Prijeđi na sadržaj

Oružana pobuna Privatne vojne kompanije Wagner

Izvor: Wikipedija
Oružana pobuna Privatne vojne kompanije Wagner
Dio Invazija Rusije na Ukrajinu

Karta oružane pobune PVK Wagner.
Vrijeme 23. i 24. lipnja 2023.
Lokacija Ruska Federacija
• Flag of Rostov OblastRostovska oblast
• Flag of Voronezh OblastVoronješka oblast
• Flag of Lipetsk Oblast.svgLipecka oblast
• Flag of Tula OblastTulska oblast
• Flag of Moscow oblastMoskovska oblast
Ishod • Wagner prekida pobunu

• Prigožin pristaje na egzil u Bjelorusiju

• Ruska Federacija odustaje od pravosudnog progona pobunjenika

Casus belli Navodno bombardiranje Wagnerovog kampa u okupiranim dijelovima Ukrajine[1]
Sukobljeni
Ruska Federacija
• Flag of the Ministry of Defence of the Russian FederationMinistarstvo obrane
• Flag of the Russian Federal Security ServiceFSB
• Flag of National Guard of the Russian FederationRosgvardia
• Flag of the Chechen Republickadirovci 		PMC Wagner Center logo PVK Wagner
podršku izrazili:
kažnjenička jedinica Štorm-Z[2]
Patch of the DShRG Rusich Grupa Rusič[3]
Vođe
Vladimir Putin

Sergej Šojgu

Valerij Gerasimov

PMC Wagner Center logo Jevgenij Prigožin

PMC Wagner Center logo Dimitrij Utkin

Posljedice
15-20 ubijenog vojnog osoblja, 6 oborenih helikoptera, 1 oboren zrakoplov Nepoznato
 

Oružana pobuna Privatne vojne kompanije Wagner, odnosno „Marš pravice“[4][5][6], oružana je pobuna privatne vojske ruskog oligarha Jevgenija Prigožina protiv struktura države Rusije koja se odvijala tijekom 23. i 24. lipnja 2023. godine. Pobuna je završila kompromisnim rješenjem prema kojem je Wagner odustao od daljnje pobune u zamjenu za amnestiju.

Kontekst

[uredi | uredi kôd]

Privatna vojna kompanija Wagner ili Grupa Wagner, ruska je privatna vojna kompanija koju je osnovao Jevgenij Prigožin.[7] Do 2023. Wagner se u raznim ulogama pojavljivao u državama poput: Sirije, Sudana, Srednjoafričke Republike, Libije i Mozambika, gdje su se istaknuli brutalnostima i raznim zločinima.[8] PVK Wagner de facto djeluje ilegalno unutar Rusije, budući da ruski zakoni formalno zabranjuju postojanje privatnih vojnih kompanija.[9]

Središnjica PVK Wagner u Sankt Peterburgu.

Nakon što je Rusija u veljači 2022. godine pokrenula Invaziju na Ukrajinu, a Ruska vojska zbog lošeg vođenja rata na terenu pretrpjela velike gubitke, Wagner je aktivniju ulogu u Ukrajini počeo igrati od jeseni 2022. godine kada se rasplamsalo ratovanje na istoku Ukrajine.[10][8] Kako bi regrutirao ljude za ratovanje u Ukrajini, Prigožin je obilazio ruske zatvore iz kojih je novačio ljude za PVK Wagner - uz obećanje da će nakon šest mjeseci na bojištu, ukoliko ostanu živi - zatvorenici izboriti slobodu.[8] Oni koji bi pristali na ponudu, najčešće bi završili kao topovsko meso u ruskim "ljudskim valovima" koji su jurišali na ukrajinske položaje u okolici Bahmuta.[11][12]

Uzroci i povod pobuni

[uredi | uredi kôd]

Dok je Wagner bio angažiran u ratovanju u Ukrajini, Prigožin bi koristeći Telegram kanale komunicirao s javnošću. U svojim porukama počeo se sve više obrušavati na strukture unutar Ministarstva obrane Ruske Federacije, koje je optuživao za nesposobnost, kleptokraciju i loše vođenje rata. Na udaru njegovih izjava, posebno su bili Sergej Šojgu i Valerij Gerasimov, koje je optuživao za namjerno uskraćivanje topničkih granata i ostale municije Wagneru prilikom bojeva, zbog čega su Prigožinovi ljudi trpili gubitke od Ukrajinaca.[13][14]

