao Vagner grupi i njenoj finansijskoj administraciji nikakva pravna ovlašćenja prema nacionalnim zakonima; Prigožin nije bio ni imenovan ni izabran, što je značilo da on tehnički nije imao nikoga sa ovlašćenja iznad sebe kome da odgovara. Pored toga, Prigožin je preokrenuo svoj stav prema svom ranije povučenom ličnom životu i doživjeo međunarodnu slavu.

Prema novinskom sajtu Meduza, uoči invazije na Ukrajinu, Prigožin je razvio napete odnose sa ruskim rukovodstvom, dolazeći u sukob i sa Ministarstvom odbrane i sa predsjedničkom administracijom.[5] Prigožin je kritikovao Sergeja Šojgua zbog djelovanja ruske vojske u Siriji, rekavši da vojska tamo djeluje "zastarelim metodama". Zauzvrat, Šojguu se nije svidjelo to što hranu za vojsku obezbjeđuju Prigožinove kompanije.

Do rasta uticaja Vagner grupe došlo je zbog neuspeha prvobitnih planova ruskog rukovodstva da brzo pobjedi Ukrajinu. U prvim mesecima invazije na Ukrajinu ruska vojska je pretrpela značajne gubitke, ali je Putin dugo odlagao objavu mobilizacije. U takvim uslovima, vlasti su počele da aktivno regrutuju plaćenike za učešće u neprijateljstvima. Prigožin je dobio značajne resurse, uključujući sopstvenu avijaciju, i pravo da regrutuje zatvorenike u Vagnera. Vagner je viđen kao privatna vojska Prigožina, koja deluje van ruskog zakonodavstva i van vojne hijerarhije zemlje. Ministarstvo odbrane i Generalštab nisu bili zadovoljni ovom situacijom i počeli su da pokušavaju da ograniče Prigožinov sve veći uticaj. Prigožin je počeo javno da oštro kritikuje rusko Ministarstvo odbrane.

Dana 5. juna 2023, kako su tenzije eskalirale, Prigožin je na svojim kanalima društvenih mreža objavio video u kojem se navodi da prikazuje zarobljenog potpukovnika Romana Venevitina iz ruske 72. brigade, koji priznaje da je naredio svojim trupama da pucaju na Vagnerove trupe, navodno dok je bio pijan.

U video snimku objavljenom 23. juna, Prigožin je rekao da su opravdanja ruske vlade za rusku invaziju na Ukrajinu zasnovana na lažima. Prema Prigožinu, ruski rat u Ukrajini imao je za cilj da koristi ruskim elitama. On je optužio Ministarstvo odbrane Rusije pod Šojguom da "pokušava da obmani društvo i predsjednika i da nam kaže kako je došlo do sumanute agresije iz Ukrajine i da su planirali da nas napadnu sa cijelim NATO-om."

Hronologija događaja

[uredi | uredi izvor]

23. jun

[uredi | uredi izvor]

Telegram kanalima povezanim sa Vagnerom kružio je video snimak, koji je, prema riječima Prigožina, snimljen u Vagnerovom kampu koji je napadnut projektilom. Prigožin je objavio početak oružanog sukoba sa Ministarstvom odbrane u poruci objavljenoj na Telegram kanalu njegove pres službe. Pozvao je sve koji žele da se priključe sukobu protiv Ministarstva da to učine; optužio Šojgua da je upotrebio artiljeriju i helikoptere da uništi Vagnera i naveo da je Šojgu "kukavično pobjegao iz Rostova na Donu u devet uveče."

Ministarstvo odbrane je odbacilo optužbe za napad na Vagnerove kampove. Nakon toga, iz Generalnog tužilaštva Ruske Federacije je saopšteno da je protiv Prigožina pokrenut postupak po članu 279. Krivičnog zakonika Ruske Federacije (oružana pobuna). Generali Sergej Surovikin i Vladimir Aleksejev apelovali su na Vagnerove borce, pozivajući ih da "stanu". Ruski državni Prvi kanal objavio je "hitne vijesti", u kojima je voditeljica Ekaterina Andreeva tvrdila da su Prigožinove izjave o navodnim napadima snaga Ministarstva odbrane na Vagnerove položaje lažne i da je predsjednik Putin obaviješten o trenutnoj situaciji. Kao odgovor na Prigožinove izjave, vojska i nacionalna garda su rasporedili oklopna vozila u Moskvi i u Rostovu na Donu.

