Literature - Siswati
Literature - Siswati
UMHLANGANOSIKOLWA WETIFUNDZA
LOWENTELWE TILWIMI
2017
TINJONGONGCO:
• Kwelekelela kwandzisa lwati lwetincwadzi letinsha teTemibhalo letimiselwe
kufundvwa ebangeni le-12.
• Kwelekelela kwandzisa lwati lwendlela lekungafundziswa kubuye kuhlolwe
ngayo tincwadzi letinsha tetemibhalo kusetjentiswa lulwimi lolwemukelekile.
• Kwengeta tinsita tekufundza tincwadzi letinsha teTemibhalo letimisiwe.
• Kwabelana ngetindlela letinhle tekufundzisa letincwadzi letinsha teTemibhalo.
TINHLOBO TETEMIBHALO:
• Tinkondlo
• Inoveli/ Temdzabu
• Umdlalo
TINKONDLO
TIYINI TINKONDLO
TINHLOBO TETINKONDLO
Ilirikhi
• Iyinkondlo lemfisha.
• Esikhatsini lesinyenti kuba nembono waloyo lokhulumako.
• Ichaza imiva yemuntfu nobe umbono.
• Imvamisa yaloluhlobo lwetinkondlo luvamise kukhuluma ngemvangedvwa.
• Ayisitjeli indzaba, ivamise kudlala umculo ngaso sonkhe sikhatsi.
• Sib.
Lomculo Ngiyawutsandza:
Lenkondlo ikhuluma ngemvangedvwa imbongi lewubangelwa
ngulomculo. Itsi umkhumbuta tintfo letinyenti letinjengetinsuku
lesetendlula, umeweta imifula nemawa, umkhumbuta emachawe
lafana naboZakes banaSpkes, njll.
Isonethi
• Lena yinkondlo lenemigca lelishumi nakune lenesigci.
• Loluhlobo lwenkondlo loluphindzaphindza tinhlavu nemagama ekucaleni
nasekugcineni kwemisho lelandzelanako.
• Isonethi ingaba ngunobe nguluphi luhlobo lwenkondlo kuleti letichazwe
kulencwadzi.
• Sib. Tetsamelilwati tinika sibonelo seluhlobo lwenkondlo letilwatiko
Indzima levulelekile
• Lolu luhlobo lwenkondlo lapho kunekucocisana ngekhatsi- kuba sengatsi
kukhona lococisana nawe.
• Lolu luhlobo lwenkondlo lwesimanje.
• Loluhlobo lwenkondlo akusilo lolwetayelekile, alunatindzima,
alunativumelwano tetinhlavu letigcizelelwako.
• Alunaso sigci.
• Sib. Tetsamelilwati tinika sibonelo seluhlobo lwenkondlo letilwatiko.
IBhaladi
• Lolu luhlobo lolufisha lolucocako
• Lulula kantsi futhi lusamdlalo.
• Ibhaladi ingacoca ngelutsandvo, kufa, tintfo letingakholweki, umlandvo nobe
kuhlanganiswa kwato tonkhe tehlakalo.
• Inemphindvwa.
• Ibhaladi ngaso sonkhe sikhatsi ivuleke ngalokwenele.
• Inenkhulumomphendvulwano lelula.
• Emavesi ebhaladi anesigci lesilakanyene evesini lesibili nelesine bese kutsi
lekucala nelesitsatfu lingabi naso lesigci, ngalendlela: (abcb).
• Sib. Tetsamelilwati tinika sibonelo seluhlobo lwenkondlo letilwatiko.
I-eleji/inkondlosililo
• Loluhlobo lubalisa ngekufa.
• Loluhlobo luchaza imiva yemuntfu, kakhulu lutsandvo, kuzindla ngetintfo
letijabhisako uma umuntfu ajulile, imphilo yemuntfu losemusha, kubaluleka
kweminyaka yasekugugeni.
• Kujabha, kwenta lokuncono emphilweni yalamuhla uma icatsaniswa
nalendlulile.
• Sib.
Dzeliwe:
Lenkondlo ikhuluma ngelusizi imbongi lesele nalo ngekushona/
ngekufa kwadzeliwe, tintfo sonkondlo labelindze kutsi dzeliwe
usetawutenta angakashoni, njll. Imbongi ibuye imfisele kutsi akalale
ngekutfula.
I-ephikhi/ inkondlomlandvo
Isathaya/ Inkondlogceka
BUNKONDLO
Kunemibuto lemibili kuphela lekufanele umfundzi atibute yona ngenkondlo:
Kutsiwani? Ngati njani? Umbuto wesibili wengeta kwesekela emphendvulweni
yembuto wekucala, umbuto wekucala ubiketela loko lokutawuvetwa ngumbuto
wesibili. Bonkhe babhali betemibhalo babhala ngobe kukhona lokutsite labafuna
kukusho, labanelutsandvo lwako, nobe lokutsite labakubona kutsi kubalulekile
emasikweni alabo labababhalelako. Sifundza itheksthi kute sesekele, sihlanganise,
sicinisekise, sicacise sibuye sivete kutsi babhali bacondze kutsini kitsi. Lomsebenti
ufaka ekhatsi kusetjentiswa kwelulwimi lolunongiwe, kuhleleka kwemisho, kwemigca
emavesini, nasenkondlweni yonkhe, imifanekisomcondvo, imvumelwano, sivinini,
umsindvo, imiva, leveta imifanekisomcondvo kutsi yetfulwe ngayiphi indlela. Konkhe
loku kungumzamo wekuveta umlayeto wasonkondlo ngetheksthi yakhe. Akukavami
kutsi kube nesincumo lesiphelele nakufundvwa inkondlo lebhaleke kahle.
Inshokutsi lesobala.