Dana 10. lipnja 2023. godine, Ministarstvo obrane Ruske Federacije, izdalo je zapovijed kojom je naloženo da se sve privatne postrojbe uključujući Wagner imaju staviti pod ingerenciju Ministarstva obrane. Time bi se Wagner zapravo trebao podložiti ministru obrane.[15] U petak 23. lipnja 2023. godine, Prigožin je objavio glasovnu poruku u kojoj je doveo u pitanje službeno rusko opravdanje za Rat u Ukrajini, rekavši da on pokrenut radi "samopromocije hrpe gadova".[16][17] Zatim je u kasnim noćnim satima objavio novu glasovnu poruku u kojoj je optužio rusko Ministarstvo obrane za zračni napad (iako optužbu nije potkrijepio dokazima)[1][1] na Wagnerov kamp u okupiranim teritorijima Ukrajine. Prema Prigožinu, u napadu je poginulo mnogo njegovih boraca,[1][18] zbog čega je najavio odmazdu.[19] U svojoj kasnijoj komunikaciji Prigožin je pozvao ruske vojnike da im se ne odupiru, nego pridruže, i naveo je da na raspolaganju ima dvadeset i pet tisuća ljudi.[17]

Tijek pobune

[uredi | uredi kôd]
Wagnerovi tenkovi u Rostovu, sa cvijećem u cijevima.

Tijekom jutra 24. lipnja, Wagnerove kolone ušle su u grad Rostov na Donu, gdje su bez otpora zauzeli važne vojne objekte poput Zapovjedništva ruskog Južnog vojnog okruga.[20] U 7:30 sati, Prigožin je objavio novu poruku u kojoj je rekao da su vojna postrojenja u Rostovu, uključujući zračnu luku pod [njegovom] kontrolom.[21] Također je objavio da su njegove snage ušle u Rostov bez otpora, da su "spremni ići do kraja" i da će uništiti svakoga tko im stane na put.[21] Prema Prigožinu na Wagnerove jedinice vatru je otvarao ruski jurišni helikopter, kojeg su njegovi ljudi oborili.[22] Na internetu je potom osvanuo video iz Zapovjedništva u Rostovu koji prikazuje pregovore između Prigožina i zamjenika ministra obrane Junus Bek-Jevkurova te zamjenika glavnog stožera Južnog vojnog okruga Vladimira Aleksejeva. Na ovoj snimci Prigožin je ponovo tražio sastanak sa Gerasimovom i Šojguom, te rekao da će njegove trupe blokirati grad i krenuti za Moskvu. Ministarstvo obrane tada je ponovo optužio za loše vođenje rata.[23]

Paralelno sa zauzimanjem Rostova, druga Wagnerova kolona opremljena teškim naoružanjem poput: tenkova, oklopnih vozila, PZO oruđa i ostalog krenula je autocestom M-4 "Don" put sjevera, prema Moskvi.[24] Nakon što je kolona stigla do Voronježa (grad na pola puta između Rostova i Moskve), Wagnerovci su se ponovo sukobili sa ruskom jurišnom avijacijom.[25] U sukobima s Wagnerom, rusko je zrakoplovstvo izgubilo šest helikoptera i izvidnički avion.[26]

Oko devet sati ujutro, Putin se obratio Rusima u izvanrednom televizijskom obraćanju. Pobunu je nazvao "nožem u leđa" izazvanom "ambicijama i osobnim interesima", te je događaje usporedio sa 1917. godinom.[27] Također je najavio da će oni koji su odgovorni za pobunu platiti i da će odgovor države biti "brutalan".[27]

Putinovo obraćanje javnosti povodom pobune PVK Wagner.

Vijesti o Wagnerovu "maršu na Moskvu" upalile su alarm i u ruskoj metropoli. Ruska sigurnosna služba FSB, upala je u Wagnerovu središnjicu u Sankt Peterburgu. Prema neprovjerenim informacijama iz ruskih medija, FSB je iz vozila u blizini Wagnerove središnjice zaplijenio 4 milijuna Rublji zapakiranih u kartonske kutije, kao i američke Dolare, pištolje, zlatne poluge te nepoznati bijeli prah.[28][29][30] Kako bi usporili napredovanje Wagnerove kolone državne vlasti su bagerima prekopale autocestu, a neke ceste su blokirali autobusima i kamionima.[31][32] Vojska je podigla obrambene linije na rijeci Oka, koja teče južno od grada Moskve, dok su mostovi koji vode preko nje blokirani.[33][31] Guverneri Lipecke i Voronješke oblasti koje su se nalazile na putu Wagnerove kolone pozvali su građane da ne izlaze iz svojih domova.[34][35][36] Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin najavio je početak "protuterorističkog režima" unutar glavnog grada. Na ulice Moskve izašla su oklopna vozila, a vidljiva je bila i pojačana prisutnost snaga sigurnosti.[33] Wagnerovi propagandni plakati naprasno su skidani s ulica.[37] Prema pisanju njemačkog Der Spiegela, svi letovi iz Moskve naglo su rasprodani jer su ljudi nastojali pobjeći pred dolaskom Wagnerovaca.[38]