U noći sa 23. na 24. juni objavljen je audio snimak u ime Prigožina, koji tvrdi da Vagner ulazi u Rostov na Donu i poziva snage Ministarstva odbrane da se ne suprotstavljaju njegovoj vojsci.[6] U drugom audio snimku od 23. juna rekao je da je načelnik Generalštaba naredio vazdušnim snagama zemlje da otvore vatru na Vagnerove kolone koje su se kretale među civilnim vozilima, optužujući Generalštab da se ne obazire na živote nevinih ljudi, "kao što je i godinu i po ubijaju sopstveno stanovništvo umjesto da se bore protiv neprijatelja". Takođe je tvrdio da su neki piloti odbili da izvrše naređenja Generalštaba i zahvalio im se.

Putinov sekretar za štampu Dmitrij Peskov opisao je situaciju koja je u toku kao "pokušaj pobune" i naveo da ruske vojne agencije danonoćno izveštavaju o Putinovim naređenjima o nedavnim događajima.

Čovjek koji drži zastavu grupe Vagner u gradu Rostov na Donu

Usljed Prigožinovih izjava, Rusija je blokirala Google vijesti.

24. jun

[uredi | uredi izvor]

U novoj audio poruci objavljenoj u ime Prigožina, on je tvrdio da su Vagnerovi lovci oborili vojni helikopter koji je otvorio vatru na konvoj.[7]

Prigožin je optužen za organizovanje oružane pobune nakon što je zaprijetio da će napasti ruske snage kao odgovor na vazdušni napad na njegove paravojne vojnike. Snage bezbjednosti optužile su ga za pokušaj državnog udara pošto je obećao "marš pravde" protiv vojske. Prigožin je objavio glasovnu bilješku u kojoj tvrdi da je Vagner napustio Ukrajinu i da napreduje ka Rostovu na Donu. Viši generali su pozvali Vagnerove borce da se povuku. U međuvremenu, ruska Federalna služba bezbijednosti je saopštila da je podnijela krivičnu prijavu protiv Prigožina i da će da ga uhapsi.[8]

Prema izveštajima državnih i nekih zapadnih medija, Vagner je preuzeo kontrolu nad zgradom Južnog vojnog okruga u Rostovu na Donu. Nepotvrđeni snimci navodno pokazuju sukobe u gradu između Vagnera i vojske. Rostov na Donu je direktno povezan sa Moskvom autoputem M-4. Konvoj Vagnerovog osoblja koji je napredovao u pravcu prijestolnice bio je na udaru ruskih helikoptera. Guverneri Lipecke oblasti i Voronješke oblasti pozvali su sve civile da ostanu u kući, nakon izveštaja o vojnim kolonama i sukobima duž autoputa. Danska TV 2 je dokumentovala da su Google mape u 9:59 po ruskom vremenu pokazale da je M-4 čist i da je u 11:15 bio potpuno zabarikadiran. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin saopštio je da se u prijestolnici sprovode antiterorističke mjere.[9]

Objave na društvenim mrežama prikazuju snimke borbi između Vagnerovih trupa i vojske u Voronježu, a Reuters se poziva na vojne izveštaje. Prema izveštajima medija, Vagner grupa preuzela je kontrolu nad svim vojnim objektima u Voronježu. Nekoliko sati kasnije, BBC je potvrdio da je Vagnerovo osoblje primjećeno kako napreduje kroz Lipecku oblast, između Voronježa i Moskve. Reuters je izvijestio da su van Voronježa, Vagnerove snage napale vladini helikopteri. Der Spiegel je izvijestio da su svi letovi iz Moskve rasprodati jer ljudi pokušavaju da pobjegnu od nadolazeće kolone.[10]

Uloga Aleksandra Lukašenka

[uredi | uredi izvor]

