Vidi kôd stranice Estonija

{{Članak tjedna (ikona)|19. tjedan 2022.}}{{Wikiprojekt Europa/Ikona}}{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = Republika Estonija |
  izvorno_ime                 = Eesti Vabariik |
  ime_genitiv                 = Estonije |
  eng_ime                     = Estonia |
  zastava                     = Flag of Estonia.svg |
  grb                         = Estonia coatofarms.png |
  lokacija                    = EU-Estonia.svg |
  službeni_jezik              = [[Estonski jezik|estonski]] |
  glavni_grad                 = [[Tallinn]] |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici |
  predstavnik_države          = Predsjednik |
  predstavnik_države_osoba    = [[Alar Karis]] |
  predsjednik_vlade_osoba     = [[Kristen Michal]] |
  površina_poredak            = 129 |
  površina                    = 45 226 |
  vode                        = 4,56 |
  stanovništvo_poredak        = 150 |
  stanovništvo                = 1 370 052<ref name="stat">[http://www.stat.ee/dokumendid/26463 stat.ee] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101113154137/https://www.stat.ee/dokumendid/26463 |date=13. studenoga 2010. }}, Population de facto and Usual Resident Population, Location of the Population, Population Sex and Age Structure, popis 2000. godine, pristupljeno 1. kolovoza 2011. godine</ref> |
  godina_popisa               = 2000. |
  gustoća_stanovništva        = 31 |
  neovisnost                  = Od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] <br> [[20. kolovoza]] [[1991.]] |
  BDP_PKM_godina              = 2006. |
  BDP_PKM                     = 23,93 milijarda $ |
  BDP_PKM_rang                = 106. |
  BDP_PKM_per_capita          = 17 802 $ |
  BDP_PKM_per_capita_rang     = 39. |
  valuta                      = [[euro]] |
  stoti_dio_valute            = 100 centa |
  vremenska_zona              = +2 <br> [[UTC]] +3 ljeti |
  himna                       = [[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]] |
  internetski_nastavak        = [[.ee]] '''<sup>1)</sup>''' |
  pozivni_broj                = +372 |
  komentar                    = <sup>1)</sup> Estonija također koristi i [[internetski nastavak]] [[.eu]] pošto je jedna od članica [[Europska unija|Europske unije]], kojeg dijeli s ostalim članicama |
  moto = 
}}
'''Estonija''' ([[Estonski jezik|est.]] ''Eesti''), službeno '''Republika Estonija''' ([[Estonski jezik|est.]] ''Eesti Vabariik'') je država smještena na istočnoj obali [[Baltičko more|Baltičkog mora]] u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]]. Estonija na kopnu graniči s [[Rusija|Rusijom]] (338,6&nbsp;km) na istoku i s [[Latvija|Latvijom]] (343&nbsp;km), dok na sjeveru ima morsku granicu s [[Finska|Finskom]] u [[Finski zaljev|Finskom zaljevu]], a na zapadu sa [[Švedska|Švedskom]] na [[Baltičko more|Baltičkom moru]].<ref>{{cite web |url= http://www.eesti.ee/eng/riik/eesti_vabariik/ |title= Estonian Republic |accessdate= 21. srpnja 2011.|url-status= unfit | archiveurl= https://web.archive.org/web/20110721204649/http://www.eesti.ee/eng/riik/eesti_vabariik/ |archivedate= 21. srpnja 2011.}}. Official website of the Republic of Estonia (in Estonian)</ref> Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru,<ref>Matthew Holehouse [https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/estonia/11830643/Estonia-discovers-800-new-islands.html Estonia discovers it's actually larger after finding 800 new islands] ''The Telegraph'', 28 August 2015</ref> ukupne površine od 45 227&nbsp;km{{sup|2}}, od čega 2839&nbsp;km{{sup|2}} otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je [[Vlažna kontinentalna klima|vlažna kontinentalna]]. Glavni grad [[Tallinn]] i grad [[Tartu]] najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su [[Narva (grad)|Narva]], [[Pärnu (grad)|Pärnu]], [[Kohtla-Järve]] i [[Viljandi]]. Službeni jezik u državi je [[estonski jezik]].

Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. [[Drevna Estonija|Drevni Estonci]] bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili [[kršćanstvo]] nakon [[Livonski križarski rat|Livonskog križarskog rata]] u [[13. stoljeće|13. stoljeću]]. Nakon stoljeća uzastopne vladavine [[Teutonski viteški red|Nijemaca]], [[Vojvodstvo Estonija|Danaca]], [[Švedska Estonija|Šveđana]], [[Vojvodstvo Livonija|Poljaka]] i [[Estonska gubernija|Rusa]], krajem [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua|neovisnošću od Rusije]] nakon kratkog [[Estonski rat za neovisnost|rata za neovisnost]] vođenog nedugo nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Inicijalno demokratska republika do [[Velika depresija|Velike depresije]], Estonija je od [[1934.]] godine bila pod diktaturom tijekom tzv. [[Doba šutnje]]. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Estonija je cijelo vrijeme bila [[Sovjetska aneksija baltičkih država|metom]] ekspanzionističkih težnji [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] i [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], da bi na koncu [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|pripala Sovjetima]]. Nakon ''de facto'' gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i [[Estonska vlada u egzilu|vladi u izgnanstvu]]. Godine [[1987.]] izbila je mirna [[Raspjevana revolucija]] protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti [[20. kolovoza]] [[1991.]]

Suverena država Estonija [[Unitarna država|unitarna]] je [[parlamentarizam|parlamentarna]] [[republika]] podijeljena na 15 [[Okruzi Estonije|okruga]]. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država [[Europska unija|Europske unije]], [[Eurozona|Eurozone]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD]]-a, [[Schengenski prostor|Schengenskog prostora]], [[NATO]]-a i, od [[2020.]] godine, [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda]].<ref name="ERR_20190607">{{cite news |title= Gallery: Estonia gains non-permanent UN Security Council seat |work= ERR News |publisher= [[Eesti Rahvusringhääling|ERR]] |date= 7. srpnja 2019. | url= https://news.err.ee/950290/gallery-estonia-gains-non-permanent-un-security-council-seat |accessdate= 7. srpnja 2019.}}</ref>

Estonija je [[Razvijene zemlje|razvijena zemlja]] s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja [[2004.]] godine.<ref>{{cite magazine |title= Estonian Economic Miracle: A Model For Developing Countries |magazine= Global Politician | url= http://www.globalpolitician.com/2614-baltic-eu-expansion-estonia | archiveurl= https://web.archive.org/web/20110628230137/http://www.globalpolitician.com/2614-baltic-eu-expansion-estonia | archivedate= 28. lipnja 2011.|accessdate= 5. lipnja 2011. |url-status= dead}}</ref> Ima izrazito visok [[indeks ljudskog razvoja]],<ref name="HDI">{{cite web |title= 2015 Human Development Report|publisher= United Nations Development Programme |year= 2015 |url= http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr_2015_statistical_annex.pdf |accessdate= 14. prosinca 2015.}}</ref> a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja<ref>{{cite web | url= https://www.yahoo.com/news/asian-countries-dominate-science-teaching-criticised-survey-101202488.html | title= Asian countries dominate, science teaching criticised in survey | publisher= Yahoo | access-date= 9. travnja 2022. | archive-date= 15. kolovoza 2020. | archive-url= https://web.archive.org/web/20200815210528/https://www.yahoo.com/news/asian-countries-dominate-science-teaching-criticised-survey-101202488.html | url-status= dead }}</ref> te slobode medija.<ref>{{cite web |url= https://rsf.org/en/ranking |title= Press Freedom Index 2016 |publisher= Reports Without Borders |accessdate= 29. svibnja 2016.}}</ref> Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo,<ref>[https://www.fraserinstitute.org/sites/default/files/comparing-performance-of-universal-health-care-countries-2016.pdf Comparing Performance of Universal Health Care Countries, 2016] Fraser Institute</ref> besplatno obrazovanje<ref>[http://www.oecd.org/estonia/Education-Policy-Outlook-Country-Profile-Estonia.pdf Estonia] OECD 2016.</ref> te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama [[OECD]]-a.<ref>{{cite news |url= https://www.economist.com/blogs/graphicdetail/2016/10/daily-chart-10 |title= Which countries are most generous to new parents? |work= The Economist |accessdate= 28. listopada 2016.}}.</ref> Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta,<ref>
{{cite news | url= https://www.wired.co.uk/article/digital-estonia |title=Welcome to E-stonia, the world's most digitally advanced society |work= [[Wired (magazine)|Wired]] |accessdate= 20. listopada 2018.}}
</ref> Estonija je [[2005.]] postala prvom zemljom koja je održala izbore preko [[internet]]a te, od [[2014.]], prva zemlja koja je uvela [[e-boravište]].