Rasplet krize

[uredi | uredi kôd]

Prigožin je navodno pokušavao stupiti u kontakt s Putinom, no ovaj je odbio osobno razgovarati.[39] Na poticaj Putina, u kontakt s Prigožinom je zatim stupio bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko[40] koji je uspio isposlovati dogovor o prekidu Wagnerove pobune, uz garancije da će pobunjenicima biti pružena amnestija.[41] Prigožin je potom objavio još jednu poruku na svom Telegram kanalu u kojoj je obrazložio[42] prekid pobune:

Željeli su raspustiti vojnu kompaniju Wagner. Krenuli smo 23. lipnja na "marš pravice". Za 24 sata, stigli smo na dvjesto kilometara od Moskve. U to vrijeme ni jedna kap krvi naših boraca nije prolivena. Sada je došao taj trenutak kada bi krv mogla biti prolivena. Stoga, razumijevajući svu odgovornost za to što bi bila prolivena ruska krv s jedne strane, vraćamo naše kolone i odlazimo u obrnutom smjeru. U naše kampove shodno planu. — Jevgenij Prigožin, službena izjava s Telegram kanala Press-služba Prigožina[43]

Reakcije

[uredi | uredi kôd]

Ruski partijarh Kiril I. podržao je Putina rekavši da moli za mirno rješenje i "poziva one koji su uzeli oružje i spremaju se koristiti ga protiv svoje braće da dođu k sebi"[44]. Bivši ruski oligarh i Putinov protivnik Mihail Hodorkovski podržao je Prigožina rekavši da se "protiv Putina treba boriti i za crnim vragom".[45] Iran je podržao Vladimira Putina rekavši da: "događaje smatra unutarnjim problemom Rusije" i da "podržava vladavinu prava u Rusiji".[46] Nakon propasti pobune, pokrenuta je čistka unutar Ruske vojske.[47]

Posljedice

[uredi | uredi kôd]
Progožinov grob u Sankt Petersburgu.

Prema izvorima iz američke obavještajne zajednice, Prigožin je nakon pobune otišao u Minsk, gdje je odsjeo u hotelu bez prozora kako bi umanjio mogućnost atentata.[48] Već dan nakon Wagnerove pobune, nestao je i general Sergej Surovikin za kojeg su počele kružiti glasine da je unaprijed znao o Wagnerovoj pobuni.[49] Dana 23. kolovoza 2023., točno dva mjeseca nakon Wagnerove pobune, zrakoplov u kojem se nalazilo nekoliko visokorangiranih Wagnerovaca uključujući Jevgenija Prigožina i Dimitrija Utkina srušio se u blizini grada Tvera. Svi putnici na letu su poginuli.[50]

Evaluacija događaja

[uredi | uredi kôd]

