Prijeđi na sadržaj

Ulrich Beck

Izvor: Wikipedija
Ulrich Beck

Ulrich Beck 2012. godine
Rođenje 15. ožujka 1944.
Słupsk
Smrt 1. siječnja 2015.
Berlin
Državljanstvo njemačko
Polje sociologija
Poznat po Društvo rizika
Individualizacija
Refleksivna modernizacija
Portal o životopisima

Ulrick Beck (Słupsk, 15. ožujka 1944.Berlin, 1. siječnja 2015.) bio je njemački sociolog poznat po svojoj teoriji društva rizika te među prvima koji je globalizaciju počeo promatrati iz perspektive sociologije.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Ulrick Beck rođen je u poljskom gradu Słupsku neposredno prije završetka Drugoga svjetskoga rata, 1944., ali je odrastao u Hamburgu. studirao je u Freiburgu i Münchenu gdje je i doktorirao 1972. te je također na istom sveučilištu predavao do 1979. Od tada je zaposlen na Sveučilištu u Münsteru, gdje je bio do 1981. kada se zapošljava na sveučilištu u Bambergu gdje ostaje do 1991. kada se vraća u Münchenu gdje se zapošljava na tamošnjem Institutu za sociologiju u sklopu sveučilišta. Također je od 1997. bio gostujući predavač na Londonskoj školi za ekonomiju, a od 1995. do 1998. i profesor na sveučilištu u Cardiffu. Tijekom svog života uređivao je razne časopise među kojima se ističe časopis Soziale Welt, od 1995. do 1997. bio je član Komisije za budućnost koju je osnovala njemačka vlada, a dobio je i počasni doktorat sveučilišta Jyväskylä u Finskoj.[1]:Zadnja korica knjige

Znanstveni rad

[uredi | uredi kôd]

Beck je u sociologiju uveo pojam Društvo rizika u kojem tvrdi da je industrijsko društvo stvorilo opasnosti i rizike, nepoznate u prethodnom vremenu.[2]:686. Ono nije ograničeno samo na ekološke i zdravstvene rizike, nego uključuje niz međupovezanih promjena u suvremenom društvu te nije prostorno ili vremensko ograničeno. Današnji rizici obuhvaćaju društvene klase i cijele zemlje, a imaju i osobne i globalne posljedice[2]:68. Beckovi kritičari su smatrali kako ova teorija nije dovoljno dobro definirala pojam rizik jer, kako kažu, Beck teoriju objašnjava samo kroz ekološku opasnost, a ne kroz društvenu i političku.

Većina analitičara pak smatra da je Beckovo društvo rizika posljedite njegove teze o refleksivnoj modernosti prema kojoj industrijski razvoj vodi do velikih posljedica. U širem smislu Beck tvrdi kako današnji svijet ne živi u dobu postmodernosti nego današnje razdoblje naziva "drugim modernitetom" prema kojem su sve moderne institucije postaju globalne, oslobođene tradicija i običaja, a dosadašnje, industrijsko, društvo postaje "društvo rizika". Jedna od posljedica koju Beck vidi u modernizaciji je da pojedinci postaju samostalni i izolirani od društvenih spona te sami oblikuju vlastiti identitet i životni put.[3] Beck tako proširuje pojam individualizam na način na ga pretvara u pojam individualizacija.

Popis nekih djela

[uredi | uredi kôd]
  • Risikogesellschaft (1986.)
  • Što je globalizacija (1997.)
  • Moć protiv moći u doba globalizacije (2002.)
  • Kozmopolitska Europa (2004. s E. Grandeom)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Beck Ulrich "Što je globalizacija" 1. izd, Naklada Vizura, Zagreb, 2003. ISBN 953-6957-11-6
  2. a b Giddens Anthony Sociologija prema 4. engleskom izdanju, 1. izd.,Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-167-200-8 nevaljani ISBN
  3. Abercrombie Nicholas et. al "Rječnik sociologije", Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2008, ISBN 978-953-222-278-4