Language Purism

This article elaborates the implications of the Transcendental Self, first pointed out clearly by Immanuel Kant.  It links recognition of this self with the Cosmic Consciousness cited by many thinkers and with the basic insights of world religions.  It concludes that this unity of selfhood is the basis for great hope and for ratification of the Earth Constitution.

In the current controversy surrounding the dichotomy of theism-atheism, most people, particularly in academic milieux, tend to reduce the whole matter into the sphere of rationality, arguing on whether or not the belief that "God exists" is rationally justified (cf. Draper, 2017). Lacking such a justification in behalf of science and sound reason, theism is considered by atheists to be an untenable position and hence deemed to be abandoned 1 . Over against atheism, theists desperately strive to defend their position by insisting on the rationality of their belief in God. Thus, the theism-atheism debate revolves, for the most part, around the rational arguments for and against the existence of God. To put in other words, both camps take for granted that religious faith is to be an essentially rationalistic enterprise, that is to be thoroughly located within the framework of inferential knowledge. This is the very assumption upon which this paper intends to cast doubt by accentuating an imponderable moment inherent in religious faith which always defeats any rational attempt at demystifying it. Henceforth, we refer to this as "bi-lā kayfa" feature of religious faith.

Неотдавна проф. Божидар Чурчич беше избран за чуждестранен член на БАН. Ето, че се появи и поредната българо-сръбска творба, която потвърди доброто сътрудничество между двете съседни държави с близки фауни. Българските специалисти по паяците д-р Христо Делчев и Гергин Благоев, в сътрудничество с видния сръбски арахнолог проф. Чурчич, сътвориха един обемист труд, прекрасно отпечатан от "Геокарта" -Белград. Монографията за разпространението на 618 вида паяци от 36 семейства е илюстрирана с карти на находищата на всички видове. Има общ географски обзор на Сърбия, а за всеки вид се изреждат синонимите, под които е публикуван за тази страна. Съобщават се височинният интервал, в който се среща и зоогеографската принадлежност. Работата е добър модел, по който могат да се направят подобни каталози и за останалите балкански страни. В тази книга -паметник на често поставяната под въпрос българо-сръбска дружба -намираме и някои невиждани другаде неща. Оказва се, че пари за издаването й са дали най-различни организации, от някои сръбски общини до българското посолство в Белград. Затова и виждаме нашия национален герб, изобразен в една сръбска книга -чудо невиждано! Още по-непривична гледка е цветният портрет на Негово Светейшетство Патриарх Павле -книгата е благословена от него. Във всеки случай, като се абстрахираме от тези външни, макар и интересни особености, важното е да се прецени научното съдържание на книгата. А то е без съмнение, важна основа за опознаването на тази важна група у съседите. Чест е за българската зоология, че е зачетен високият професионализъм на авторите от Института по зоология при БАН. Без съмнение, те ще ни поднесат скоро и други такива солидни изследвания върху паяците на Македония, Албания, а и на България. В балканската арахнология книгата на тримата ни колеги е истинско събитие.

L’articolo, prendendo spunto dal dibattito suscitato da recenti proposte di legge sulla tutela dell’italiano, riesamina il neopurismo di Bruno Migliorini nel quadro delle sue pioneristiche indagini sulla lingua contemporanea che hanno aperto la strada ai successivi sviluppi in Italia della ricerca in campo neologico e terminologico. La contestualizzazione storica delle proposte miglioriniane, nel clima politico-culturale del ventennio fascista in cui furono inizialmente formulate, ne evidenzia tuttavia il retroterra teorico europeo e la distanza sia dal purismo ottocentesco sia dalla campagna di xenofobia linguistica promossa dal regime.

* * * Реформените фермани на султан Абдул Азис от октомври и декември 1875 г. дават повод за активизиране на легалната политическа дейност на българската общественост. В началото на 1876 г. жители на Габрово, Севлиево, Ловеч, Сливен, Татар Пазарджик и други селища