Hrvatski general i bivši ministar obrane Ante Kotromanović pobunu Wagnera komentirao je riječima da se: "zvijer koja je hranjena i tetošena godinama otrgnula od lanca i napala svog gospodara".[51] Prema riječima zapadnih dužnosnika izrečenih Wall Street Journalu, Prigožinova pobuna zapravo je pokrenuta preuranjeno jer je FSB saznao za njegove planove, što je onda doprinijelo i njenoj propasti. Istu je tezu iznio i zapovjednik Nacionalne garde Rusije Viktor Zolotov.[47]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b c d Osborn, Andrew; Liffey, Kevin. 24. lipnja 2023. Russia accuses mercenary chief of armed mutiny after he vows to punish top brass. Reuters (engleski). Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  2. ↑ Russia’s Storm Z unit label Wagner leader a ‘rat’ after calling off mutiny (engleski). 26. lipnja 2023. Pristupljeno 30. lipnja 2023.
  3. ↑ Неонацисти з ДШРГ «Русич» підтримали військовий заколот Пригожина | Новини України - #Букви. web.archive.org. 24. lipnja 2023. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. lipnja 2023. Pristupljeno 30. lipnja 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  4. ↑ Jevgenij Prigožin pobunu naziva "maršem pravice"
  5. ↑ Справедливость на марше. А может ли Путин по закону помиловать Пригожина, устроившего «Марш справедливости» — он же «мятеж»? Разбор. Новая газета (ruski). 26. lipnja 2023. Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  6. ↑ Пригожин и его неудавшийся мятеж: главные вопросы. BBC News Русская служба (ruski). 26. lipnja 2023. Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  7. ↑ Yevgeny Prigozhin: The convicted thief who wants to take control of Russia's military campaign in Ukraine. Sky News (engleski). Pristupljeno 30. lipnja 2023.
  8. ↑ a b c Triebert, Christiaan. 16. rujna 2022. Video Reveals How Russian Mercenaries Recruit Inmates for Ukraine War. The New York Times (engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  9. ↑ What is Russia's Wagner group of mercenaries and why did it march on Moscow?. BBC News (engleski). 5. travnja 2022. Pristupljeno 27. lipnja 2023.. Although mercenary forces are technically illegal in Russia, Wagner registered as a company in 2022.
  10. ↑ Schmitt, Eric. 25. ožujka 2022. More Russian Mercenaries Deploying to Ukraine to Take On Greater Role in War. The New York Times (engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  11. ↑ Reynolds, James. 4. veljače 2023. Wagner Group insider reveals desperate and suicidal frontline tactics. Mail Online. Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  12. ↑ Kramer, Andrew E. 21. travnja 2023. ‘A Quick Death or a Slow Death’: Prisoners Choose War to Get Lifesaving Drugs. The New York Times (engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  13. ↑ ‘Treason!’ Wagner boss slams Russia’s military leaders. POLITICO (engleski). 21. veljače 2023. Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  14. ↑ Wagner chief: Mercenaries slaughtered because of ‘shell hunger’. www.aljazeera.com (engleski). Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  15. ↑ Prvi srpnja je ključan datum za Wagner. Moglo bi biti velikih problema. www.index.hr. Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  16. ↑ Dubrovački - Prigožin nastavlja s prozivanjem vojnog vrha Rusije: Sukob se mogao izbjeći, Ministarstvo obrane obmanjuje javnost. slobodnadalmacija.hr. 23. lipnja 2023. Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  17. ↑ a b Wagner chief Prigozhin vows to ‘stop’ Russia after alleged attack on forces. Arab News (engleski). 23. lipnja 2023. Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  18. ↑ Kremlin to prosecute Wagner boss over alleged armed mutiny - as security tightened in Moscow. Sky News (engleski). Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  19. ↑ Wagner chief Prigozhin vows to ‘stop’ Russia after alleged attack on forces. Arab News (engleski). 23. lipnja 2023. Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  20. ↑ Sauer, Pjotr; Livingstone, Helen. 24. lipnja 2023. Wagner chief claims to have seized military sites in Rostov as Moscow implements anti-terror measures. The Guardian (engleski). ISSN 0261-3077. Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  21. ↑ a b Prigozhin: Wagner Fighters Control Russian Army HQ in Rostov-on-Don. VOA (engleski). 23. lipnja 2023. Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  22. ↑ S.A, Telewizja Polska. Coup in Russia? Prigozhin gathers his troops in Rostov. tvpworld.com (poljski). Inačica izvorne stranice arhivirana 27. lipnja 2023. Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  23. ↑ ‘We’re saving Russia’ In a meeting with military leaders, Yevgeny Prigozhin demanded respect. Read the transcript. Meduza (engleski). Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  24. ↑ Prigozhin’s aborted rebellion Meduza’s interactive map shows how far Wagner Group got during its advance on Moscow. Meduza (engleski). Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  25. ↑ Russia coup: Army helicopters open fire on Wagner group on Voronezh highway. Hindustan Times (engleski). 24. lipnja 2023. Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  26. ↑ Wagner chief 'humiliated' Putin, Ukraine says – DW – 06/25/2023. dw.com (engleski). Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  27. ↑ a b ‘Those behind the mutiny will pay’: Vladimir Putin’s statement in full. The Guardian (engleski). 24. lipnja 2023. ISSN 0261-3077. Pristupljeno 27. lipnja 2023.