== Etimologija ==
{{glavni|Etimologija Estonije}}
Naziv ''Estonija'' povezan je uz antički narod [[Aesti|Aeste]], koje prvi puta spominje rimski povjesničar [[Tacit]] oko [[98.]] godine. Neki suvremeni povjesničari smatraju da je Tacit ovime mislio na [[Baltički narodi|Balte]] (tj., Estonce koji nisu govorili [[Baltofinski jezici|finske jezike]]), dok drugi pretpostavljaju da se naziv referirao na cijelu regiju istočnog Baltika.<ref>{{cite book |last1=Mägi |first1=Marika |title=In ''Austrvegr'': The Role of the Eastern Baltic in Viking Age Communication across the Baltic Sea |date=2018. |pages=144–145 |publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]  |isbn=9789004363816}}</ref> [[Saga|Skandinavske sage]] koje govore o regiji Eistland najraniji su izvori koji su koristili ovaj naziv u njegovu suvremenom značenju.<ref>{{cite book |last1=Tvauri |first1=Andres |title=The Migration Period, Pre-Viking Age, and Viking Age in Estonia |journal=Estonian Archaeology |date=2012. |editor1-last=Laneman |editor1-first=Margot |url=https://www.etis.ee/Portal/Publications/Display/b80b6f11-43ed-4b8c-b616-48ac53b70ec5?language=ENG |page=31 |publisher=[[Tartu University|Tartu University Press]] |isbn=9789949199365 |issn=1736-3810 |accessdate=21. siječnja 2020.}}</ref> Topnonim "Estland/Eistland" često se povezuje sa staroskandinavskim pojmovima ''eist'' i ''austr'', što znači ''istok''.<ref>{{cite book |last1=Mägi |first1=Marika |title=In ''Austrvegr'': The Role of the Eastern Baltic in Viking Age Communication across the Baltic Sea |date=2018. |page=144 |publisher=[[Brill Publishers|BRILL]] |isbn=9789004363816}}</ref>

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Estonije}}
=== Prapovijest i vikinško doba ===
[[File:Kalmeväli .jpg|thumb|right|Kamene grobnice iz [[brončano doba|brončanog doba]] na sjeveru Estonije.]]
Prve ljudske naseobine na tlu suvremene Estonije pojavile su se prije oko 13 000 do 11 000 godina, odmah nakon povlačenja leda koji je tijekom posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] prekrivao cijelo to područje. Najstarijim naseljem na tlu Estonije smatra se lokalitet [[Pulli]], smješten na obalama rijeke [[Pärnu (rijeka)|Pärnu]], nedaleko od današnjeg grada [[Sindi (grad)|Sindi]] na jugozapadu zemlje. Metodom [[Datiranje ugljikom-14|radiougljičnog datiranja]] utvrđeno je da je Pulli naseljen prije oko 11 000 godina.<ref name="Laurisaar">{{cite news |url=http://epl.delfi.ee/news/kultuur/arheoloogid-lammutavad-ajalooopikute-arusaamu?id=50989575 |title=Arheoloogid lammutavad ajalooõpikute arusaamu |first=Riho |last=Laurisaar |publisher=[[Eesti Päevaleht]] |language=es|date=31. srpnja 2004. |accessdate=1. studenoga 2016.|ref=Laurisaar}}</ref> Zanimljivo je da se u vrijeme naseljavanja Pulli nalazio na obali [[Riški zaljev|Riškog zaljeva]], dok se danas nalazi otprilike 14&nbsp;km od obale. Arheolozi su na tom lokalitetu pronašli ostatke psećih zuba, što predstavlja najstariji dokaz o pripitomljavanju te životinje na tom području.