MILAGRO LAIN que se forma en los regatos y ríos en donde el agua hace remanso". Cascabullo. "Oye tú, cascabelera, da el cascabullo bellota, que al escabullirse bota"l3. Lamano: "cascabillo de la bellota". Escabullir. "Salirse el cascabullo de la bellota"; también se usa escabullar. Cochapa. "Cuando el Señor llueva en tu alma. te mondará de tu cochapa"u. . Lamano: "postilla, cachapa". C hiscar. "Chisca hoguera de virutas"15. Este verbo no lo cita Lamano, pero sí el sustantivo chisquera, "pedernal para sacar de el fuego". Es posible que el verbo chiscar signifique encender con el chisquero. Encetar. "Receptáculo sutil de dogmas, decretos vanos en que se enceta el mor1.r'15. Lamano: "encentar, principiar". El D. R. A. E. dá dos acepciones de este vocablo, una como equivalente de encentar, "decentar"; y otra, advirtiendo que es anticuado, con el significado de "mutilar", cortar un miembro. No cabe duda Que én los versos de Unamuno tiene el sentido vivo en Salamanca. Enfusar. "Por su boca enfusóle Dios el alma"17. Lamano: "embutir la carne del cerdo convenientemente adobada". D. R. A. E. "Hundir, atollar", Unamuno mismo habla de este "bonito verbo" en el vocabulario de la Vida de Don Quijote y Sancho. Proviene de infusare, y este a su vez del participio pasado de infundere, infusus. Dice que aunque en Salamanca se usa especialmente con el sentido de "embutir", él le extiende el significado haciéndolo equivalente del vocablo culto infundir. E ngurruñir. "En el cielo de tu boca quisiera estar yo metido 13 Canco pág. m, 1891. l' Canco pág. SS, 59.

Глабалізацыя і славянскае словаўтварэнне / Globalization and Slavic word formation je monografija koja je nastala kao rezultat izlaganja predstavljenih u okviru istoimenog tematskog bloka članova i članica Komisije za tvorbu riječi na Međunarodnom kongresu slavista u Beogradu od 19. do 27. augusta 2018. godine. Monografija je posvećena proučavanju savremenih inovativnih fenomena u sistemima tvorbe riječi slavenskih jezika u svjetlu integracije i globalizacije u modernom društvu, a navedeni se procesi odražavaju kroz znatno povećanje broja posuđenica iz engleskog u slavenskim jezicima i njihovu istovremenu aktivnu integraciju u tvorbene procese slavenskih jezika. Monografija obuhvata 178 stranica kompjuterskog ispisa: Uvodnu riječ (3. str.), osam poglavlja (4-130. str.), Zaključak (131. str.), Rezime na jezicima na kojima su pisani članci (132-154. str.) i Rezimei svih radova na engleskom jeziku (155-177. str.). Prvo poglavlje Праявы моўнай глабалізацыі ў славянскім словаўтварэнні: сутнасць, маштаб і ўплыў на сістэму (str. 4-15), čiji je autor Аляксандр Лукашанец, utvrđuje prirodu i stepen utjecaja globalizacije i internacionalne Amela Šehović Globalizacija i njeni refleksi na tvorbu riječi u slavenskim jezicima DHS 1 (14) (2021), 503-506

The successful academic journals mark the development of the scientific areas in correspondence with their profiles. These journals after inspection are included in the world system for indexing, abstracting and evaluation. Outside of this system are the marginal journals. The present paper advocates the presentation of the academic journals in the prestige secondary scientific sources; it comments the international requirements that should be covered successfully in order such an inclusion to be realized.

The use of general descriptive names, registered names, trademarks, service marks, etc. in this publication does not imply, even in the absence of a specific statement, that such names are exempt from the relevant protective laws and regulations and therefore free for general use.

Domagoj Kostanjevac i Domagoj Tomas JEZIČNI PURIZAM I TURCIZMI U DJELU SATIR M. A. RELKOVIĆA Uvod U ovom radu bit će obrađen jezični purizam te uporaba turcizama u djelu Satir Matije Antuna Relkovića. Osim toga na početku će biti dan kratak osvrt na Relkovićev život i djelo. Jezični purizam kao pojava u jeziku bit će obrađen kroz povijesni kontekst političkih i društvenih zbivanja u Slavoniji, odnosno Habsburškoj Monarhiji i Osmanskom Carstvu tijekom 18.st., a i prije, te jezičnih zbivanja u okviru hrvatskoga jezika u istome razdoblju. Na kraju će se analizirati brojini primjeri turcizma iz samoga djela, i to iz njegova prvoga izdanja u Dresdenu 1762. godine (pretisak iz 1987.) te iz suvremenog izdanja iz 1974. koje je priređeno prema drugom izdanju iz 1779. Osim turcizama bit će navedeno i analizirano i nekoliko primjera riječi stranoga podrijetla iz drugih jezika koje su u Satiru bile uporabljene. Život i djelo Matije Antuna Relkovića Matija Antun Relković rođen je 1732. u ondašnjem selu Svinjaru, a današnjem Davoru na Savi. Otac mu je po zanimanju bio graničarski časnik, a kada je 1741. polazio na vojni pohod u Italiju, ostavio ga je u cerničkom franjevačkom samostanu. Tu je mladi Relković dobio temelje iz latinskog jezika kako bi mogao nastaviti obrazovanje negdje u Ugarskoj. Šesnaestogodišnji Matija Antun Relković stupio je i sam u vojsku, gdje je od običnog vojnika dogurao do kapetana. Kao časnik brodske graničarske pukovnije borio se u Sedmogodišnjem ratu gdje je bio zarobljen i zatočen u Frankfurtu na Odri, rabeći to vrijeme prisilnog mirovanja za učenje jezika i čitanje. Nakon brought to you by CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk

Georgeta Ciobanu radi na projektu Engleski element u europskim jezicima pod vodstvorn profesora Rudolfa Filipovica, i autorica je niza radova 0 en­ gleskorn elernentu u rurnunjskorn. Ova je studija sinteza njezina dugogo­ disnjeg istraiivanja te problernatike. Zasniva se na kontrastivnorne izucava­ nju sustava dvaju jezika i analizi prikupljena korpusa prerna principima i rnetodologiji razradenoj u teoriji jezika u kontaktu R. Filipovica1 . Uz uvod, opsimu bibliografiju i terrninoloska objasnjenja, knjiga sadrii sljedeca po­ glavlja: I. The Main Phonetic Changes Occuring in the Romanian Words of English Origin, 11. The Main Morphological Changes Occurring in the Romanian Words of English Origin, Ill. lnfluence of the English Element upon Ward Formation in Romanian, i IV. The Main Semantic Changes Occurring in the Romanian Words of English Origin. Kao sto se rnoie vidjeti iz sadriaja, anglicizrni u rurnunj­ skorne jeziku analiziraju se na fonoloskoj, rnorfoloskoj (ukljueujuCi tvorbu ...

Kalkovi u najsirem smislu rijeci rezultat su svjesnih zahvata kojima se strani izraz reproducira tvorbenim jedinicama domacega jezika.l 5 obzirom na tu cinjenicu maze se pretpostaviti da su kalkovi znacenjski razumljiviji od posudenica. To medutim nije uvijek taka jerse "vrlo cesto radi 0 takvoj vezi domacih rijeci koja sarna po sebi ne mora svima biti jasna" (Muhvic.Oimanovski, 1992: 183). Orugim rijecima, kalk maze unatoc razumljivosti svake od njegovih pojedinacnih sastavnica izvan struke biti nerazumljiv. Primjerice, u kalku teska'voda svaka je pojedinacna sastavnica 1 Leksi~ki kalkovi uklju~uju vise tipova. 5 obzirom na na~in reprodukcije stranoga predloska postoje kalkovi koji vjerno reproduciraju strani predlozak na planu izraza i na planu sadrzaja (dos/ovni i semantilki ka/kovl), kalkovi koji mogu odstupiti u jednome semanti~kom obiljezju ili djelomi~no u tvorbenome na~inu (dje/omilni ka/kovl), kalkovi koji u reprodukciji slozenice ili viserje~nice mogu zadrzati jedan stranojezi~ni element, a drugi supstituirati domacom tvorbenom jedinicom (po/uka/kovl). U najsirem se smislu pod pojmom leksi~ki kalk misli i na izraze koji ne oponasaju strani predlozak, nego je strani uzor dao sarno poticaj za realizaciju novoga izraza (forma/no nezavisni ne%gizamJ. Frazeoloski kalk reproducira strane frazeme strukturno i semanti~ki. Sintakti~ki kalk se obi~no manifestira kao odstupanje od uobi~ajenih sintakti~kih modela.

SEMANTICKE POSUDENICE-JEDAN OBLIK PREVEDENICA U ovome se prilogu odreduju semantiCke posudenice kao oblik preve denica u kojima se pod utjecajem nekoga stranog jezika postojecem oznaCitelju pridruzuje novo oznaceno. Pozomost se posvecuje samome pojmu, problemu i kriterijima identifikacije, pitanju jezika uzora i jezika posrednika, vrstama semantiCkih posudenica, semantiCkim odnosima izazvanim semantioom posudivanjem, odnosu semantiCke posudenice prema drugim tipovima prevedenica, a u vezi s time problematizira se preciznost tradicionalnoga nazi va toga tipa prevedenica.