Lokulula kunako konkhe, inchazelo leshaya emhlolweni lengasetjentiswa
emagameni, tintfo/ bantfu/ tindzawo/ lokusetjentiswako/ balingisi/ imibono
yebantfu/ tehlakalo letitsite/ tigameko/ lwati.
Sib. Shukela:
Lenkondlo ikhuluma ngashukela imbongi lengamati kutsi unguluphi
luhlobo ngobe ubanga tifo, ubhubhise ushiye emakhaya kukhala
libhungane, njll
Inshokutsi lejulile.
Ngemagama nobe libintana lelisetjentiswe kuloko lokufundvwako kute
kutfolakale loko lobekuhlosiwe; lokufaniswako nobe kube nenchazelo lefanako,
lehambisanako nobe lenemcondvo lojulile; lokumela tintfo letifundvwako
letinelulwimi lolunetinongo; lokumela tintfo letifundvwako letinelulwimi
lwetinongo (sib. sifaniso, kumuntfutisa, sifanisongco)
Sib. Mabitw’ Asabele:
Lenkondlo ikhuluma ngamakhalekhukhwini lombamba kanye efike
lapho umtfuma khona. Ikhuluma ngekuba lusito kwakhe nangendlela
lakhiwe ngayo, njll
Umoya.
Umoya noma indlela lekubhalwa ngayo imibhalo; ikhombisa imiva noma loko
lokusengcondvweni yebabhali, ikhombisa umoya waloko lokubonwa ngemehlo,
lokulalelwako naletinye tinhlobo letehlukene temibhalo. Emagama lachaza
simo semuntfu lakuso, lokungaba kumangala, kwetfuka, kudideka,
kutsandzana, kujabha, kuvelana, kujabula, kubalisa kukhululeka, lubandlululo,
kutfukutsela, kutiya kwesimo, , kusola, kwesaba, njll.
Sib. Dzeliwe:
Lenkondlo inemoya welusizi nendvumalo ngekulahlekelwa nguDzeliwe
imbongi ingakalindzi. Imbongi idvumatwa kubindza kwaDzeliwe
angaphendvuli nayikhuluma naye, lokwenta kutsi kuphikwe kutsi
unguDzeliwe njengeligama lakhe, njll
Ingcikitsi nemlayeto.
Ingcikitsi sisusa lesente imbongi yabhala inkondlo. Tonkhe tintfo imbongi
lefuna kutendlulisela etetsamelinilwati tayo, itendlulisa ngendlela yenkondlo.
Tibonelo tetingcikitsi tingafaka ekhatsi leti letilandzelako: Lutsandvo, Imfundvo,
Umbango, Sitsembu, njll.
Sib. Mbitwasabele.
Ingcikitsi yalenkondlo yithekhnoloji. Imbongi ikhuluma ngekutfutfuka
kwethekhnoloji lokukhonjiswa yimisebenti leyentiwa
ngumakhalekhikhini. Ikhuluma ngebuchwepheshe lobusetjentiswe
nakakhiwa, njll.
Umlayeto lowetfulwa ngulenkondlo wekuvula tetsamelilwati emehlo
kutsi tibone kubaluleka kwamakhalekhukhwini lokungenteka nato
tiyewutitsengela wato.
Imifanekisomcondvo.
Lawa ngemagama, kanye nemisho leletsa kubona ngeliso lengcondvo
emicabangweni yetetsamelilwati lafana nengesifaniso, sifanisongco
nekumuntfutisa njll:
Sakhiwo senkondlo
Sakhiwo senkondlo sehlukaniswe kabili. Kunesakhiwo sangaphandle
nesakhiwo sangekhatsi. Sakhiwo sangaphandle sibuka indlela inkondlo
leyakheke ngayo, kutsi sakhiwo sangekhatsi sigcile kakhulu elulwimini
lwebunkondlo imbongi lesuke ilusebentisile ekwakheni inkondlo yayo.
Imigca:
Inkondlo ingakhiwa imigca lemifisha nalemidze. Indzinyana
yenkondlo kungenteka ibe nemigca lemifisha. Umugca ungaba
neligama linye nobe lambalwa nje kuphela. Imigca lemidze iba
nemagama lamanyenti nayicatsaniswa nalemifisha. Kungenteka
kulingana kwemigca kungabi nenchazelo kodvwa kube yindlela imbongi
leyisebentisile ekubhaleni inkondlo yayo. Kulokunye, enkondlweni
yinye kungaba netinhlobo temigca lemifisha nalemidze. Kulesinye
sikhatsi kungaba netindzinyana letinemigca lelinganako, bese kutsi
letinye tibe nemigca lengalingani.
Sib. Ngitsats’ ungibeke.
Lenkondlo inemigca lengalingani, leminye midze kantsi
leminye mifisha. Imigca isitfupha kuya kulesikhombisa
endzimeni ngayinye.
Emagama:
Imigca yenkondlo yakhiwa ngemagama langalingani. Kulesinye
sikhatsi kungaba ngumugca lowakhiwa ngemagama lasukela kulinye
kuye kulamanyenti, kuye ngesitayela imbongi lesisebentisile.
Sib. Ngitsats’ ungibeke.
Lenkondlo inemigca lenemagama lasukela kulamabili kuye
kulamane endzimeni ngayinye.
Imvumelwano:
Imvumelwano yakhiwa kufana kwemalunga latsite emagama
lasenkondleni. Kunetinhlobo letehlukene temvumelwano, letifaka
ekhatsi leti letilandzelako:
Imvumelwanosicalo:
Loluhlobo lwemvumelwano lwakhiwa tinhlavu letifanako
emagameni lasekucaleni kwemigca yenkondlo. Kungenteka
emalunga afane emigceni lemibili lelandzelanako, kumbe
emigceni lengalandzelani. Nangabe imigca ilandzelana, kuba
yimvumelwanosicalo lecondzile kantsi nangabe isemigceni
lengalandzelani, iba yimvumelwanosicalo leyecako.
