Povijesne kontroverze

Hrvatska radiotelevizija HR3 (autori: Josip Mihaljević i Gordan Ravančić)

Radio emisija Hrvatskog radija 3. program usmjerena na poticanje argumentirane akademske rasprave, njegovanja profesionalizma i kulture dijaloga temeljeći se na najnovijim saznanjima iz područja povijesnih znanosti i srodnih znanstvenih disciplina.

  1. 30. lip

    Sjeverna Dalmacija u Domovinskom ratu

    Sjeverna Dalmacija s Kninom kao glavnim gradom bila je političko i vojno središte srpske pobune u Hrvatskoj te kasnije središte srpske paradržave. Na tom se prostoru može pratiti kako su se, uz presudnu pomoć JNA, oblikovale oružane snage koje su krajem 1992. postale dio Srpske vojske Krajine, odnosno njezin 7. sjevernodalmatinski korpus. O ulozi JNA, arhivskim izvorima i slomu tog korpusa u operaciji "Oluja" razgovaramo s doktorom znanosti Ivanom Radošem. Epizoda je premijerno emitirana 30. lipnja 2026. na HR3.

  2. 23. lip

    Hrvatsko stanovništvo kroz stoljeća

    Koliko bi Hrvatska danas imala stanovnika da je kroz posljednjih 500 godina rasla poput Švedske, Nizozemske ili Norveške? Zašto Hrvatska danas ima milijune stanovnika manje nego što bi mogla imati prema europskim demografskim trendovima? Može li se povijest jednoga naroda čitati kroz broj ljudi koji su na nekom prostoru živjeli, nestajali ili odlazili? I govori li nam demografija možda više o hrvatskoj prošlosti nego mnogi politički događaji? Odgovore tražimo u razgovoru s akademikom Anđelkom Akrapom, autorom knjige Stanovništvo u Hrvatskoj kroz stoljeća, opsežne studije koja na osamstotinjak stranica donosi veliku priču o demografskoj povijesti Hrvatske. Epizoda je premijerno emitirana 23. lipnja 2026. na HR3.

  3. 16. lip

    Ponovo o Višeslavovoj krstionici - 2. dio

    U današnjoj epizodi nastavljamo osvrt i komentare na predavanje prof. Mirjane Matijević Sokol posvećeno Višeslavovoj krstionici. Ovaj krsni zdenac u hrvatskoj historiografiji predstavlja jedan od onih arheoloških artefakata koji, iako ključan za razumijevanje razdoblja i procesa pokrštavanja ranoga srednjega vijeka, istovremeno je već desetljećima predmet rasprava i kontroverzi koje izlaze i izvan granica i opsega hrvatske historiografije i hrvatske povijesti. Krstionica je često središnji eksponat na izložbama posvećenim hrvatskom ranom srednjem vijeku, no postoje i drugačija mišljenja, koja ju isključuju iz korpusa hrvatske kulturne baštine. O svemu tome govorila je prof. Mijana Matijević Sokol u svom predavanju održanom u sklopu zatvaranja velike obljetničke izložbe „U početku bijaše kraljevstvo“. Stoga, u ovotjednoj epizodi Povijesnih kontroverzi poslušajmo nastavak i zaključak tog zanimljivog i kontroverznog predavanja održanog 5. ožujka 2026. godine u prostorijama Galerije Klovićevi dvori.Epizoda je premijerno emitirana 16. lipnja 2026. na HR3.