SLAVONSKI GRADOVI U STARIM HRVATSKIM RJEČNICIMA U hrvatskim rječnicima do hrvatskoga narodnoga preporoda javljaju se i imena mjesta. Neki rječnici bilježe mnogo imena mjesta (Mikaljin, Belostenčev), a neki uopće ne bilježe (Vrančićev). Imena su mjesta zapisana i u nekim starim hrvatskim pojmovnim rječnicima, primjerice u rječniku Tome Babica ili Reljkovićevu Ričniku. Oni hrvatski rječnici koji zapisuju imena mjesta kao natuknice, najviše imaju zabilježenih hrvatskih gradova uz more, a slavonskih je gradova malo. Najčešći grad Što se spominje u starim hrvatskim rječnicima jest Požega, a javljaju se još Osik, Brod, Valpovo. U starim hrvatskim rječnicima nalazimo brojne ekonime. Imena su uvrštena i u suvremene rječnike. Primjerice, Jure Šonje, govoreći o sastavljanju rječnika Leksikografskoga zavoda, piše: »Treći neiscrpan izvor hrvatskih riječi nalazi se u zemljopisnim imenima i nazivima, a vrlo je malo od toga uvršteno u rječnike.« (Šonje 1998: 316) U ovom će se članku govoriti o slavonskim gradovima koji su uvršteni u stare hrvatske rječnike. Pod slavonskim gradovima u ovom članku mis lim na Slavoniju kako je danas omeđujemo, odnosno, kako ju je u 18. stoljeću omeđio hrvatski pisac Matija Antun Reljković u početnim stihovima Satira Hiti divjeg čovika (Reljković 1762.

SLAVONSKI GRADOVI U STARIM HRVATSKIM RJEČNICIMA U hrvatskim rječnicima do hrvatskoga narodnoga preporoda javljaju se i imena mjesta. Neki rječnici bilježe mnogo imena mjesta (Mikaljin, Belostenčev), a neki uopće ne bilježe (Vrančićev). Imena su mjesta zapisana i u nekim starim hrvatskim pojmovnim rječnicima, primjerice u rječniku Tome Babica ili Reljkovićevu Ričniku. Oni hrvatski rječnici koji zapisuju imena mjesta kao natuknice, najviše imaju zabilježenih hrvatskih gradova uz more, a slavonskih je gradova malo. Najčešći grad Što se spominje u starim hrvatskim rječnicima jest Požega, a javljaju se još Osik, Brod, Valpovo. U starim hrvatskim rječnicima nalazimo brojne ekonime. Imena su uvrštena i u suvremene rječnike. Primjerice, Jure Šonje, govoreći o sastavljanju rječnika Leksikografskoga zavoda, piše: »Treći neiscrpan izvor hrvatskih riječi nalazi se u zemljopisnim imenima i nazivima, a vrlo je malo od toga uvršteno u rječnike.« (Šonje 1998: 316) U ovom će se članku govoriti o slavonskim gradovima koji su uvršteni u stare hrvatske rječnike. Pod slavonskim gradovima u ovom članku mis lim na Slavoniju kako je danas omeđujemo, odnosno, kako ju je u 18. stoljeću omeđio hrvatski pisac Matija Antun Reljković u početnim stihovima Satira Hiti divjeg čovika (Reljković 1762.

Ziel des vorliegenden Berichts ist eine Beschreibung des Hygiene-Standards in Hamburger Krankenhiiusern gemessen an der Hygiene-Organisationsstruktur. Durch Auswertung von Frageb6gen wurde die aktuelle Situation erfaf~t und mit den in der >~Richtlinie fª Krankenhaushygiene und Infektions-priiventiom~ des Robert Koch-Instituts festgelegten Vorgaben verglichen. Das Ergebnis zeigt, dai~ die Forderungen der Richtlinie weitgehend ron den Krankenh~iusern umgesetzt wurden. Defizite bei der Umsetzung traten in den Bereichen Beschiiftigung von Krankenhaushygienikern, Beschiiftigungsumfang von Hygienefachkriiften und Fª von Infektionsstatistiken auf. Ein Vergleich mit anderen Bundesliindern zeigt eine hohe Akzeptanz der Richtlinie durch die Hamburger Krankenh~iuser.

On the language varieties of the contemporary Czech language in the glottodidactic process This paper presents some difficulties with the teaching issue of the varieties of the contemporary Czech language in teaching process. The paper is focused on the competition between standard and non-standard varieties of Czech language when teaching Czech as a foreign language. It concerns especially the situation of the Czech colloquial language so called "obecná čeština", sometimes considered as a specific case of language diglossia. One of the main aims is to discuss the appropriateness of using a colloquial language when teaching Czech as a foreign language, so when a student of Czech language, learning only standard language, meets with nonstandard Czech, it would not lead to a complete misunderstanding.