Sib. Wena Gciwanendzini.
Kunemvumelwanosicalo lecondzile emigceni 14 na 15
yalenkondlo.
Uta ngemandl’ ufuk’ ugadle,
Ufike ubhubhise nasewufikile,
Imvumelwanomkhatsini:
Loluhlobo lwemvumelwano lwakhiwa tinhlavu letifanako
emagameni lasekhatsi nemugca munye wenkondlo, kulesinye
sikhatsi kube lilunga lelisekugcineni kweligama lelisekhatsi
nemugca nelilunga lelisekugcineni kweligama lelisekugcineni
emgceni munye.
Sib. Ngawe Manti.
Kunemvumelwanomaphakatsi emgceni 5 walenkondlo.
Ngawe tinkhanankhana tiyaphindzaphindzana,
Imvumelwanosigcino:
Loluhlobo lwemvumelwano lwakhiwa ngemalunga lafanako
emagameni lasekugcineni kwemigca yenkondlo. Kungenteka
emalunga afane emigceni lemibili lelandzelanako, kumbe
emigceni lengalandzelani. Nangabe imigca ilandzelana, kuba
yimvumelwanosigcino lecondzile kantsi nangabe isemigceni
lengalandzelani, iba yimvumelwanosigcino leyecako.
Sib. Wena Gciwanendzini.
Kunemvumelwanosigcino lecondzile emigceni 5 na 6
yalenkondlo.
Utitselile-ke msobho elutswayini
Ngitakukhomba bantfu kutsi banjani!
• Luchumano
Luchumano lwakhiwa kufana kwemagama latsite lasenkondleni.
Kunetinhlobo letehlukene teluchumano, letifaka ekhatsi leti
letilandzelako:
Luchumanosicalo:
Loluhlobo lweluchumano lwakhiwa ngemagama lafanako
lasekucaleni kwemigca yenkondlo. Kungenteka emagama
afane emigceni lemibili lelandzelanako, kumbe emigceni
lengalandzelani. Nangabe imigca ilandzelana, kuba
luchumanosicalo lolucondzile kantsi nangabe asemigceni
lengalandzelani, aba luchumanosicalo lolwecako.
Sib. Ngitsats’ Ungibeke.
Kuneluchumanosicalo endzimeni 5, emigceni 5 na 6
yalenkondlo.
Leto tinkhanyeti tingakutfumbi,
Leto tinkhanyeti teMgwenya,
Luchumanomkhatsini:
Loluhlobo lweluchumano lwakhiwa ngemagama lafanako
lasemkhatsini nemigca lelandzelanako yenkondlo,
Sib. Ngitsats’ Ungibeke.
Kuneluchumanomkhatsini endzimeni 5, emigceni 5 na 6
yalenkondlo.
Leto tinkhanyeti tingakutfumbi,
Leto tinkhanyeti teMgwenya,
Luchumanosigcino:
Loluhlobo lweluchumano lwakhiwa ngemagama lafanako
lasekugcineni kwemigca yenkondlo. Kungenteka emagama
afane emigceni lemibili lelandzelanako, kumbe emigceni
lengalandzelani. Nangabe imigca ilandzelana, kuba
luchumanosigcino lolucondzile kantsi nangabe asemigceni
lengalandzelani, aba luchumanosigcino lolwecako.
Sib. Lomculo Ngiyawutsandza.
Kuneluchumanosigcino endzimeni 2, emigceni 6 na 7
yalenkondlo.
Ngitsandza kuhlelenjiswa kwetinsimbi kuwo,
Ngitsandza kuhlangana kwemsindvo kuwo
Luchumano loluvundlile:
Loluhlobo lweluchumano lwakhiwa ngemagama lafanako
lavundlako emigceni yenkondlo lemibili lelandzelanako.
Sib. Lomfundvo.
Kuneluchumano loluvundlile endzimeni 4, emigceni 1 na 2
yalenkondlo.
Bayakufuna bafuna wena s’tsandvwa,
Ngibabonile labadzala bafuna wena,
Luchumanosiphambano:
Loluhlobo lweluchumano lwakhiwa ngemagama lafanako
laphambanako emigceni yenkondlo lemibili lelandzelanako.
Sib. Lomfundvo.
Kuneluchumanosiphambano endzimeni 7, emigceni 3 na 4
yalenkondlo.
Ngutfukuse ekujuleni kwenhlitiyo yakho s’tsandvwa
Ekujuleni kwenhlitiyo yakho ngitfukuse s’tsandvwa.
• Sigci:
Sigci sendzima nobe semugca wenkondlo sisitfola nakuphinyiswa
emalunga emagama emigceni. Budze bemigca buyasidala sigci. Lelo
nalelo lunga leligama liphinyiswa ngekugcizelela. Lapho
kutawuphawulwa ngetimphawu letiletsa sigci ngalendlela: (.) nalolu (!)
lusho umsindvo logcizelelwe; kantsi (//) kusho kuphumula kancane,
kantsi lolu (:) lusho umsindvo logcizelelwe.
• Sidvonsamoya/ Isizura:
Lolu luhlobo lwebunkondlo lolutfolakala ekhatsi nemugca munye.
Lubonakala ngekusetjentiswa kwesiphumuti (,) ekhatsi nemugca
wenkondlo.
Sib. Shukela.
Kunesiphumuti endzimeni 2, emgceni 2 walenkondlo.