  4. 9. lip

    Ponovo o Višeslavovoj krstionici - 1. dio

    Čin pokrštavanja i proces susljedne kristijanizacije u povijesti svakog europskog naroda važni su događaji kojima se taj narod uključio u kršćansku ekumenu i time u srednjovjekovnom svijetu postao dio kršćanske civilizacije. U hrvatskom slučaju taj je proces započeo razmjerno rano, no trajao je prilično dugo, a o tome nam govore i konkretni arheološki ostaci crkvene gradnje ranoga srednjega vijeka, kao i različiti predmeti crkvenoga namještaja iz tog vremena. Među tim ostacima prošlosti malo koji je predmet izazvao toliku kontroverzu u suvremenoj hrvatskoj historiografiji kao što je to slučaj s ranosrednjovjekovnim krsnim zdencem poznatim i pod nazivom Višeslavova krstionica. O prijeporima i interpretacijama njegova nastanka i važnosti za najraniju hrvatsku povijest već smo raspravljali u Povijesnim kontroverzama točno prije 10 godina. U međuvremenu, tijekom posljednjeg desetljeća rasprava o tome je li Višeslavova krstionica dio ninske (i hrvatske) kulturne baštine ili se pak radi o krsnom zdencu kojeg ne treba vezati uz početke kršćanstva na hrvatskim prostorima nije minula – štoviše o ovoj temi se raspravlja ne samo u znanstvenim krugovima nego i putem drugih javnih medija. Ipak, prilikom organiziranja velike obljetničke izložbe „U početku bijaše kraljevstvo“ upravo je Višeslavova krstionica postala jedan od središnjih eksponata, a u dočetku trajanja ove izložbe organizirano je i posebno predavanje o ovome krsnome zdencu. O povijesti Višeslavove krstionice i proturječnim tezama unutar historiografije, govorila je prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol u svom predavanju naslovljenom „Sub tempore Vvissaclavo dvci: krsni zdenac Hrvata” koje održano 5. ožujka 2026. u prostorijama Galerije Klovićevi dvori, u sklopu ciklusa predavanja posvećenih velikoj obljetničkoj izložbi „U početku bijaše Kraljevstvo“. Stoga ćemo u sljedeće dvije epizode Povijesnih kontroverzi poslušati dijelove tog zanimljivog i kontroverznog predavanja, kao i komentare drugih istraživača. Epizoda je premijerno emitirana 9. lipnja 2026. na HR3.

  5. 3. lip

    Zagrebačko prigorje u 20. stoljeću

    Zagrebačko prigorje – prostor na dodiru grada i sela, povijesnih kontinuiteta i političkih lomova – često se u javnosti doživljava kao samorazumljiv pojam. No što on zapravo označava? Gdje su njegove prostorne i identitetske granice, i u kakvom su međusobnom odnosu pojmovi Zagreb i Prigorje – jesu li oni suprotstavljeni ili isprepleteni kroz povijest? U ovoj emisiji otvaramo niz pitanja koja zadiru u društvenu i političku povijest Prigorja. Kakvo je podrijetlo stanovništva koje nazivamo Prigorcima i kako se oblikovao njihov regionalni identitet? Na koji su način sudjelovali u velikim prijelomnicama 20. stoljeća? Kako su doživjeli raspad Austro-Ugarske Monarhije i stvaranje nove jugoslavenske države – kao oslobođenje, prijelaz ili gubitak? Kakva je bila dinamika Drugog svjetskog rata na prigorskom prostoru, koje su društvene skupine bile zahvaćene nasiljem i represijom te kako su se lokalne zajednice nosile s poslijeratnim političkim i društvenim transformacijama? O tim i brojnim drugim temama razgovaramo s dr. sc. Domagojem Novoselom, koji će nam, približiti slojevitu i često nedovoljno istraženu povijest Zagrebačkog prigorja – prostora koji, iako u sjeni metropole, predstavlja važan ključ za razumijevanje šire hrvatske povijesti 20. stoljeća. Epizoda je premijerno emitirana 2. lipnja 2026. na HR3.

  6. 26. svi

    Umjetnost ranog srednjeg vijeka i stvaranje hrvatskog nacionalnog stila početkom 20. stoljeća

