Naco Zeli�

GLASILA - NOVINE U BA�KIH HRVATA

Popisu od 43 novine i glasila iz "Bibliografije" Ivana Kujund�i�a treba dodati i glasilo NARODNA RI� koje se, prema navodu Ante Sekuli�a (Tavankut, 1920.), pojavilo 1. kolovoza 1920. godine, te glasila koja su izlazila nakon 1945. godine, me�u kojima su novine HRVATSKA RIJE�, koje su se kao Glasilo Narodnog fronta Vojvodine pod tim imenom pojavile 26. kolovoza 1945. i izlazile su do 26. lipnja 1956.. Prvi broj novine HRVATSKA RIJE�, Informativno-politi�ki tjednik, koju 2004. pratimo ve� 50 brojeva, pojavio se 31. sije�nja 2003. godine, dakle skoro 50 godina nakon �to su 26. lipnja 1956 . prestale izlaziti novine pod tim imenom, pa su tako i Hrvati u Vojvodini dobili novine na svojem jeziku i ostvarili jedno od temeljnih nacionalnih prava, pravo informiranja na vlastitom jeziku

Tjednik HRVATSKA RIJE� , jedini tjednik na hrvatskom jeziku u Vojvodini, pa �ire u Srbiji i Crnoj Gori, pojavio se u Subotici 31. sije�nja 2003. godine. Smatram potrebnim napisati nekoliko re�enica o novinama i listovima u ba�kih Hrvata koji su izlazili po�ev�i od BUNJEVA�KIH I �OKA�KIH NOVINA 1870. godine, pa do pojave ovoga lista. U Bunjeva�ko-�oka�koj bibliografiji, koju je tada�nja Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti objelodanila 1969. godine, Ivan Kujund�i� (Subotica, 1912. - 1969.) je zabilje�io 43 novine i lista, kronolo�ki ih je svrstao i dao je gra�u o njima. Iz te bibliografije saznajemo kada su i gdje koje novine i glasila izlazili, tko je bio vlasnik, glavni urednik i drugo, kakvog su usmjerenja ( pou�ni, prosvjetni, zabavni, politi�ki, gospodarski i sli�no), koja su politi�ka stajali�ta zastupali, o njihovim nacionalnim i kulturnim nastojanjima i o drugim zna�ajkama, kao �to su na primjer da li su izlazili kao dnevni, tjedni, dvotjedni ili kao povremeni, pa saznajemo i to da je ve�ina bila kratkog vijeka.

Ve� spomenute BUNJEVA�KE I �OKA�KE NOVINE , koje su izlazile od 1870. do 1872. godine kao prvo preporodno glasilo u ba�kih Hrvata, kojih je vlasnik i glavni urednik bio biskup Ivan Antunovi� (Kunbaja, 1815. - Kala�a, 1888.), kao i BUNJEVA�KA I �OKA�KA VILA koja je po�ela izlaziti ve� 1871. kao prilog Bunjeva�kih i �oka�kih novina, a od 1873. izlazila je kao poseban list (zadnji broj 18. izdan je 18. rujna 1876.), bili su odgovor bunjeva�kog pu�anstva u Ba�koj na ma�arsku nacionalnu politiku nakon revolucije 1848. godine i na neskrivenu, upornu i vje�to vo�enu ma�arizaciju kojoj su bili izlo�eni, ali su bili i poziv Bunjevcima i �okcima na o�uvanje njihovog nacionalnog identiteta i putokaz za postizanje tog cilja. Biskup Ivan Antunovi� i ostali preporoditelji i suradnici u preporodnom nastojanju pristupili su izdavanju BUNJEVA�KIH I �OKA�KIH NOVINA , a kasnije i BUNJEVA�KE I �OKA�KE VILE , sa spoznajom i uvjerenjem da na taj na�in mogu neposredno djelovati na razvijanje samosvijesti Bunjevaca i �okaca o njihovu podrijetlu i na o�uvanje jezika, vjere i kulture. To se potvrdilo i tada, a i kasnije, ali to su znali i oni koji su provodili ma�arizaciju, kao i oni koji su nakon 1918., a osobito nakon 1945. provodili srbizaciju, pa su Hrvati u Ba�koj dugo i predugo bili bez glasila na hrvatskom jeziku.

Godine 1872. pojavljuje se u Subotici list MISE�NA KRONIKA , a 1873. SUBOTI�KI GLASNIK. Vlasnik i urednik ovih listova bio je Kalor Milodanovi� (Subotica, 1847. - Beograd, 1883.).