Artykuł podejmuje próbę opracowania za pomocą nowoczesnych technologii zasobu leksykograficznego w oparciu o zdigitalizowaną wersję jednego z najważniejszych osiągnięć leksykografii bułgarskiej trzeciej ćwierci XX wieku – trzytomowego Słownika współczesnego bułgarskiego języka literackiego. Słownik, wydany w latach 1955–1959, odzwierciedla stan literackich norm językowych języka bułgarskiego z połowy ubiegłego wieku i pod wieloma względami stracił już na aktualności. Wymaga częściowej rewizji oraz unowocześnienia treści i dostosowania jej do współczesnych norm językowych. Artykuł wskazuje miejsce Słownika współczesnego bułgarskiego języka literackiego w historii leksykografii bułgarskiej, krótko przedstawia główne zasady jego tworzenia i specyfikę mikrostruktury, komentuje kwestie związane z konwersją tekstu drukowanego w elektroniczny zasób leksykograficzny, który może służyć nie tylko jako źródło informacji o semantyce i zastosowaniu głównej części współczesnego słownictwa bułgars...

The article discusses the words which were designated as Scl. and Tur. Scl, by I. Belostenec in his dictionary. Among these we can find Croatian words, Turkish loans and a small number of Hungarisms, Romanisms, Germanisms and Greek loans. Belostenec could find a considerable number of these words in the dictionaries of F. Vrančić and J. Mikalja.

Kakav je bio odnos Slavonaca prema jelu, uopće različitim obredima i običajima tijekom kojih se prostirao stol i posluživala hrana, kako su se Slavonci tada ponašali, možda se može ponešto reći na temelju sastavaka različitog žanrovskog podrijetla, pisanih s različitim intencijama i različitoga stupnja literarnosti. U knjizi Kratak način za ispovid dobro pripraviti se (Osijek, 1779.) Ivan Velikanović (1723-1803) na jednome će mjestu-govoreći o obvezama žena prema muževima-kazati kako supruga mora imati brigu svrhu njih pripravljajući jim jisbine po zahtivanju, koliko jest moguće 1. Osim što je u njoj sačuvana informacija o nekadašnjem položaju žene, njezinim pravima i mjestu u obitelji-a ne treba zaboraviti da je spomenuti franjevac odobravao i one slučajeve kad je muž mogao istući svoju ženu u kakvu dogadjaju velika griha-ona ponešto, makar i neizravno, govori o jelu: nije ono bilo isključivo potreba tijela, nije se svodilo, slikovito kazano, samo na kruh i vodu, nego je, s jedne strane, izbor diktiran i osobnim ukusom, a s druge strane, realnim mogućnostima koje obitelji. Kad Sveta Rožalija veselo usklikne: Kad se suho postim, ah, što ja uživam! Ja se s postom gostim, kriim, naslađivam: kao da pada prava novim čudom mana, sladka meni trava i koren jest hrana. 2 brought to you by CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk

Tema ovoga završnoga rada je viđenje Slavonije i Slavonaca u djelu Satir iliti divji čovik Matije Antuna Reljkovića. Naglasak je na analizi teksta, odnosno onoga što autor poručuje svojim sunarodnjacima, osvrtanja na prilike u njegovom zavičaju kroz lik Satira kojim podučava Slavonce o gospodarstvu, obrazovanju, vjeri, običajima. U radu su analizirani i dijelovi gdje se Slavonac obraća Satiru. Reljković je napisao jedno od prvih didaktično-prosvjetiteljskih djela u starijoj hrvatskoj književnosti.The theme of this graduation thesis is the sight of Slavonia and Slavonian people throughout the epic „Satir iliti divji čovjek“ by Matija Antun Rejković. The main focus is on the text analysis and on what does the author says to his compatriots. Reflexion on the situation in his homeland is made with the character of Satir which the author uses to educate his compatriots about the economy, education, religion and customs. In this thesis the analaysis includes the parts in which Slavionian ...

IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI Ja, dolje potpisana Marijana Pujić kandidat za prvostupnika hrvatskog jezika i književnosti ovime izjavljujem da je ovaj Završni rad rezultat isključivo mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraživanjima te da se oslanja na objavljenu literaturu kao što to pokazuju korištene bilješke i bibliografija. Izjavljujem da niti jedan dio Završnog rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz kojega necitiranog rada, te da ikoji dio rada krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem, također, da nijedan dio rada nije iskorišten za koji drugi rad pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili radnoj ustanovi.