Uyidle kancane, kancane, kancane
• Sicedzelelamcondvo/ I-enjambamenti:
Loluhlobo lwebunkondlo lwakhiwa imigca levulekile lengenato
timphawu ngobe umcondvo wawo uphelela emgceni noma emigceni
lelandzelako.
Sib. Lomculo Ngiyawutsandza.
Kunesicedzelelamcondvo endzimeni 2, emgceni 5, 6 na 7
yalenkondlo.
Kungicancis’ imicansa
Netintsaba letimakheleketse,
Ngite ngifike lapho ngingati khona.
• Imphindvwa:
Imphindvwa yakhiwa kusetjentiswa kwemugca wenkondlo lofanako
ekucaleni kwaleyo naleyo ndzima kumbe etindzimeni letehlukene
tenkondlo nobe ekucgineni kwaleyo naleyo ndzima kumbe etindzimeni
letehlukene
Sib. Lomculo Ngiyawutsandza.
• Imphindza:
Imphindza yakhiwa kuphindvwaphindvwa kweligama lelifanako
emgceni munye endzimeni yenkondlo.
Sib. Dzeliwe.
Kunemphindza endzimeni 1, emgceni 1 walenkondlo lapho
kuphindzaphindvwe ligama lelitsi Dzeliwe.
Dzeliwe! Dzeliwe! Dzeliwe!
Sifanankhamisa:
Sifanankhamisa sakhiwa imsindvo yabonkamisa labafanako
ekucaleni kwalelo nalelogama emgceni munye wenkondlo.
Sib. Lutsandvo.
Kunesifanankhamisa endzimeni 3, emgceni 12 walenkondlo.
Ative akunconotisa
Sifanangwaca:
Sifanangwaca sakhiwa imsindvo yabongwaca labafanako
ekucaleni kwalelo nalelo gama emgceni munye wenkondlo.
Sib. Tibane.
Kunesifanangwacaq endzimeni 2, emgceni 9 walenkondlo.
Kucedvwe konkhe kwelusuku,
• Tinongo tenkhulumo
Tetinongo tenkhulumo libintana lemagama nobe umusho lobeka intfo
ngemagama lajulile ladzinga inchazelo. Tinongo tenkhulumo tifaka
ekahatsi leti letilandzelako:
Sifaniso-
Sisho kufanisa tintfo tintfo letimbili letingafani kodvwa letifana ngetento,
ngesimo nangebunjalo bato
Kumuntfutisa
Lolu luhlobo lwesinongo lapho intfo lengaphili iniketwa timphawu temuntfu
nobe loko lokwentiwa ngumuntfu.
Sihabiso
Kutsatsa intfo lencane uyente ibe yinkhulu ngendlela lengetulu
kwekwenta. Loku kungachaza kwandzisa inkhulumo.
Inhlonipho
Kusho intfo lehlabako ngemavi lapholile, lamnandzi nalahehako.
Kukhetfwa kwemagama
Kukhetfwa emagama ngekusebentisa emagama, emabintana lafanele, lachazako.
Inkondlo iye ibe nemagama lakhetfwe ngusonkondlo. Lamagama kuba ngemagama
lakhulunywa malangonkhe, lalula, lanesitayela aphindze abe tinongo.
Taga/ Tisho
Imbongi ingakhetsa kusebentisa taga nobe tisho kuchaza simo lesitsite. Letisho
naletaga tishubile, kulindzeleke kutsi tetsamelilwati titati tibuye tibuke nekufaneleka
kwato enkondlweni.
KUHLOLA TINKONDLO
1. Imibuto lesebaleni.
2. Kuhlelembisa kabusha.
3. Kutsatsa tincumo/ Kucabangela.
4. Kuhlola.
5. Ukuncoma.
o Kucabangela = 40%
INDLELA YEKUHLOLA
LOMFUNDVO – JJ Thwala
1 Lomculo ngiyawutsandza,
2 Ungikhumbuta tinsuku tayitolo nakutsanti,
3 Laph’ emasi nemabele kwakukudla kwemihla,
4 Emadvodz’ adl’ inyam’ ayehlise ngemhluti
5 Abuy’ anats’ umcombotsi.
23 Lomculo lengiwuvako
24 Yebo, lomculo lengiwulalele,
25 Uyangabusisa futs’uyangitfoba
26 Impela lomculo ngiyawutsandza.
[10]
UMIDLALO
• Senamisi
o Loluhlobo lwemdlalo lugcina ngenjabulo (kwenama)
o Kunetitayela letehlukene tesenamisi
o Kulesinye sikhatsi ikhuluma ngetihloko letishubile, kodvwa tisombululo
kuba nguletemukelekako
o Telutsandvo, nemshado ngito tingcikitsi letetayelekile
o Ngaso sonkhe sikhatsi iphetsa ngenjabulo kubangiswako
SAKHIWO SEMDLALO
Setfulo:
Setfulo kulapho kucala khana indzaba. Esetfulweni kuvetwa umdlali lomcoka
(bangiswako) nenkinga labukene nayo, lengiyo leyenta kutsi kube neludvweshu
emdlalweni. Setfulo sibuye sivete nalabanye badlali lababalulekile emdlalweni,
(imbangi, umelekeleli nalabanye balingisi labancane). Esikhatsini lesinyenti setfulo
sivame kuveta nendzawo lapho indzaba yenteka khona.
Kutfutfuka kwetehlakalo
Kwetfulwa kweludvweshu loluholela esicakacakeni. Lencenye yendzaba iveta
tigameko leticanganisa simo setintfo letibukene nemlingisi lomkhulu.
Sibonelo:
Ludvweshu emkhatsini waNcobile naGedlembane ngekufa kwemkaHleta.
Ludvweshu emkhatsini waNcobile naLaHleta lolumayelana netelutsamdvo
lwaNcobile
Ludvwshu lwaNcobile naMphotfo, njll.