    Umjetnost, a ponajviše arhitekturu 19. stoljeća, u svim je dijelovima Europe obilježila potraga za posebnim nacionalnim izrazom. Najčešći izbor bila je neogotika, no kako su, međutim, postupno „otkrivani“ drugi povijesni stilovi, kao i tradicijsko graditeljstvo, tako je rastao broj najraznolikijih nacionalnih izraza u umjetnosti europskih nacija. Prvi hrvatski nacionalni stil, stvoren početkom 1880-ih, bazirao se na graditeljstvu slavonskog i srijemskog sela. Kako se pokazao neprikladnim za monumentalnu, osobito javnu arhitekturu početkom 20. stoljeća nastaje ideja o stvaranju novoga nacionalnog stila zasnovanoga na povijesnom razdoblju koje se počelo isticati kao temelj hrvatskog identiteta – ranom srednjem vijeku. Brojni umjetnici, osobito arhitekti, kombinirajući ranosrednjovjekovne i suvremene motive pokušali su stvoriti nacionalni hrvatski izraz, tada nazivan „hrvatsko-bizantski slog“. Najmonumentalnije ostvarenje tih težnji predstavlja župna crkva svetog Blaža novoga dijela Zagreba, Donjega grada, podignuta po projektima Viktora Kovačića. U razdoblju između dvaju svjetskih ratova mnogobrojni će umjetnici nastaviti tim putem (poput arhitekta Stjepana Podhorskog) oblikujući vizualni jezik koji se i danas doživljava kao simbol hrvatskoga nacionalnog identiteta. O razvoju, sudbini i tragovima toga arhitektonskog stila, dotičući različite povijesne kontroverze, govorio je prof. dr. sc. Dragan Damjanović u svom predavanju naslovljenom „Umjetnost ranog srednjeg vijeka i stvaranje hrvatskog nacionalnog stila početkom 20. stoljeća” koje održano 23. veljače 2026. u prostorijama Galerije Klovićevi dvori, u sklopu ciklusa predavanja posvećenih velikoj obljetničkoj izložbi „U početku bijaše Kraljevstvo“. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove tog zanimljivog i pomalo kontroverznog predavanja. Epizoda je premijerno emitirana 26. svibnja 2026. na HR3.

  7. 19. svi

    Mletačke tajne službe

    18. stoljeće bilo je razdoblje postupnog slabljenja moći nekad moćne mediteranske sile. Iscrpljena dugotrajnim ratovima s Osmanskim Carstvom i suočena s gospodarskom stagnacijom, Mletačka Republika više nije mogla ravnopravno konkurirati vodećim europskim silama poput Francuske, Engleske ili Habsburške Monarhije. Ipak, unatoč političkom i vojnom opadanju, zadržala je kontrolu nad važnim prekomorskim posjedima i ostala ključan čimbenik na istočnoj obali Jadrana. U takvim okolnostima, obilježenima politikom opreza i neutralnosti u velikim europskim sukobima, posebno mjesto zauzimale su informacije, njihovo prikupljanje, analiza i upotreba. O tome kako je funkcionirala mletačka tajna služba i kakvu je ulogu imala na području istočnojadranske obale razgovaramo s doktorom znanosti Filipom Novoselom s Hrvatskog instituta za povijest.Epizoda je premijerno emitirana 19. svibnja 2026. na HR3.

  8. 12. svi

    Velike boginje 1972. u Hrvatskoj

    U ožujku 1972. godine tadašnju je Jugoslaviju potresla vijest o pojavi bolesti za koju se vjerovalo da je na ovim prostorima stvar daleke prošlosti. Variola vera, poznatija kao velike boginje ili „crna dama“, pojavila se nakon 42 godine izbivanja. Iako na području SR Hrvatske nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze, reakcija vlasti bila je munjevita i beskompromisna. U „ratu protiv boginja“ nije bilo mjesta za demokraciju – uvedene su stroge karantene, masovna cijepljenja milijuna građana i rigorozne kontrole kretanja. Kako je izgledala borba protiv nevidljivog neprijatelja iz perspektive Hrvatske, kakvu je ulogu imala propaganda, a kakvu represivni aparat, razgovaramo danas u Povijesnim kontroverzama s izv. prof. dr. sc. Slađanom Josipović Batorek s Filozofskog fakulteta u Osijeku.Epizoda je premijerno emitirana 12. svibnja 2026. na HR3.

Pogledajte sve (331)

Ocjene i osvrti

5
od 5
Broj ocjena: 3

Opis

Radio emisija Hrvatskog radija 3. program usmjerena na poticanje argumentirane akademske rasprave, njegovanja profesionalizma i kulture dijaloga temeljeći se na najnovijim saznanjima iz područja povijesnih znanosti i srodnih znanstvenih disciplina.

Informacije

  • Autor
    Hrvatska radiotelevizija HR3 (autori: Josip Mihaljević i Gordan Ravančić)
  • Aktivne godine
    2025. - 2026.
  • Epizode
    331
  • Ocjena
    Korektno
  • Copyright
    © Hrvatska radiotelevizija HR3 (autori: Josip Mihaljević i Gordan Ravančić)
  • Web‑stranica emisije
    Povijesne kontroverze

Također bi vam se moglo svidjeti