Najstarija naselja iz razdoblja [[mezolitik]]a vezana su za [[Kundska kultura|Kundsku kulturu]] sa sjevera zemlje, koja je ime dobila po obližnjem (suvremenom) gradu [[Kunda|Kundi]]. U tom razdoblju, zemlja je bila gotovo u cijelosti prekrivena šumama, a ljudi su obitavali u polunomadskim zajednicama u blizinama vodenih površina. Osnovne aktivnosti stanovništva su bili lov, ribolov i skupljanje šumskih plodova.<ref>{{Cite book|last1=Subrenat|first1=Jean-Jacques|title=Estonia: Identity and Independence|page=23 |year=2004|publisher=Rodopi|isbn=9042008903|ref=Subrenat2013}}</ref> Oko 4900. pr. Kr., pojavila se [[neolitik|neolitička]] kultura keramike poznata kao [[Narvska kultura]].<ref>{{Cite book|last1=Subrenat|first1=Jean-Jacques|title=Estonia: Identity and Independence|page=24 |year=2004|publisher=Rodopi|isbn=9042008903|ref=Subrenat2013}}</ref> Oko 3200. pr. Kr. dolazi do ekspanzije [[Kultura vrpčaste keramike|Kulture vrpčaste keramike]], a s njom i razvoja primitivne obrade zemlje te stočarstva.<ref>{{Cite book|last1=Subrenat|first1=Jean-Jacques|title=Estonia: Identity and Independence|page=26 |year=2004|publisher=Rodopi|isbn=9042008903|ref=Subrenat2013}}</ref>
[[File:KumnaHoardArtfs.jpg|thumb|left|Artefakti iz [[željezno doba|željeznog doba]] pronađeni kod sela [[Kumna|Kumne]].<ref>{{cite book|first1=Jüri|last1=Selirand|first2=Evald|last2=Tõnisson|title=Through past millennia: archaeological discoveries in Estonia|url=https://books.google.com/books?id=mu9KAAAAMAAJ|year=1984|publisher=Perioodika}}</ref>]]
Tijekom [[brončano doba|brončanog doba]], koje je otpočelo oko [[1800. pr. Kr.]], dolazi do pojave prvih utvrđenih nastamba u obliku gradina.<ref>{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|page=4 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}</ref> Postupni prelazak iz polunomadskog u sjedilački način života na ovom području započinje oko [[1000. pr. Kr.]] i traje narednih 500 godina, do početka [[željezno doba|željeznog doba]].<ref name="Laurisaar"/><ref>{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|page=5 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}</ref> Na arheološkim lokalitetima iz tog razdoblja pronađeni su mnogobrojni brončani artefakti, što upućuje na veoma živu trgovačku aktivnost s okolnim skandinavskim i germanskim plemenima.<ref>{{Cite book|last1=Subrenat|first1=Jean-Jacques|title=Estonia: Identity and Independence|page=28 |year=2004|publisher=Rodopi|isbn=9042008903|ref=Subrenat2013}}</ref>

Željezno doba obilježili su brojni i učestali sukobi s okolnim plemenima, a sukobi sa skandinavskim plemenima spominju se i u drevnim skandinavskim [[saga]]ma. Jedna od saga govori o pogibiji švedskog kralja [[Ingvar]]a, koji je stradao u sukobu s "estonskim vikinzima".<ref>{{Cite book|last1=Frucht|first1=Richard C.|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture|page=[https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/68 68]|year=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781576078006|url=https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/68}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Faure|first1=Gunter|last2=Mensing|first2=Teresa|title=The Estonians; The long road to independence|page=27 |year=2012|publisher=Lulu.com|isbn=9781105530036}}</ref> Prijetnje su dolazile i s istoka, u vidu ruskih vladara koji su širili svoj teritorij na zapad. Tako je novgorodski vladar [[Jaroslav I., veliki knez Kijeva|Jaroslav Mudri]] porazio Estonce [[1030.]] godine te osnovao utvrdu na mjestu današnjeg grada [[Tartu]]a. Utvrda je postojala samo do [[1061.]], kada ju je spalilo estonsko pleme [[Sosoli]] tijekom pohoda na grad [[Pskov]].