A nakon �to su se ugasile "Novine" i "Vila" na njihovu tragu pojavio se NEVEN , koji je 15. sije�nja 1884. godine pokrenuo Mijo Mandi� (Ka�mar, 1857. - Subotica, 1945.) kao " zabavni i pou�ni mise�nik ". NEVEN je od 1912. do 1914. godine izlazio tjedno kao " bunjeva�ko-�oka�ki list za gospodarstvo, pouku, zabavu i dru�tveni �ivot ", a od 1918. do 1921. kao dnevni list, a izlazio je i kao mjese�nik. Prestao je izlaziti 1940. godine. NEVEN je vi�e puta mijenjao i usmjerenje i naslov, te urednike. Od 1892. izlazio je pod vi�e naslova, i to kao: Zabavno - pou�ni mise�nik za Bunjevce i �okce, kao Bunjeva�ko-�oka�ki list za gospodarstvo, pouku, zabavu i dru�tveni �ivot, kao Bunjeva�ko-�oka�ki list za politiku, gospodarstvo, zabavu i pouku, kao Bunjeva�ko-�oka�ki list za gospodarstvo, zabavu i pouku, dakle nije vi�e bio glasilo i za "politiku" , pa se nadalje javlja kao "glas slobode i narodnog jedinstva", kao "glasilo Bunjeva�ko-�oka�ke stranke", kao glasilo "Hrvatske selja�ke stranke za Srijem i Vojvodinu" i kao "�asopis za politi�ka, socijalna i privredna pitanja Vojvodine".

Me�u listovima koji su izlazili do 1941. godine, uz glasilo NEVEN , najzna�ajnije i najdugovje�nije su bile SUBOTI�KE NOVINE koje su izlazile u Subotici od 1920. godine, a koje su od godi�ta IV. 1923. do godi�ta X. 1929. izlazile pod nazivom HRVATSKE NOVINE. I SUBOTI�KE NOVINE su sli�no NEVENU izlazile i kao tjednik, i kao dvotjednik i kao mjese�nik.

Najzna�ajniji �asopis ba�kih Hrvata KLASJE NA�IH RAVNI, Vanpoliti�ki i povremeni �asopis za knji�evnost i kulturu, po�ev�i od 1935. pa do 1938. izdavala je Pu�ka kasina u Subotici, a nakon �to nije izlazio 1939, 1940. i 1941. nastavio je izlaziti 1942. u izdanju Dru�tva Ba�kih Hrvata u Zagrebu , pod naslovom: KLASJE NA�IH RAVNI. Povremeni �asopis za istra�ivanje kulture, �ivota i obi�aja ba�ko-baranjskih Hrvata. Godine 1944. iza�ao je zadnji broj "Klasja" kao dvobroj, s oznakom: "Godi�te VI, Zagreb, prosinac 1944, br. 1-2." Godine 1996. obnovljeno je izla�enje ovoga �asopisa i sada izlazi pod naslovom: KLASJE NA�IH RAVNI. �asopis za knji�evnost, umjetnost i znanost. Izdava� je Matica hrvatska u Subotici. Budu�i je "Klasje" 26. lipnja teku�e godine predstavljeno u Pala�i Matice hrvatske u Zagrebu na tribini koju su organizirali Matica hrvatska i Udruga za potporu ba�kim Hrvatima, uz sudjelovanje "predstavlja�a" akademika Tonka Maroevi�a, potpredsjednika Matice hrvatske, Jasne Ivan�i� , Lazara Merkovi�a i Milovana Mikovi�a , o "Klasju" nije potrebno sada govoriti.

Posebnost novinstva Hrvata u Ba�koj je da su izlazile i da ih tako nazovemo "specijalizirane" novine, kao �to su SUBOTI�KI �PORTSKI LIST , koji je izlazio od 1935. do 1938. i humoristi�ni list BUNJEVA�KO �ACKALO 1940. godine, od kojega je iza�lo 7 brojeva.

