Bosnae
Ima jedno mjesto u Evropi gdje su istorija i priroda naslikali prekrasan pejzaž otvoren posjetiocu. Možemo reći da Bosna i Hercegovina polako postaje turistički dragulj sa divnim predjelima dotaknutim kulturom i istorijom.
Jedno od najvećih blaga Bosne i Hercegovine je njeno istorijsko nasljeđe, a korijeni i osjećaj pripadnosti su se sačuvali i nakon brojnih izazova u prošlosti.
Da bi putnik saznao više o zemlji odnosno o zajedničkim elementima njenog identiteta, dajemo mu mogućnost da krene u uzbudljivu avanturu tragovima bosanskog kraljevstrva. Istorijski period od XII do polovine XVI vijeka vodi nas nazad u daleke začetke bosanske države.
|
|
|
|
Država Bosna prvi put se spominje u pisanim dokumentima u X vijeku prostirući se, u tom periodu, od rijeke Drine na istoku pa sve do Jadranskog mora. Tokom ranog srednjeg vijeka Bosna je bila na udaru Vizantije, Mađarske i susjednih država koje su pokušavale širiti svoj politički i religijski uticaj. Za vrijeme vladavine bana Kulina (1180-1204), Bosana je bila nezavisna i međunarodno priznata država.
Bosanska crkva (Bogumili), nastala na razmeđu između katolicizma i pravoslavlja dala je svoj doprinos u razvoju specifičnog duhovnog ambijenta u Bosni tokom tri vijeka, u kojima je bogumilstvo predstavljalo dominantnu religiju. Tokom XII vijeka, Bosanska država je izgrađena na parlamentarnom principu, a krunisanjem kralja Tvrtka I (1377), Bosna postaje kraljevina. Za vrijeme njegove vladavine (1353-1391) Bosna dostiže i svoju najveću površinu rasprostiruci se od rijeke Save na sjeveru do otoka Korcule i Hvara, te od Zrmanje i Knina na zapadu do Sjenice i Lima.
|
|
|
Kultura
Kralj Tvrtko II je 1442. slao svoje svirače u Dubrovnik. Ovakve umjetničke skupine bi pratile svog gospodara gdje god je išao. 1450. godine herceg Stjepan je posla čitav frulaški orkestar. Kralj Tomaš je te iste godine imao svog flautistu, dok je za dvor Pavlovica u Borcu iz Dubrovnika stigao slikar, da oslika zastave za svečane trube. S obzirom da stećci na kojima je prikazano kolo obično pripadaju krugovima plemstva, moguće je zaključiti da je upravo kolo bio popularan dvorski ples, koje se, u različitim oblicima, zadržao sve do danas.
|
|