Malo se zna o vezi Lukašenka i Prigožina. No, i bjeloruski predsjednik je u prošlosti imao neugodne iskustva s grupom Vagner. U julu 2020, uoči spornih predsjedničkih izbora, 33 navodna Vagnerova plaćenika uhićena su u blizini Minska, pod optužbom da su pripremali "provokacije" uoči izbora. Kasnije se pokazalo da je njihovo uhićenje možda bio rezultat operacije ukrajinske tajne službe. Nakon dvije sedmice, oni su pušteni i protjerani u Rusiju.[11]

Bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko je, čini se, odnio prestižnu pobjedu pregovaranjem o sporazumu predsjednika Rusije Vladimira Putina i vođe privatne vojske Vagner Jevgenija Prigožina, ali bi mogao požaliti zbog cijene kada kod njega dođe vođa te paravojne grupe koji je u svakom pogledu nezgodan, piše francuska agencija AFP.

U iznenadnoj izjavi kasno u subotu 24. juna 2023. godine, Lukašenkova služba za medije saopštila je da je bjeloruski predsjednik proveo dan u pregovorima sa Prigožinom, uz podršku ruskog lidera, da bi na kraju nekako privolio šefa Vagnera da zaustavi marš na Moskvu i vrati se odakle je došao.

Na kraju je dogovoreno da Prigožin mora u egzil u Bjelorusiji, saopštio je Kremlj, ne precizirajući da li će tamo odvesti i pripadnike svoje vojske.[12]

Reakcija državnog vrha na pobunu

[uredi | uredi izvor]
Putin tokom obraćanja naciji o pobuni Vagner grupe

Govoreći tokom hitnog televizijskog obraćanja u Moskvi u subotu, predsjednik Vladimir Putin je obećao da neće dopustiti da Rusija sklizne u građanski rat, nakon što je Jevgenij Prigožin, vođa plaćeničke snage Vagner, zauzeo ključno vojno zapovjedništvo koje nadgleda napad u Ukrajini.