SEMANTICKE POSUDENICE-JEDAN OBLIK PREVEDENICA U ovome se prilogu odreduju semantiCke posudenice kao oblik preve denica u kojima se pod utjecajem nekoga stranog jezika postojecem oznaCitelju pridruzuje novo oznaceno. Pozomost se posvecuje samome pojmu, problemu i kriterijima identifikacije, pitanju jezika uzora i jezika posrednika, vrstama semantiCkih posudenica, semantiCkim odnosima izazvanim semantioom posudivanjem, odnosu semantiCke posudenice prema drugim tipovima prevedenica, a u vezi s time problematizira se preciznost tradicionalnoga nazi va toga tipa prevedenica.

Kalkovi u najsirem smislu rijeci rezultat su svjesnih zahvata kojima se strani izraz reproducira tvorbenim jedinicama domacega jezika.l 5 obzirom na tu cinjenicu maze se pretpostaviti da su kalkovi znacenjski razumljiviji od posudenica. To medutim nije uvijek taka jerse "vrlo cesto radi 0 takvoj vezi domacih rijeci koja sarna po sebi ne mora svima biti jasna" (Muhvic.Oimanovski, 1992: 183). Orugim rijecima, kalk maze unatoc razumljivosti svake od njegovih pojedinacnih sastavnica izvan struke biti nerazumljiv. Primjerice, u kalku teska'voda svaka je pojedinacna sastavnica 1 Leksi~ki kalkovi uklju~uju vise tipova. 5 obzirom na na~in reprodukcije stranoga predloska postoje kalkovi koji vjerno reproduciraju strani predlozak na planu izraza i na planu sadrzaja (dos/ovni i semantilki ka/kovl), kalkovi koji mogu odstupiti u jednome semanti~kom obiljezju ili djelomi~no u tvorbenome na~inu (dje/omilni ka/kovl), kalkovi koji u reprodukciji slozenice ili viserje~nice mogu zadrzati jedan stranojezi~ni element, a drugi supstituirati domacom tvorbenom jedinicom (po/uka/kovl). U najsirem se smislu pod pojmom leksi~ki kalk misli i na izraze koji ne oponasaju strani predlozak, nego je strani uzor dao sarno poticaj za realizaciju novoga izraza (forma/no nezavisni ne%gizamJ. Frazeoloski kalk reproducira strane frazeme strukturno i semanti~ki. Sintakti~ki kalk se obi~no manifestira kao odstupanje od uobi~ajenih sintakti~kih modela.

The research paper presents and discusses various opinions of survey respondents regarding 6 benefits from following the Bulgarian standard language grammar norms. The empiric data has been derived from a nationally representative survey that investigates Bulgarians' opinions on and attitudes towards complying with the grammar rules of the Bulgarian standard language. Following P. Garvin's theory (Garvin 1993) in interpreting my respondents' replies, I present a hierarchy of the language attitudes towards the standard Bulgarian language, which is based on native's views on the hierarchy of the benefits that one could gain from following the Bulgarian standard language grammar rules.

Radovi Matije Petra Katančića jedni su od temelja na kojima se gradio hrvatski jezik u početcima standardizacije, odnosno u vrijeme ilirizma. Katančić je iza sebe ostavio veliki opus pjesničkih djela, preveo je Sveto pismo na hrvatski jezik, ali nam je značajan i kao leksikograf. Pišući prijevod Svetoga pisma, Katančić se oslanjao na stare hrvatske lekcionare poput Lanosovića i Bandulavića koji su pisali na bosanskome jeziku i ikavici kojom su se tada služili franjevci čijem je redu i sam Katančić pripadao. Oslanjajući se na njihove rječnike i radove, naišao je na, kako ih on naziva, praznine te ih je želio popuniti pa je tako i nastao Pravoslovnik.Iako su i dalje u rukopisu, Etymologicon Illyricum i Pravoslovnik rječnici su koji imaju značaja za hrvatski jezik te ih se dugo izjednačavalo jer je Katančić pisao o jednom, a mislio na drugi. Tomu je tako jer je stao kod slova P u Etymologiconu Illyricumui kod slova S (Sh) u Pravoslovniku pa broj stranica i svezaka nije točan. Naime, Et...