<ref>{{cite book|last1=Tvauri|first1=Andres|title=The Migration Period, Pre-Viking Age, and Viking Age in Estonia|date=2012.|pages=33, 34, 59, 60|url=https://www.etis.ee/Portal/Publications/Display/b80b6f11-43ed-4b8c-b616-48ac53b70ec5?language=ENG|accessdate=27. prosinca 2016.}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Mäesalu|first1=Ain|title=Could Kedipiv in East-Slavonic Chronicles be Keava hill fort?|journal=Estonian Journal of Archaeology|year=2012|volume=1|issue=16supplser|page=199|doi=10.3176/arch.2012.supv1.11|url=http://www.kirj.ee/public/Archaeology/2012/sup_vol_1/arhe-keava-2012-195-200.pdf|accessdate=27. prosinca 2016. |issn=1406-2933 }}</ref><ref>{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|page=9 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=12 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> Tijekom [[11. stoljeće|11. stoljeća]], baltički su [[vikinzi]] od skandinavskih vikiga preuzeli kontrolu nad [[Baltičko more|Baltičkim morem]], zahvaljujući pomorskim napadima [[Kurši|Kurša]] i Estonaca s otoka [[Saaremaa|Saareme]], koji su bili poznati kao [[Saarlased]]i. Godine [[1187.]], Saarlasedi, Kurši i [[Karelijci]] opustošili su grad [[Sigtuna|Sigtunu]], koji je u to vrijeme bio važan grad u [[Švedska|Švedskoj]].<ref>{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|pages=9–11 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}</ref><ref name=Tarvel>Enn Tarvel (2007). [http://haridus.opleht.ee/Arhiiv/7_82007/38-41.pdf ''Sigtuna hukkumine''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171011191449/http://haridus.opleht.ee/Arhiiv/7_82007/38-41.pdf |date=11. listopada 2017.}} Haridus, 2007 (7–8), pp. 38–41</ref>
[[File:Ancient Estonian counties.png|thumb|Okruzi starovjekovne Estonije s početka [[13. stoljeće|13. stoljeća]].]]
Prapovijesna Estonija mogla se podijeliti u dvije glavne kulturološke regije. Obalna područja sjeverne i zapadne Estonije imala su bliski prekomorski doticaj sa [[Skandinavija|Skandinavijom]] i [[Finska|Finskom]], dok je unutrašnjost južne Estonije bila više povezana s [[Baltički narodi|Baltima]] i [[Pskov]]om.<ref>{{cite book|last1=Tvauri|first1=Andres|title=The Migration Period, Pre-Viking Age, and Viking Age in Estonia|date=2012.|pages=322–325|url=https://www.etis.ee/Portal/Publications/Display/b80b6f11-43ed-4b8c-b616-48ac53b70ec5?language=ENG|accessdate=19. prosinca 2019.}}</ref> Područje prapovijesne Estonije bilo je prepuno gradina,<ref name="Magi2015">{{cite book|last=Mägi |first=Marika |editor-last1=Barrett |editor-first1=James H. |editor-last2=Gibbon |editor-first2=Sarah Jane |title=Maritime Societies of the Viking and Medieval World |publisher=Maney Publishing |date=2015. |pages=45–46 |chapter=Chapter 4. Bound for the Eastern Baltic: Trade and Centres AD 800–1200 |isbn=978-1-909662-79-7}}</ref> dok su na obalama Saareme pronađeni tragovi prapovijesnih ili srednjovjekovnih luka.<ref name="Magi2015"/> Estonija također ima i velik broj grobnica iz vikinškog doba, što pojedinačnih što kolektivnih, koje sadrže oružje i nakit koji je bio čest u Sjevernoj Europi i Skandinaviji.<ref name="Magi2015"/><ref>{{cite journal|last=Martens |first=Irmelin |year=2004 |title= Indigenous and imported Viking Age weapons in Norway – a problem with European implications |journal= Journal of Nordic Archaeological Science |volume=14 |pages=132–135 |url= https://www.archaeology.su.se/polopoly_fs/1.138785.1371480692!/menu/standard/file/martens.pdf |accessdate=19. prosinca 2019.}}</ref>