• Ludvweshu lwangekhatsi
Ludvweshu lwangekhatsi lutfolakala lapho umdlali adliwa khona ngunembeza
ngentfo letsite, loku kubanga kushayisana emkhatsini wemdlali nanembeza
nobe imicabango yakhe.
Sibonelo.
Ludvweshu lwaNcobile acabanga ngaGedlembane nangekugana Mphotfo.
Ludvweshu lwaNcobile nakasola kutsi boHleta nenina banesandla ekufeni
kwemkaHleta, kwaGedlembane neyise njengobe babulewe ngushevu
lofanako.
Ludvweshu lwaMphotfo nenhlupheko.
SICAKACAKA
Sicakacaka emdlalweni sitfolakala lapho tigameko setiya ngekushuba khona.
Esikhatsini lesinyenti, tetsamelilwati seticala kuba ngemacembu, kubonakale umdlali
letimesekelako naletifisa kutsi aphumelele. Lokuvamile esicakacakeni kutsi
tetsamelilwati tititsatsele tincumo ngaletibacanga kutsi kutawenteka. Lesigaba
semdlalo sihohela indzaba eluvutfondzabeni.
Sibonelo:
• Sicala ngalesikhatsi kungenelela boNcane etindzabeni taNcobile
• Kungenelela nababekati waNcobile.
• Kwaliwa kwaCelani nguNcobile aganwe Mphotfo babuye behlukane.
• Kukhulelwa, Batali batsi ukhuleliswe nguCelani, boNcane batsi nguMphotfo
LUVUTFONDZABA:
Luvutfondzaba lisicongo sendzaba. Yonkhe imibuto netincumo tetsamelilwati
lebetinayo esicakacakeni semdlalo, iyaphendvuleka. Inkinga leyetfulwe ekucaleni
kwemdlalo seyiyacatululeka.
Sibonelo:
• Ncobile ugcina uphumele esikolweni ushada naMphotfo labengafunwa
ngunina, bakhulisa umntfwana wabo.
SIPHETFO
Siphetfo sisonga konkhe lebekwenteka emdlalweni. Umdlalo ungaphetseka
ngetindlela letehlukene. Umbhali ungawuphetsa ngekusombululeka kwenkinga
yemdlali longubangiswako, angawuphetsa ngekushiya tetsamelilwati nembuto nobe
awuphetse ngengwijikhwebu.
Sibonelo:
• Kuvela kwemaciniso ekufa kwemkaHleta, kwaGedlembane Kubanjwa Hleta.
SAKHIWANA:
Sakhiwana singumdladlwana lophelele emdlalweni lomkhulu. Kulesinye sikhatsi
singafaniswa nemdlalo lomfisha emdlalweni wonkhe. Naso sakhiwana sinesakhiwo
lesiphelele. Kuyenteka sakhiwana siphatselane nemdlalo wonkhe, kulesinye sikhatsi
singakhishwa indzaba ichubeke ngaphandle kwekuphatamiseka.
SENDLALELOLWATI:
Lolu lwati lufaka ekhatsi bangiswako, imbangi, neludvweshunchanti, sibekandzaba,
kunikwa nemoya. Setfula umdlali lomcoka sibuye sinike sendlalelolwati nobe
simongcondvo semdlalo. Sendlalelolwati singachazwa ngetindlela letehlukene
letifaka ekhatsi indzatjana letfolakala ngembikwekucala kwendzaba, kungaba
ngumlandvo wembhali longaba nemtselela emdlalweni, tigameko letike tenteka
ngaphambilini letingelekelela kunika lwati lwekuchaza sento semdlali lotsite,
umlandvo wemdlali, tintfo lesingatibona nobe sitive ngembikwekwenteka kwaletinye.
Sibonelo: Umlandvo waMafindvose naMtingelwa wekutsi basondzelane kangaka.
Lokusondzelana kubangwa kungabi netihlobo, nekutsi bakholelwe
emasikweni.
SIBEKANDZABA:
Sibekandzaba sibalulekile nangabe kuhlutwa umdlalo kute tetsamelilwati tivisise
umdlalo, ingcikitsi nebalingisi. Sibekandzaba sehlukaniseke ngetincenye letitsite,
letifaka ekhatsi:
• Simo sendzawo
Simo sendzawo sinika tetsamelilwati indzawo lapho umdlalo wenteka
khona. Umbhali anganika ligama lendzawo, angachaza simo salendzawo
indzaba leyenteka kuso (tintsaba, emagcuma, imifula, takhiwo, njll.)
Sibonelo:
KuseMatsamo endzaweni lesemkhatsini weNingizimu Afrika neleSwatini.
Lena yindzawo yasemakhaya.
• Simo sesikhatsi
Lapha kubukwa sikhatsi umdlalo lowenteka ngaso. Umbhali angasichaza,
(sanyalo nobe sakudzala), nobe tintfo letentekako kube ngito leticacisa
sikhatsi indzaba leyenteka ngaso (sikolo, emanyuvesi)
Sibonelo:
Sikhatsi sekungena kwentfutfuko kepha tikhona tintfo lebetentiwa kadzeni.
Lokukhomba intfutfuko, sikolo, tibhedlela, bomakhalekhikhini, njll.
Lokukhonba imphilo yesintfu kusenga kuvutjwe emasi, kuphekela edladleni,
njll
• Simo senhlalo
Lapha kubukwa indlela lekuhlalisenwe ngayo lokufaka ekhatsi imindeni,
bomakhelwane, bangani, njll.
Sibonelo:
Akuphiliswana kahle, kuyacatjanwa emkhatsini waNcobile nebatali bakhe,
naNcobile netingani takhe. Bohleta naLahleta baphilisana kahle.