Popisu od 43 novine i glasila iz "Bibliografije" Ivana Kujund�i�a treba dodati i glasilo NARODNA RI� koje se, prema navodu Ante Sekuli�a (Tavankut, 1920.), pojavilo 1. kolovoza 1920. godine pod uredni�tvom Gavre �elmi�a, te glasila koja su izlazila nakon 1945. godine, me�u kojima su novine HRVATSKA RIJE� , koje su se kao Glasilo Narodnog fronta Vojvodine pod tim imenom pojavile 26. kolovoza 1945. i izlazile su do 26. lipnja 1956.; �asopis Hrvatskog kulturnog dru�tva u Subotici NJIVA (iza�ao je samo prvi broj 1. sije�nja 1947.); �asopis za knji�evnost, umjetnost i dru�tvena pitanja RUKOVET, ali samo godi�ta 1955. - 1957. i 1970. i 1971.; Vjersko informativni list BA�KO KLASJE, koji je izlazio od 1978. do 1994. i Katoli�ki list ZVONIK , koji izlazi od 1994. godine; GLAS RAVNICE , Glasilo Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, koji je izlazio od 1990. do 1998.; Suboti�ki dvotjednik �IG , koji je izlazio od 1994. do 2001. i glasilo HKUD "Vladimir Nazor" u Somboru MIROLJUB , koje izlazi od 1998. godine.

Prvi broj novine HRVATSKA RIJE� , Informativno-politi�ki tjednik , koju 2004. pratimo ve� 50 brojeva, pojavio se 31. sije�nja 2003. godine, dakle skoro 50 godina nakon �to su 26. lipnja 1956. prestale izlaziti novine pod tim imenom. Tako su i Hrvati u Vojvodini dobili novine na svojem jeziku i ostvarili jedno od temeljnih nacionalnih prava, pravo informiranja na vlastitom jeziku. Na ostvarivanje tog i drugih nacionalnih prava hrvatske ajednice u Vojvodini �ekalo se dugo, �ak predugo, brojni su u borbi za ostvarivanje i za�titu nacionalnih prava hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini platili danak, a posljedice sustavnog potiskivanja, uni�tavanja, negiranja i pre�u�ivanja svega �to je hrvatsko jo� dugo �e se otklanjati i ubla�avati, a brojne �e posljedice ostati trajne.

Naime, po zavr�etku rata 1945. vojvo�anski Hrvati opet su se na�li izvan hrvatske matice, a Bajski trokut ostao je u Ma�arskoj. Jugoslavenski dio Ba�ke i Srijem na�li su se u Autonomnoj pokrajini Vojvodini u okviru Federalne Srbije. Iako su Hrvatima kao dr�avotvornom narodu po svim ustavima dana jednaka prava kao i Srbima, stvarnost je bila druga�ija. Kao prete�ito poljodjelski �ivalj najprije su surovije od drugih platili nepravde agrarne reforme i kolonizacije, jer su stari i novi kolonisti iz pasivnih krajeva imali apsolutnu prednost. A zatim je po�eo proces potiskivanja i negiranja svega �to je hrvatsko.

Hrvatski jezik nestaje iz javne uporabe, �kola, tiska, radija. Hrvatsko narodno kazali�te 1950. postaje Narodno pozori�te - N�p szinh�z , hrvatske �kole (osnovne �kole u Subotici, �ur�inu, Tavankutu i �edniku, te hrvatski razredi u gimnaziji) koji su djelovali od 1953. ukidaju se 1958., Hrvatska rije� je, ve� smo spomenuli, 1956. prestala izlaziti pod tim imenom, ukidaju se brojna hrvatska dru�tva - Hrvatsko pjeva�ko dru�tvo "Neven", "Pu�ka kasina", " Bunjeva�ko moma�ko kolo", Suboti�ka Matica, Hrvatsko kulturno dru�tvo i druga dru�tva i u Subotici i u Somboru. Zatiranje svega �to je hrvatsko vr�eno je i na druge na�ine. Tako je Hrvatsko kulturno prosvjetno dru�tvo "Matija Gubec" u Tavankutu, osnovano pod tim imenom 1946. do�ivjelo da mu je 1956. iz imena brisan atribut "hrvatski" i moglo je nastaviti s radom samo pod imenom Kulturno umetni�ko dru�tvo "Matija Gubec" , a isto se dogodilo i Hrvatskom kulturno prosvjetnom dru�tvu "Vladimir Nazor" u Somboru.