Prve političke i administrativne jedinice pojavljuju se u Estoniji tijekom [[Stari vijek|starog vijeka]]. Dvije velike vrste administrativnih jedinica bile su župa ([[estonski]]: ''kihelkond'') i okrug ([[estonski]]: ''[[maakond]]''), koji se sastojao od nekoliko župa. Svakom župom upravljao je starješina, a sačinjavao ju je uži teritorij oko središnje utvrde u naselju, a u rijetkim slučajevima pojedinačna župa imala je više utvrda. Okruzi su bili teritorijalno veće jedinice. Do [[13. stoljeće|13. stoljeća]], na tlu Estonije postojalo je 8 velikih okruga ([[Okrug Harjumaa|Harjumaa]], [[Okrug Järvamaa|Järvamaa]], [[Okrug Läänemaa|Läänemaa]], [[Reval]]a, [[Okrug Saaremaa|Saaremaa]], [[Okrug Sakala|Sakala]], [[Okrug Ugandi|Ugandi]] i [[Okrug Ida-Virumaa|Virumaa]]) i 6 manjih, zasebnih župa ([[Alempois]], [[Jogentagana]], [[Mõhu]], [[Nurmekund]], [[Soopoolitse]] i [[Vaiga]]). Okruzi su postojali kao zasebni entiteti, a međusobno su se ujedinjavali samo u borbama protiv zajedničkih neprijatelja.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=4 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Raukas|first1=Anto|title=Eesti entsüklopeedia 11: Eesti üld|page=227|year=2002|publisher=Eesti Entsüklopeediakirjastus|language=es|isbn=9985701151}}</ref>

Malo je informacija dostupno o ranim estonskim [[Poganstvo|poganskim]] vjerskim običajima. ''[[Hronika Henrika od Livonije|Kronika Henrika od Livonije]]'' navodi kako je vrhovno božanstvo [[Saarlased]]a bio bog [[Tharapita]]. Duhovne obrede vodili su [[šamani]], dok su svete šume, posebice [[hrast]]ove šume, bile mjesta obavljanja rituala.<ref>{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|page=7 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}</ref><ref>{{cite news |url=http://epl.delfi.ee/news/kultuur/kes-oli-saarlaste-suurjumal-taarapita?id=51037692 |title=Arheoloogid lammutavad ajalooõpikute arusaamu |first=Riho |last=Laurisaar |publisher=[[Eesti Päevaleht]] |language=es|date=29. travnja 2006. |accessdate=4. studenoga 2016.}}</ref>

=== Srednji vijek ===
{{glavni|Livonski križarski rat|Terra Mariana|Danska Estonija}}
[[File:Medieval Livonia 1260.svg|thumb|left|Srednjovjekovna Estonija i Livonija nakon Livonskog križarskog rata.]]
Godine [[1199.]], papa [[Inocent III.]] pokreće [[Livonski križarski rat]], čiji je cilj bila obrana kršćanskog puka na području srednjovjekovne [[Livonija|Livonije]].<ref>{{Cite book|last1=Tyerman|first1=Christopher|authorlink = Christopher Tyerman|title=God's War: A New History of the Crusades|page=[https://archive.org/details/godswarnewhistor00tyer/page/690 690]|year=2006|publisher=Harvard University Press|isbn=9780674023871|url=https://archive.org/details/godswarnewhistor00tyer/page/690}}</ref> Do prvih sukoba na estonskoj zemlji dolazi [[1206.]] godine, nakon što je danski kralj [[Valdemar II od Danske|Valdemar II.]] neuspješno pokušao zauzeti [[Saaremaa|Saaremu]]. Njemački red [[Livonska braća mača|Livonskog bratstva mača]], koji je ranije napao [[Livonci|Livonce]], [[Latgali|Latgale]] i [[Seli (pleme)|Selijce]], započeo je [[1208.]] godine intenzivne napade na Estonce. U sukobima koji su trajali narednih godina, Estonce je zajednički predvodio [[Lembitu]], starješina iz okruga [[Sakala (okrug)|Sakale]]. Estonci su uspješno odolijevali napadima sve do [[1217.]], kada su pretrpjeli težak poraz u [[Bitka na dan svetog Mateja|bitci na dan svetog Mateja]], u kojoj je poginuo i sam Lembitu. Već [[1219.]], danske snage predvođene Valdemarom II. iskrcale su se kod današnjeg [[Tallinn]]a, porazili Estonce u [[Bitka kod Lindanisa|Bitci kod Lindanisa]] i započeli s osvajanjem sjevera Estonije.