  28. ↑ Hopkins, Valerie. 26. lipnja 2023. In his first remarks since his revolt, Prigozhin claims he wasn’t trying to overthrow Putin. The New York Times (engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  29. ↑ Stash of fake documents, cash, and unidentified powder found at Prigozhin’s St. Petersburg office. Meduza (engleski). Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  30. ↑ Russia’s Prigozhin: Cash found near office in St Petersburg is for Wagner expenses | Al Arabiya English. web.archive.org. 24. lipnja 2023. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. lipnja 2023. Pristupljeno 28. lipnja 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  31. ↑ a b Ivanova, Polina; Olearchyk, Roman; Stognei, Anastasia. 25. lipnja 2023. ‘Get out of our way’: how Prigozhin’s march on Moscow failed. Financial Times. Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  32. ↑ Institute for the Study of War. Institute for the Study of War (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 25. ožujka 2022. Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  33. ↑ a b Yevgeny Prigozhin’s coup Russia’s armed forces scramble at home to confront an armed insurrection by the nation’s most outspoken mercenary figure. Meduza (engleski). Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  34. ↑ https://www.facebook.com/FRANCE24.English. 24. lipnja 2023. Wagner chief agrees to leave for Belarus following Minsk-brokered deal. France 24 (engleski). Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  35. ↑ Russia-Ukraine updates: Wagner boss orders troops to pull back. Al Jazeera. Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  36. ↑ Soni, Shubham. 24. lipnja 2023. Has Wagner Group reached Voronezh, reports of fighting in Oblast halfway between Moscow and Rostov | Watch Video. Opoyi. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. lipnja 2023. Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  37. ↑ IN PICS | From Wagner group's advance toward Moscow to withdrawal. WION (engleski). Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  38. ↑ Livingstone, Helen; Vernon, Hayden; Aratani, Lauren; Moloney, Charlie; Fulton, Adam; Clayton, Abené; Badshah, Nadeem; Livingstone (now), Helen; Abdul, Geneva. 25. lipnja 2023. Mercenary troops withdraw from Rostov as Prigozhin calls off rebellion – as it happened. the Guardian (engleski). ISSN 0261-3077. Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  39. ↑ ‘Putin was nowhere to be found’ An inside look into the Kremlin’s attempted negotiations with Prigozhin and why it took Lukashenko to put an end to the rebellion. Meduza (engleski). Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  40. ↑ Sonne, Paul; Troianovski, Anton; Kurmanaev, Anatoly. 24. lipnja 2023. Russia-Ukraine War: Paramilitary Chief Abruptly Ends Standoff in Russia. The New York Times (engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  41. ↑ Reuters. 24. lipnja 2023. Rebel Russian mercenaries turn back short of Moscow 'to avoid bloodshed'. Reuters (engleski). Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  42. ↑ Sonne, Paul; Troianovski, Anton; Kurmanaev, Anatoly. 24. lipnja 2023. Russia-Ukraine War: Paramilitary Chief Abruptly Ends Standoff in Russia. The New York Times (engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  43. ↑ Wagner Chief Takes Deal That Drops Charges, Sends Him to Belarus. VOA (engleski). 24. lipnja 2023. Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  44. ↑ Head of Russian Orthodox Church calls for unity amid Wagner mutiny | Law-Order. Devdiscourse (engleski). Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  45. ↑ Jutarnji list - Bivši oligarh stao uz šefa Wagnera: ‘Podržite Prigožina, protiv Putina se moramo boriti i s crnim vragom‘. www.jutarnji.hr. 24. lipnja 2023. Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  46. ↑ Iran stresses it backs Vladimir Putin amid Wagner revolt in Russia. The Jerusalem Post | JPost.com (engleski). Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  47. ↑ a b Zašto je propala pobuna Wagnera? WSJ: Procurili su planovi, sve je krenulo prerano. www.index.hr. Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  48. ↑ Jutarnji list - Hotel u kojem se skriva Prigožin razotkriva svu paranoju šefa Wagnera! Amerikanci su došli u posjed detalja... www.jutarnji.hr. 28. lipnja 2023. Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  49. ↑ Nestao general 'Armagedon'? Nitko ga nije vidio od subote kada je prozvao Wagnerovce. www.vecernji.hr. Pristupljeno 28. lipnja 2023.
  50. ↑ Yevgeny Prigozhin: 'Ten killed' in private jet crash in Russia with Wagner boss on board. Sky News (engleski). Pristupljeno 26. kolovoza 2023.
  51. ↑ Kotromanović: 'Wagnerovci će nakon ovoga nestati kao formacija, posljedice će biti brutalne'. www.vecernji.hr. Pristupljeno 28. lipnja 2023.
v • u
Rusko-ukrajinski rat
primarni sudionici: Ukrajina  · Ruska Federacija
ruske paradržave na teritoriju Ukrajine
zbivanja 2014. godine
zbivanja 2015. godine
Invazija Rusije na Ukrajinu
ratni zločini
ostalo
v • u
Rusija
Simboli i identitet
Zemljopis
Povijest
Politika i gospodarstvo
Društvo, kultura i sport
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Oružana_pobuna_Privatne_vojne_kompanije_Wagner&oldid=7074752"