Kuyabulawana, njll.
• Simo semoya.
Lapha kubukwa umoya lokhona emkhatsini webadlali. Simo semoya
sinemtselela lomkhulu ekutfutfukiseni indzaba. Ngiso lesibanga
kubhebhetseka kweludvweshu lwendzaba. Tetsamelilwati simo semoya
tisitfola kakhulu enkhulumeni nasetentweni tebadlali
Sibonela:
Kunemoya wekucabana, welusizi , weluvelo, njll
Balingisi emdlalweni
Umbhali usebentisa badlali kwendlulisela umlayeto wakhe etetsamelinilwati. Badlali
bantfu lababalulekile emdlalweni. Kuyenteka badlali baphile nobe bangaphili
emdlalweni. Nangabe baphila, basuke bakholweka ngekutsi bente tintfo
letikholwekako emphilweni yetetsamelilwati. Nangabe bangaphili, basuke benta tintfo
letingakholweki emphilweni yetetsamelilwati. Kunetinhlobo letehlukene tebadlali
emdlalweni letifaka ekhatsi laba labalandzelako:
• Bangiswako.
Lomlingisi ulichawe lemdlalo. Umbhali usebentisa yena kutsi kube nguye
lowetfula imicabango yakhe leminyenti emdlalweni. Lemicabango
angayetfula ngetento, ngenkhulumo, ngekucabanga nekuchumana
nalabanye badlali. Tonkhe tigameko letisemdlalweni tibukene naye.
Lomdlali ushesha etfulwe emdlalweni nenkinga labukene nayo. Lomdlali
ushukana nenkinga labukene nayo kusukela ekucaleni kwemdlalo kute
kube sekugcineni.
Sibonelo:
Umdlali lomcoka wetfuliwe esetfulweni, nguNcobile ngobe tonkhe tigameko
tibukene naye kusukela ekucaleni kute kuyewufika ekugcineni. Inkhinga
labukene nayo kungemukelwa kwesingani sakhe lesinguGedlembane.
• Imbangi.
Lona ngumdlali lophikisana nekuphumelela kwabangiswako, uma endleleni
yabangiswako. Naye wetfulwa ekucaleni kwemdlalo.
Sibonelo:
Imbangi nayo yetfuliwe esetfulweni, LaHleta. Hleta uvetwe angumkhweteli
kulomdlalo.
Sibonelo:
Hleta, LaMagagula, Ncane, Mphotfo, Dzeliwe, Sihle longunesi, njll.
Sibonelo:
Ncobile ungumdlali logucugucukako futsi uyatfutfuka, uyatisola
ngekucabana nenina, ubuyela esikolweni, kuntjintja budlelwano nebakabo,
kubuyisana naMphoto
Ngulahleta lowagcina emukela Mphotfo.
Mphotfo utfutfuka esimeni sakhe sebuphuya wagcina asangudokotela,
wemukela umntfwanakhe emva kwekumphika, njll.
Sibonelo:
Hleta akagucuki, ufihle kwaze kwaba sesiphetfweni kutsi nguye lobulelele
umkakhe naGedlembane.
Unesibindzi sekubulala.
• Umlandzi wekucala:
Ngumlandzi longumlingisi endzabeni nobe enkondlweni, uyicoca ngekwembono
wakhe (usebentisa ngi- abuye abe ngumlingisi endzabeni esikhatsini lesinyenti).
• Umlandzi wesibili:
Lomlandzi akesiyo incenye yendzaba, kodvwa acoca ngalabanye balingisi,
atibandzakanye nalokubonwa kubuye kuviwe ngulabanye balingisi. Lomlandzi
nakhuluma ngebalingisi endzabeni, ubabita ngabo ‘yena’ nobe ‘bona’.
UMOYA NELIPHIMBO
Umoya simongcondvo nobe imiva yemdlali. Esikhatsini lesinyenti umoya uvetwa
ngemagama netento lokusetjentiswa badlali nobe yinkhulumo yabo.
LIPHIMBO
Loku kuvetwa kwehla nekwenyuka kweliphimbo enkhulumeni yebadlali nangabe
baveta simo lesitsite semoya. Umbhali usebentisa timphawu letitsite embhalweni
kukhombisa liphimbo.
KUHLOLA UMDLALO
EMAZINGA EKUVISISA KWENGCONDVO NAKUHLOLWA (KUHLELWA
KWEMIBUTO YEKUHLOLA)
6. Imibuto lesebaleni.
7. Kuhlelembisa kabusha.
8. Kutsatsa tincumo/ Kucabangela.
9. Kuhlola.
10. Ukuncoma.
o Kucabangela = 40%
INDLELA YEKUHLOLA
SIBONELO SEMIBUTO
SIGABA C: UMDLALO
UMBUTO LOYINDZABAMBHALO
KUTAWUBA NJALO – S Z
NOBE
IMIBUTO LEMIFISHA
KUTAWUBA NJALO – S Z
[25]
INOVELI
SAKHIWO SENOVELI
Sicongo
Kutfutfuka kweludvweshu
Kulencenye kuchubeka ludvweshu loluholela esicakacakeni. Lencenye yendzaba
iveta tigameko leticanganisa simo setintfo letibukene nemlingisi lomkhulu.
Sibonelo:
Kucabana kwaMlungisi nenina ngaLomusa
Kucabana kwaMlungisi Madvodza ngaLomusa
Kucabana kwaMlungisi Sikhuni ngaLomusa
Kucabana kwaMlungisi naMacaleni ngaLomusa, njll.
• Ludvweshu lwangekhatsi
Ludvweshu lwangekhatsi lutfolakala lapho umlingisi adliwa khona
ngunembeza ngentfo letsite, loku kubanga kushayisana emkhatsini wemlingisi
nanembeza nobe imicabango yakhe.