Като наближи да увира желе то, прибавя се малко ванилия, даргин или друга миризма, защото ябълките като още зелени, нямат силна арома, която да предадат на желето. Сп. "Градинар", 1906.-От гр. árōma през фр. arôme, нем. Aroma. АрхŁв м. и архŁва ж. Сбирка от стари документи. На източния хълм се намира монументалният архив на Гете, в който е сбрано всичко, що е писано и говорено за Гете на всички езици. П. П. Славейков, Събрани съчинения, VII, 1925. Както свидетелствува университетският архив в Па дуа, сред учениците на Галилей имало много французи, англичани, поляци, немци, фламандци, шот ландци. М. Калинков. Галилео Га лилей, 1965. С вапора "Сокол" при стигна и остатъкът на руската архива от Пера, както и сичките мобили на генерала Игнатиева. Вк "Нова България", 1877.-От лат. archīvum през нем. Ar chiv, рус. архив, архива. Аск˜зис м. и аск˜за ж. Рел. Отшелничество.-От гр. askēsis през рус. ас кеза.-От М. ФилиповаБайрова и др. Речник на чуждите думи в българския език, 1982. Бас м. и (остар.) бˆсо ср. Муз. Найниският мъжки глас; певец с такъв глас. Бас (1863), басо (1862). Вл. Георгиев и др. Български етимологичен речник, I, 1971.-От ит. basso, фр. basse, рус. бас по лат. bassus 'нисък'. БацŁл м. и (остар.) бацŁла ж. Бактерия с пръчковидна форма. Ванг˜лие ср. и вангелŁя ж. Диал. Евангелие.-От гр. euangélion.-От Н. Геров. Речник на блъгарский язик, I, 1895. Ван£л м. и ж. и ван£ла ж. Остар. Ванилово дърво; ва нилия. Ванилъ. С. Веженов. Азбучен списък от български имена на главни и поизвестни растения, Сп. "Наука", 1883-1884, кн. 3-4. Ваниль, ж. Ив. Богоров. Българскофренски речник, 1871. Найпосле там растат и всич ките ония растения, на които произведенията им употребля ваме [...

Da bi odredila da li se slavonski dijalekta1ni e1ementi na1aze u jeziku J. J. Strossmayera, autorica proucava jezik pisama koje je Stross mayer slao Franji Rackome. Tu svoju ana1dzu bazira1a je na gra matikama hrvatskoga knjizevnoga jezika toga vremena. U toku analize iznosi svoje pog1ede na to sto smatra slavonskim dija1ekta1nim osobi nama.

CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk provided by SZTE OJS Journals (University of Szeged / Szegedi... pl.: Az ember és társadalmi környezete Ember I. 16 Ember II. 17 El hombre y su entorno social Hombre I. 16 Hombre II. 17. Quicktionary. Angol-magyar változat.

Review. ДИАНА БЛАГОЕВА, СИЯ КОЛКОВСКА, ВАНИНА СУМРОВА, АТАНАСКА АТАНАСОВА, ЦВЕТЕЛИНА ГЕОРГИЕВА, НАДЕЖДА КОСТОВА, СВЕТЛОМИРА МАНОВА. РЕЧНИК НА НОВИТЕ ДУМИ В БЪЛГАРСКИЯ ЕЗИК (ОТ ПЪРВИТЕ ДВЕ ДЕСЕТИЛЕТИЯ НА XXI ВЕК). СОФИЯ, НАУКА И ИЗКУСТВО, 2021, 335 C.
DIANA BLAGOEVA, SIA KOLKOVSKA, VANINA SUMROVA, ATANASKA ATANASOVA, TSVETELINA GEORGIEVA, NADEZHDA KOSTOVA, SVETLOMIRA MANOVA. DICTIONARY OF NEW WORDS IN THE BULGARIAN LANGUAGE (FROM THE FIRST TWO DECADES OF THE 21TH CENTURY). SOFIA, NAUKA I IZKUSTVO, 2021. 335 P.

Tema ovoga završnoga rada je viđenje Slavonije i Slavonaca u djelu Satir iliti divji čovik Matije Antuna Reljkovića. Naglasak je na analizi teksta, odnosno onoga što autor poručuje svojim sunarodnjacima, osvrtanja na prilike u njegovom zavičaju kroz lik Satira kojim podučava Slavonce o gospodarstvu, obrazovanju, vjeri, običajima. U radu su analizirani i dijelovi gdje se Slavonac obraća Satiru. Reljković je napisao jedno od prvih didaktično-prosvjetiteljskih djela u starijoj hrvatskoj književnosti.The theme of this graduation thesis is the sight of Slavonia and Slavonian people throughout the epic „Satir iliti divji čovjek“ by Matija Antun Rejković. The main focus is on the text analysis and on what does the author says to his compatriots. Reflexion on the situation in his homeland is made with the character of Satir which the author uses to educate his compatriots about the economy, education, religion and customs. In this thesis the analaysis includes the parts in which Slavionian ...