"Apeliram na građane Rusije, osoblje oružanih snaga, službe za provođenje zakona i sigurnosne službe, borce i zapovjednike koji se trenutno bore na svojim pozicijama, odbijajući napade neprijatelja, čineći to herojski. Razgovarao sam sinoć s zapovjednicima na svim pravcima. Također se obraćam i onima koji su prevarom uvučeni u kriminalnu avanturu, gurnuti prema ozbiljnom zločinu oružane pobune. Danas se Rusija snažno bori za svoju budućnost, odbijajući agresiju neonacista i njihovih nalogodavaca. Protiv nas su usmjerene sve vojne, ekonomske i informacijske mašine Zapada. Mi se borimo za živote i sigurnost našeg naroda; za našu suverenost i nezavisnost; za pravo da ostanemo Rusija, država s hiljadugodišnjom historijom. Ova bitka, u kojoj se odlučuje sudbina našeg naroda, zahtijeva da budemo ujedinjeni i da udružimo sve svoje snage; jedinstvo, sloga i odgovornost. Sve što nas oslabljuje mora biti stavljeno po strani, svake razlike koje naši neprijatelji mogu koristiti ili koriste da nas razjedine iznutra. Stoga, djela koja razdvajaju naše jedinstvo predstavljaju izdaju našeg naroda, naše braće u borbi koji sada ratuju na prvoj liniji. To je ubod u leđa naše zemlje i našeg naroda. Bio je to udarac koji je zadao Rusiji 1917. godine dok je zemlja ratovala u Prvom svjetskom ratu, ali joj je pobjeda bila ukradena. Intrige, svađe i politikanstvo iza leđa vojske i naroda pokazali su se kao najveća katastrofa, uništenje vojske i države, gubitak ogromnih teritorija, što je rezultiralo tragedijom i građanskim ratom. Rusi su ubijali Ruse, braća ubijala braću. Dobitnici toga su bili različiti politički avanturisti i strane sile koji su podijelili zemlju i razdvojili je na dijelove. Nećemo dozvoliti da se ovo ponovi. Zaštitit ćemo naš narod i državu od svih prijetnji, uključujući i izdaju iznutra. Ono s čime se suočavamo jest upravo izdaja. Velike ambicije i lični interesi doveli su do izdaje. Izdaja vlastite zemlje i naroda i uzroka za koji su se borili borci Wagnera zajedno s našim vojnicima. Heroji koji su oslobodili Soledar i Artemovsk, gradove Donbasa, koji su se borili i dali svoje živote za Novorusiju i jedinstvo ruskog svijeta. Njihovo ime i slava su izdana od strane onih koji pokušavaju organizirati bunu, gurajući zemlju u anarhiju i krvoproliće, do poraza i kapitulacije. Ponavljam: svaka unutrašnja buna je smrtna prijetnja našoj državi, nama kao narodu. To je udarac protiv Rusije, protiv našeg naroda. Naše akcije da obranimo otadžbinu od takve prijetnje bit će brutalne. Svi oni koji su svjesno krenuli putem izdaje, koji su pripremili oružanu pobunu, koji su se upustili u put ucjene i terorističkih djela, bit će neizbježno kažnjeni. Odgovarat će pred zakonom i pred našim narodom. Oružane snage i druge institucije su dobile potrebne naredbe. Dodatne antiterorističke mjere sada se provode u Moskvi, Moskovskoj regiji i nekim drugim regijama. Odlučne akcije bit će poduzete kako bi se stabilizirala situacija u Rostovu na Donu, koja je i dalje teška. Funkcioniranje civilnih i vojnih kontrolnih odjela je praktički blokirano. Kao predsjednik Rusije i vrhovni zapovjednik, kao građanin Rusije, učinit ću sve kako bih obranio zemlju, zaštitio Ustav, živote i sigurnost, slobodu građana. Oni koji su organizirali i pripremali vojnu pobunu, koji su oružje okrenuli protiv svojih suboraca, izdali su Rusiju i za to će biti odgovarati. A onima koji su uvučeni u ovo zločinačko djelo, pozivam vas da ne napravite ovu ključnu, tragičnu i neponovljivu grešku. Napravite jedino ispravnu odluku - prestanite sudjelovati u kriminalnim radnjama.Vjerujem da ćemo obraniti i sačuvati ono što je za nas sveto. I zajedno s domovinom, prevladat ćemo sve izazove i postati još jači."[13]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Russia's Storm Z unit label Wagner leader a 'rat' after calling off mutiny" (jezik: engleski). 26. 6. 2023. Pristupljeno 30. 6. 2023.
  2. ^ "Неонацисти з ДШРГ «Русич» підтримали військовий заколот Пригожина | Новини України - #Букви". web.archive.org. 24. 6. 2023. Arhivirano s originala 24. 6. 2023. Pristupljeno 30. 6. 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  3. ^ "Who is Yevgeny Prigozhin, the Wagner warlord and former Putin ally, accused of mounting a mutiny in Russia?" (jezik: engleski). Arhivirano s originala 24. 6. 2023. Pristupljeno 28. 7. 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  4. ^ "Yevgeny Prigozhin, 'Putin's Chef,' has emerged from the shadows with his Wagner Group" (jezik: engleski).
  5. ^ "We need to take a page from Noth Korea" (jezik: engleski).
  6. ^ "Wagner in control of Russia's Rostov-on-Don: Why the city matters" (jezik: engleski).
  7. ^ "Prigožin tvrdi da je "Vagner" oborio jedan ruski helikopter" (jezik: srpski).
  8. ^ "Ruski FSB pokrenuo istragu protiv Prigožina zbog podsticanja na oružanu pobunu".
  9. ^ "Antiterorističke mjere u Moskvi, oklopna vozila na ulicama".
  10. ^ "Alle fluege aus Moskau sind ausverkauft" (jezik: njemački).
  11. ^ "Lukašenko pomaže Putinu i jača svoju poziciju".
  12. ^ "Opasna igra bjeloruskog moćnika, posrednika između Putina i Prigožina".
  13. ^ "'Internal betrayal' in Russia: Transcript of Putin's address" (jezik: engleski).