Simbolizam
Za književni pravac, vidite članak Simbolizam (književnost).
Simbolizam je umjetnički pokret 19. stoljeća. Po svojim glavnim osobinama blizak je romantizmu. Želio se odvojiti od naturalizma i realizma, unošenjem nesvjesnog i duhovnog.
Bio je to međunarodni pokret koji se proširio Europom, a umjetnici tog razdoblja željeli su oživjeti sadržaje proistekle iz pjesništva, mitologije i psiholoških istraživanja. Vodeću ulogu odigrali su francuski umjetnici u polemici o estetici. Simbolizam ideje crpi iz klasičnih i biblijskih mitova, srednjovjekovnih legendi i La Fontaineovih basni; taj stil bavi se egzotičnim temama i istražuje teme smrti. Slike sadrže mnoštvo pojedinosti i bogate su bojama.
Simbolizam u književnosti je u biti drugačiji od simbolizma u likovnoj umjetnosti, iako se oni preklapaju u više točaka. U slikarstvu, simbolizam je zapravo nastavak istih mističnih težnji u romantičarskoj tradiciji, koja podrazumijeva umjetnike kao što su: Caspar David Friedrich, Fernand Khnopff i John Henry Fuseli, te je još više povezan sa samosvjesno tamnom i intimno dekadentnom stranom ovog pokreta.
Postojale su odvojene skupine simbolističkih slikara i kipara kao što su: Gustave Moreau, Gustav Klimt, Ferdinand Hodler, Mikalojus Konstantinas Čiurlionis, Odilon Redon, Pierre Puvis de Chavannes, Henri Fantin-Latour, Edvard Munch, Félicien Rops, i Jan Toorop. Zapravo, simbolizam u slikarstvu je imao dalekosežniji utjecaj nego u književnosti, te je imao sljedbenike u Rusiji (Mikhail Vrubel, Nicholas Roerich, Victor Borisov-Musatov, Martiros Saryan, Mikhail Nesterov, Leon Bakst), Meksiku (Frida Kahlo), te u SAD-u (Elihu Vedder, Remedios Varo, Morris Graves i David Chetlahe Paladin). U kiparstvu se često Auguste Rodin smatra najistaknutijim predstavnikom premda je njegov simbolizam suptilan.
Simbolistički slikari su koristili mitološke scene i prizore iz snova kao likovni jezik duše, u potrazi za evokativnim slikama koje bi istaknule statički svijet tišine. Simboli koje su koristili ne pripadaju općoj ikonografiji, već su izrazito osobni, privatni, tajnoviti i nedokučivi. Više kao filozofija, nego umjetnički pravac, simbolizam je utjecao na aktualne pravce poput art nouveaua i Les Nabis. Istražujući snovite prizore, simbolisti su prelazili granice između vremena i drugih kultura, poput mnogih modernih i suvremenih umjetnika.
(prema godini rođenja)
- Auguste Villiers de l'Isle-Adam (1838.-89.)
- Stéphane Mallarmé (1842.-98.)
- Paul Verlaine (1844.-96.)
- Arthur Rimbaud (1854.-91.)
- Georges Rodenbach (1855.-98.)
- Innokenty Annensky (1855.-1909.)
- Emile Verhaeren (1855.-1916.)
- Jean Moréas (1856.-1910.)
- Albert Samain (1858.-1900.)
- Rémy de Gourmont (1858.-1915.)
- Gustave Kahn (1859.-1936.)
- Albert Giraud (1860.-1929.)
- Jules Laforgue (1860.-87.)
- Rachilde (1860.-1953.)
- João da Cruz e Sousa (1861.-1898.)
- Antoni Lange (1861.-1929.)
- Paul Adam (1862.-1920.)
- Maurice Maeterlinck (1862.-1949.)
- Stuart Merrill (1863.-1915.)
- Fyodor Sologub (1863.-1927.)
- Francis Viélé-Griffin (1863.-1937.)
- Henri de Régnier (1864.-1936.)
- Albert Aurier (1865.-1892.)