Turcizmi u seoskom govoru Slavonije SAŢETAK Ĉlanak ukazuje na udio turcizama u seoskom govoru Slavonije. U literaturi koja opisuje turskoorijentalni sloj u tradicijskoj kulturi podruĉja bivše Jugoslavije, najĉešće se govori o stanovništvu islamske vjeroispovijesti, dok podruĉje Slavonije kao »netipiĉno« ostaje izvan okvira interesa. Cilj bavljenja ovom temom bio je izdvojiti leksik turskog podrijetla koji postoji u seoskome govoru, a zatim, analizirajući raspodjelu i znaĉenje turcizama u svakom pojedinom segmentu seoskoga ţivota, utvrditi na koja je podruĉja i kojim intenzitetom utjecao dodir s turskom civilizacijom. PosuĊenice uglavnom pripadaju materijalnoj razini pa je najzastupljenija imeniĉka vrsta. Pri tome se podrazumijeva da usvajanje novog, stranog termina ili »oznake« nije uvijek znaĉilo i preuzimanje »oznaĉenog«, ali je sigurno nastalo kao rezultat meĊukulturnih dodira i utjecaja. Analiza se temelji na vrijednim monografskim opisima selâ Otok (kod Vinkovaca) Josipa Lovretića i Varoš (kod Sl. Broda) Luke Lukića koji su izuzetan izvor za upoznavanje narodnoga ţivota i, za ovu temu veoma vaţnoga, seoskog govora. Popisom turcizama spomenutih kod Lovretića i Lukića tek je dijelom razotkriven sloj turcizama koji ţivi u slavonskom leksiku. Još se i danas u seoskom govoru moţe zateći mnogo veći broj, iako najĉešće u fazi zaboravljanja i potiskivanja, jer uslijed brzih promjena naĉina ţivota nestaju i predmeti koje su imenovali. U nadolazećimopširnim, temeljitim i sustavnim-istraţivanjima ove teme, etnografski bi opisi, kako se ovdje vidjelo, morali zauzeti vaţno mjesto meĊu izvorima. KLJUĈNE RIJEĈI: turcizmi, posuĊivanje u jeziku, Slavonija 1 Turcizmi su sve rijeĉi orijentalnog i drugog podrijetla primljene posredovanjem turskoga jezika, bez obzira na njihovu dublju etimologiju. Za rijeĉi podrijetlom iz grĉkoga i latinskog jezika ponekad se ne moţe sa sigurnošću tvrditi da su k nama dospjele upravo posredovanjem turskoga. Rijeĉima koje su podrijetlom iz arapskoga i perzijskog jezika, a kojima turski jezik obiluje, teško su mogle dospjeti drugim putem do nas (prema: Glibanović-Vajzović, 1986: 141). 2 Usp. Glibanović-Vajzović (1986: 41).

U članku se govori o frazeologiji hrvatskih pisaca u Slavoniji 18. st. Najveći broj tih frazema i danas je u uporabi u hrvatskomu književnom ili razgovornomu jeziku. Neki pisci rabe više razgovorne frazeme, a neki knjiške. Proučavanje frazeologije slavonskih pisaca 18. st. pokazuje da su ti književnici u velikom dijelu nasljedovali frazeologiju iz ranijih razdoblja hrvatske književnosti, osobito frazeologiju dubrovačkih pisaca 17. stoljeća. U članku se govori i o nekim pitanjima vezanima uz teoriju frazeologije.This article deals with the phraseology in the books of Slavonian writers from the 18th century. Most of those phrases are still used in Croatian literary or colloquial language. One can see a continuity in the use of those phrases because most of them can be found in Croatian books of earlier periods, especially in the books by Croatian writers from Dubrovnik. The article deals also with the theory of phraseology

The article discusses the words which were designated as Scl. and Tur. Scl, by I. Belostenec in his dictionary. Among these we can find Croatian words, Turkish loans and a small number of Hungarisms, Romanisms, Germanisms and Greek loans. Belostenec could find a considerable number of these words in the dictionaries of F. Vrančić and J. Mikalja.