Sibonelo:
Mlungisi nacabanga kutsi kufanele ateke bani emkhatsini waLomusa
naSitsembile.
Mlungisi nakacabanga kutsi amshade yini Lomusa, njll.
CAPHELA: Letibonelo letingenhla tibonelo letimbalwa taletinhlobo teludvweshu.
Incabhayi ingakuwe kutsi utitfolele takho tibonelo.
SICAKACAKA
Sicakacaka enovelini sitfolakala lapho tigameko setiya ngekushuba khona.
Esikhatsini lesinyenti, tetsamelilwati seticala kuba ngemacembu, kubonakale umlingisi
letimesekelako naletifisa kutsi aphumelele. Lokuvamile esicakacakeni kutsi tetsameli
lwati tititsatsele tincumo ngaletitacanga kutsi kutawenteka. Lesigaba senoveli
sihohela indzaba eluvutfondzabeni.
Sibonelo:
Kufika kwaSitsembile kucanganisa tintfo kuMlungisi ngobe wonkhe umuntfu wesekela
Sitsembile.
Kutsatfwa kwaSitsembile yimoto lebeyitfunyelwe nguLomusa.
Kulotjolelwa emcashweni nekwemukelwa kwayo nguMacaleni.
Kungapheleli kwemali, njll
LUVUTFONDZABA:
Luvutfondzaba lisicongo sendzaba. Yonkhe imibuto netincumo tetsamelilwati
lebetinako esicakacakeni senoveli, iyaphendvuleka. Inkinga leyetfulwe ekucaleni
kwenoveli seyiyacatululeka.
Sibonelo:
Kugula kwaLomusa nekuboshwa kwakhe
Kungaveli kwakhe emshadweni.
Kuvela kwebatali bakhe.
Kuvela kwayo yonkhe imikhuba lemibi lebebayenta.
SIPHETFO
Siphetfo sisonga konkhe lebekwenteka enovelini. Inoveli ingaphetseka ngetindlela
letehlukene. Umbhali angayiphetsa ngekusombululeka kwenkinga yemlingisi
longummeleli, angayiphetsa ngekushiya tetsamelilwati nembuto nobe ayiphetse
ngengwijikhwebu.
Sibonelo:
Kugula kwaLomusa nekuboshwa kwakhe
Kungaveli kwakhe emshadweni.
Kuvela kwebatali bakhe.
Kuvela kwayo yonkhe imikhuba lemibi lebebayenta.
SAKHIWANA:
Sakhiwana siyindzatja lophelele enovelini lenkhulu. Kulesinye sikhatsi singafaniswa
nenoveli lemfisha enovelini yonkhe. Naso sakhiwana sinesakhiwo lesiphelele.
Kuyenteka sakhiwana siphatselane nenoveli yonkhe, kulesinye sikhatsi singakhishwa,
indzaba ichubeke ngaphandle kwekuphatamiseka.
Sibonelo:
Kufika kwaNkhangala atewubala imali acedze ahambe.
Sibekandzaba: Kusendlini kaLomusa.
Inkhinga: Yimali lebalwako, ingatiwa kutsi ibuyaphi.
Ludvweshu: Kucabana kwaMlungisi naLomusa ngekungafuni kumtjela kutsi
lemali yani nekutsi yini ibalelwe kaLomusa.
Sicakacaka: Kungena kwebantfu labangakalindvwa, lomunye atewufuna
umetjiso.
Sicongo: Kuvela kwemuntfu lowabanga umsindvo atsi utewulandza tintfo
takhe letishiywe nguNkangala.
Siphetfo: Kutsetsa kwaMlungisi atsi akasafuni Lomusa avulele lomunye
umuntfu.
SENDLALELOLWATI:
Lolu lwati lolufaka ekhatsi ummeleli, umcovi, neludvweshunchanti, sibekandzaba,
kunikwa nemoya. Setfula umlingisi lomcoka sibuye sinike sendlalelolwati nobe
simongcondvo senoveli. Sendlalelolwati singachazwa ngetindlela letehlukene letifaka
ekhatsi indzatjana letfolakala ngembikwekucala kwendzaba, kungaba ngumlandvo
wembhali longaba nemtselela enovelini, tigameko letike tenteka ngaphambilini
letingelekelela kunika lwati lwekuchaza sento semlingisi lotsite, umlandvo wemlingisi,
tintfo lesingatibona nobe sitive ngembikwekwenteka kwaletinye.
SIBEKANDZABA:
Sibekandzaba sibalulekile nangabe kuhlutwa inoveli kute tetsamelilwati tivisise inoveli,
ingcikitsi nebalingisi. Sibekandzaba sehlukaniseke ngetincenye letitsite, letifaka
ekhatsi:
• Simo sendzawo
Simo sendzawo sinika tetsamelilwati indzawo lapho inoveli yenteka khona.
Umbhali anganika ligama lendzawo, angachaza simo salendzawo indzaba
leyenteka kuso (tintsaba, emagcuma, imifula, takhiwo, njll.)
Sibonelo:
KuseNgodini lapho bekuhlala Mlungisi longuthishela, Lomusa
asemcashweni.
• Simo sesikhatsi
Lapha kubukwa sikhatsi inoveli loyenteka ngaso. Umbhali angasichaza,
(sanyalo nobe sakudzala), nobe tintfo letentekako kube ngito leticacisa
sikhatsi indzaba leyenteka ngaso (sikolo, emanyuvesi, njll.)
Sibonelo
Sikhatsi sanyalo
Kulotjolwa ngemali, kuyacashwa, kunebugebengu, kuyafundvwa njll.