- Dmitry Merezhkovsky (1865.-1941.)
- Albert Mockel (1866.-1945.)
- Vyacheslav Ivanov (1866.-1949.)
- Konstantin Bal'mont (1867.—1942.)
- Otokar Březina (1868.-1929.)
- Zinaida Gippius (1869.-1945.)
- Paul Valéry (1871.-1945.)
- Paul Fort (1872.-1960.)
- Alfred Jarry (1873.-1907.)
- Tadeusz Miciński (1873.-1918.)
- Valery Bryusov (1873.–1924.)
- Jurgis Baltrušaitis (1873.-1944.)
- Mikalojus Konstantinas Čiurlionis (1875.-1911.)
- Stanisław Korab-Brzozowski (1876.-1901.)
- Maximilian Voloshin (1877.-1932.)
- Renée Vivien (1877.-1909.)
- Josip Murn Aleksandrov (1879.-1901.)
- Émile Nelligan (1879.-1941.)
- Alexander Blok (1880.–1921.)
- Andrei Bely (1880.-1934.)
- George Bacovia (1881.-1957.)
- Mateiu Caragiale (1885.-1936.)
- Dimcho Debelyanov (1887.-1916.)
- George Frederic Watts (1817.-1904.)
- Pierre Puvis de Chavannes (1824.-1898.)
- Gustave Moreau (1826.-1898.)
- Arnold Böcklin (1827.-1901.)
- Henri Fantin-Latour (1836.-1904.)
- Odilon Redon (1840.-1916.)
- John William Waterhouse (1849.-1917.)
- Jacek Malczewski (1854.-1929.)
- Félicien Rops (1855.-1898.)
- Mikhail Vrubel (1856.-1910.)
- Fernand Khnopff (1858.-1921.)
- Franz Stuck (1863.-1928.)
- Leon Spilliaert (1882.-1946.)
- Ferdinand Hodler (1853.-1918.)
- Jan Toorop (1858.-1928.)
- Gustav Klimt (1862.-1918.)
- Edvard Munch (1863.-1944.)
- Lucien Lévy-Dhurmer (1865.-1953.)
- Jean Delville (1867.-1953.)
- Konstantin Bogaevsky (1872.-1943.)
- Hugo Simberg (1873.-1917.)
- Mikalojus Čiurlionis (1875.-1911.)
- Emile Bernard (1868.-1941.)
- Paul Gauguin (1848.-1903.)
- Ze'ev Raban (1890.-1970.)
U literaturi su se koristili mitovi, bajke i priče. Simbol je trebalo da pomogne čitaocu da pogodi tajnu koja se nalazi unutar stvari. Simbolizam je razvio pesništvo i stavio je veliki naglasak na muzilaknost. Ovi elementi su često vodili u nerazumljivost i neshvatljivost njihovih naznaka. Značajan element u poeziji je bio slobodni stih koji je verovatno upotrebljavan kao prvi.
U muzici je simbolizam imao isti uticaj. Mnogi simbolistički književnici su bili obožavaoci Riharda Vagnera a simbolistička estetika je imala veliki uticaj na stvaralaštvo Kloda Debisija.
Mnogo starih filmova je bilo pod uticajem simbolizma od koga su njegovi tvorci preuzeli vizuelne metafore. Nemački ekspresionistički filmovi su bili pod velikim uticajem simbolizma.
U Američkoj kinematografiji je pod uticajem simbolizma nemi film Davida Grifilda a u danskom hororu se takođe ogleda uticaj simbolizma kod režisera Karla Drajera.
- ArtMagick simbolistička galerija Arhivirano 2002-08-02 na Wayback Machine-u (en)
- Le Manifeste du Symbolisme by Jean Moréas (fr)
- Les Poètes maudits by Paul Verlaine (fr)
- Ten Dreams Galleries
- Symbolism Arhivirano 2012-05-19 na Wayback Machine-u Gustave Moreau, Puvis de Chavannes, Odilon Redon
- [1] Art of the Soul, by Devon (GB) artist Joanne Sargisson