1968. do 1971. i me�u ba�kim Hrvatima dolazi do gibanja. Obnovljena je javna proslava du�ijance (1968.) i Velikog prela (1970.) , poku�ano je osnivanje Pododbora Matice hrvatske, a kada je to osuje�eno osnovano je ( 1970. ) Hrvatsko kulturno umjetni�ko dru�tvo "Bunjeva�ko kolo" u Subotici. Kara�or�evo ( 1971. ) prekida sve. Proganjanja i ukidanja svega �to je hrvatsko, iseljavanja, sudski procesi, nasilna asimilacija i represija u narednih dvadeset godina �ine ovaj period u povijesti ba�kih Hrvata jednim od najte�ih. I "Bunjeva�ko kolo" je 1972. do�ivjelo raniju sudbinu brojnih hrvatskih dru�tava i iz imena mu je brisan atribut "hrvatski" i sve do 1995. djelovalo je pod imenom Kulturno umetni�ko dru�tvo "Bunjeva�ko kolo" , a od tada djeluje pod imenom Hrvatski kulturni centar "Bunjeva�ko kolo".

Taj period pre�u�ivanja, potiskivanja i negiranja Hrvata i svega �to je hrvatsko traje do 1990. godine kada, nakon pojave vi�estrana�ja i u SR Jugoslaviji, osnivanjem Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini sa sjedi�tem u Subotici, i Hrvati u Vojvodini izlaze na politi�ku scenu. Tako su Hrvati u Vojvodini iskazali spremnost da se bore na demokratski na�in, unato� ne�uvenim pritiscima i zlodjelima nad njima, za ostvarivanje i za�titu svojih narodnih prava i interesa. Aktualne vlasti sve do 2002. godine nisu im priznavale ni status ni prava nacionalne manjine. Hrvatska nacionalna zajednica u Vojvodini, svjesna svojih narodnih prava, unato� brojnim te�ko�ama pa i pogibeljima osnovala je i druge politi�ke, prosvjetne i kulturne udruge i kao �to je ve� re�eno pokrenula je i vi�e glasila. Zakonom o za�titi sloboda i prava nacionalnih manjina i etni�kih zajednica usvojenim u velja�i 2002. i Hrvatima u Srbiji i Crnoj Gori, pa time i u Vojvodini, priznat je status nacionalne manjine, a time je i dan prostor za ostvarivanje i za�titu njihovih nacionalnih prava, kao �to su obrazovanje na hrvatskom jeziku, informiranje na hrvatskom jeziku, osnivanje Hrvatskog nacionalnog vije�a i druga prava.

I Hrvati u Vojvodini, tako danas, imaju svoje novine, HRVATSKU RIJE�, imaju prve u�enike koji poha�aju nastavu na hrvatskom jeziku, imaju Hrvatsko nacionalno vije�e i ve� brojne politi�ke i kulturne udruge i druge oblike organiziranja i rada. To daje nadu da �e i Hrvatska nacionalna zajednica u Vojvodini ne samo opstati na pradjedovskim ognji�tima, ve� da �e �ivjeti slobodno i nesmetano i razvijati se i da �e svojim stvarala�tvom obogatiti i sebe i dr�avu u kojoj �ivi i svoju mati�nu dr�avu i Europu, kojoj ve� stolje�ima pripada. Tome �e, uvjereni smo, veoma mnogo pridonijeti i novina HRVATSKA RIJE�, ali i �asopis KLASJE NA�IH RAVNI i list ZVONIK i druga glasila i sredstva informiranja, kao i brojne hrvatske udruge koje djeluju na o�uvanju i prezentiranju narodnih tradicija i kulture Hrvata u Vojvodini.

 

Literatura:

1. Evetovi�, dr. Matija: Novinstvo kod podunavskih Hrvata (Bunjeva�ka Danica ili bunjeva�ko-�oka�ki kalendar za 1945., Subotica, 1944., str. 35. - 37.)

2. Kujund�i�, Ivan: Izvori za povijest bunjeva�ko-�oka�kih Hrvata (Zagreb, 1968.)

3. Kujund�i�, Ivan: Bunjeva�ko-�oka�ka bibliografija Prilog kulturnoj povijesti bunjeva�ko-�oka�kih Hrvata Zagreb, 1969.

4. Vojni� Hajduk, Bla�ko: Moj grad u davnini SUBOTICA 1391. DO 1941. Pedeset stotina pedeset godina grada (Subotica, 1971.)

5. Sekuli�, Ante: Ba�ki Hrvati (Zagreb, 1991.)

6. Mikovi�, Milovan: Suboti�ka knji�evna glasila izme�u dva svjetska rata (Knji�ica: Tjedan Hrvata iz Vojvodine, Zagreb, 1998., str. 52. - 63.)