• Simo senhlalo
Lapha kubukwa indlela lokuhlalisenwe ngayo lokufaka ekhatsi imindeni,
bomakhelwane, bangani, njll.
Sibonelo:
Kuhlalisenwe kahle kaboMlungisi
Kukholelwa emasikweni kutsi emaphupho ayakhuluma, njengekutsi
kulichilo/ kuyahlola kuteka umfelokati.
Kunekucabana lokubangwa kufika kwaLomusa emphilweni yaMlungisi.
Kunebugebengu Lobentiwa boLomusa nelicembu lakhe
Kunekubulawa kwebantfu labasikati labatsatfwa ngemoto lengatiwa, njll
• Simo semoya
Lapha kubukwa umoya lokhona emkhatsini webalingisi. Simo semoya
sinemtselela lomkhulu ekutfutfukiseni indzaba. Ngiso lesibanga
kubhebhetseka kweludvweshu lwendzaba. Tetsamelilwati simo semoya
tisitfola kakhulu enkhulumeni nasetentweni tebalingisi.
Sibonelo:
Kunemoya welutsandvo emkhatsini waLomusa, Mlungisi naSitsembile.
Kunemoya wekucabana emkhatsini waMlungisi nebakubo, Mlungisi
naLomusa, Mlungisi nebangani baLomusa, njll
Balingisi enovelini
Umbhali usebentisa balingisi kwendlulisela umlayeto wakhe etetsamelinilwati.
Balingisi bantfu lababalulekile enovelini. Kuyenteka balingisi baphile nobe bangaphili
enovelini. Nangabe baphila, basuke bakholweka ngekutsi bente tintfo letikholwekako
emphilweni yetetsamelilwati. Nangabe bangaphili, basuke benta tintfo letingakholweki
emphilweni yetetsamelilwati. Kunetinhlobo letehlukene tebalingisi enovelini letifaka
ekhatsi laba labalandzelako:
• Ummeleli.
Lomlingisi ulichawe lenoveli. Umbhali usebentisa yena kutsi kube nguye
lowetfula imicabango nemibono yakhe leminyenti enovelini. Lemicabango
angayetfula ngetento, ngenkhulumo, ngekucabanga nekuchumana
nalabanye balingisi. Tonkhe tigameko letisenovelini tibukene naye.
Lomlingisi usheshe etfulwe enovelini nenkinga labukene nayo. Lomlingisi
ushukana nenkinga labukene nayo kusukela ekucaleni kwenoveli kute kube
sekugcineni.
Sibonelo:
Umlingisi lomcoka (ummeleli) nguMlungisi, nguye labukene nenkinga
yekuteka umfati. Ungumlingisi lomcoka ngoba tonkhe tigameko
tiphatselene naye kusukela ekucaleni kute kube sesiphetfweni
• Umcovi.
Lona ngumlingisi lophikisana nekuphumelela kwemmeleli, uma endleleni
yemmeleli. Naye wetfulwa ekucaleni kwenoveli.
Sibonelo:
Umcovi nguLomusa longumfelokati, lowona tifiso taMlungisi nebatali bakhe
tekuteka umfati lomfanele. Uvetiwe esingenisweni senoveli.
Sibonelo:
Madvodza, Sikhuni, Malume waMlungisi, LaNdlovu, njll.
Sibonelo:
Mlungisi ungumlingisi losicaba ngobe nanobe abona kutsi kukhona
lokungahambi kahle ngaLomusa, akukho tinyatselo latitsatsako kuze kube
sekugcineni lapho aboshwa khona nebangani bakhe, kuvela bonkhe bubi
lababentako.
UMOYA NELIPHIMBO
Umoya simongcondvo nobe imiva yemlingisi. Esikhatsini lesinyenti umoya uvetwa
ngemagama netento lokusetjentiswa balingisi nobe yinkhulumo yabo.
LIPHIMBO
Loku kuvetwa kwehla nekwenyuka kweliphimbo enkhulumeni yebalingisi nangabe
baveta simo lesitsite semoya. Umbhali usebentisa timphawu letitsite embhalweni
kukhombisa liphimbo.
KUHLOLA INOVELI
o Kucabangela = 40%
INDLELA YEKUHLOLA
SIBONELO SEMIBUTO
SIGABA C: INOVELI
UMBUTO LOYINDZABAMBHALO
NOBE
IMIBUTO LEMIFISHA
“Bonisa umngani wakho acace ngoba sesifikile sikhatsi sekutsi akwente loko.
Lelikhaya lidzinga umuntfu lotawushanyela emabala,” kusho LaNdlovu.
Waweva lawo mavi Madvodza ngobe abona kutsi aphuma ekujuleni kwenhlitiyo
yenina waMlungisi. Naye wakubona kutsi kufanele alalelwe make waMlungisi ngobe
lentfo layikhulumako akadlali kepha ufuna kuyibona yenteka ngendlela lefanele.
“Umngani wami usabeka imali yemalobolo make. Ngiyetsemba kutsi kutawulunga
ngekushesha,” kusho Madvodza.
“Tintfo tiye tijahwe uma kukhona lekubonakala kutsi utawuhamba. Lapha akekho
lohambako, wonkhe umuntfu ujabulele kuphuma nekushona kwelilanga. Mine ngitsi
umngani wami akanikwe litfuba lekutikhetsela kahle. Akente intfo ngobe aholwa
ngunembeza wakhe. Kuko konkhe umuntfu lasuke abukene nako kuhlulela nembeza
wakhe atsatse sincumo sinye.”
“Uyawuhlulela nini nembeza wakhe?” Kubuta LaNdlovu.
“Kuyawuhlulela nembeza wakhe ngaleso sikhatsi lesitawube sifanele kuye,” kusho
Madvodza.