<ref>{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|page=14 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Raukas|first1=Anto|title=Eesti entsüklopeedia 11: Eesti üld|page=278|year=2002|publisher=Eesti Entsüklopeediakirjastus|language=es|isbn=9985701151}}</ref> Već sljedeće godine, [[Šveđani]] su pokušali osvojiti zapadnu Estoniju, ali njihov je napad odbijen. Godine [[1223.]], dolazi do masovnog ustanka Estonaca koji je doveo do privremenog protjerivanja njemačkih i danskih osvajača iz cijele zemlje osim s područja [[Reval]]a. Međutim, križarski su se napadi ubrzo nastavili te je cijela Estonija pokorena do [[1227.]] godine. Saaremaa je bila posljednja estonska država koja se predala.<ref>{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|page=15 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Raukas|first1=Anto|title=Eesti entsüklopeedia 11: Eesti üld|page=279|year=2002|publisher=Eesti Entsüklopeediakirjastus|language=es|isbn=9985701151}}</ref>

Nakon što su križari zauzeli cijelo područje nekadašnje Livonije, cijeli je teritorij dobio novo ime − ''[[Terra Mariana]]''.<ref>{{Cite book|last1=Plakans|first1=Andrejs|title=A Concise History of the Baltic States|page=54 |year=2011|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521833721}}</ref> Sjeverna Estonija, koja je bila pod upravom Danske, pretvorena je u [[Vojvodstvo Estonija (1219. – 1346.)|vojvodstvo]] ([[danski]]: ''Hertugdømmet Estland''; [[latinski]]: ''Ducatus Estoniae''), dok je ostatak zemlje podeljen između Livonskog bratstva i kneževa-biskupa Dorpata te Ösel–Wieka. Godine [[1236.]], [[Livonska braća mača|Livonsko bratstvo mača]] i [[Teutonski red]] ujedinili su se u [[Livonski red]].<ref>{{Cite book|last1=O'Connor|first1=Kevin|title=Culture and Customs of the Baltic States|pages=9–10|year=2006|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=9780313331251}}</ref> U narednim je desetljećima dolazilo do niza pobuna protiv osvajača, posebno na Saaremi, a najveća pobuna, koja je zahvatila cijelu zemlju, zbila se [[1343.]] godine i poznata je kao [[Jurjevski noćni ustanak]] ([[estonski]]: ''Jüriöö ülestőus''). Teutonci su [[1345.]] ugušili ustanak u krvi. Sljedeće godine Danska im je prodala sve svoje posjede na sjeveru zemlje.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=20 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref><ref>{{Cite book|last1=O'Connor|first1=Kevin|title=Culture and Customs of the Baltic States|page=10|year=2006|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=9780313331251}}</ref> Propali ustanak doveo je do jačanja političke moći manjinskin [[Baltički Nijemci|Baltičkih Nijemaca]], koji su tijekom narednih stoljeća bili vladajuća elita na području cijele zemlje.<ref>{{cite book |last= Pekomäe|first= Vello|title= Estland genom tiderna|year= 1986|publisher= VÄLIS-EESTI & EMP|location= Stockholm |language= Swedish|isbn= 91-86116-47-9|page=319}}</ref><ref>{{cite book |last1= Jokipii|first1= Mauno|editor1-first= Mauno|editor1-last= Jokipii|title= Baltisk kultur och historia|year= 1992 |language= Swedish|isbn= 9789134512078|pages= 22–23}}</ref>
[[File:Kuressaare Arensburg.jpg|thumb|right|alt=Kuressaare Castle, square stone keep with one square corner tower and red tile roof|[[Zamak Kuressaare]] na [[Saaremaa|Saaremi]] izgrađen je tijekom [[1380-e|1380-ih]] godina.]]
Danci su za vrijeme svoje vladavine sjevernom Estonijom osnovali grad [[Reval]] (današnji [[Tallinn]]), na mjestu nekadašnjeg Lindanisa. Godine [[1248.]], Reval je dobio status grada u skladu sa [[Libečko pravo|Libečkim pravom]].<ref>{{Cite book|last1=Miljan|first1=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|page=441|year=2015|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=9780810875135}}</ref> [[Hanza|Hanzeatska liga]], koja je u to vrijeme kontrolirala trgovačke puteve na Baltiku, u svom je članstvu imala četiri najveća estonska grada: [[Reval]], [[Dorpat]] (danas [[Tartu]]), [[Pernau]] (danas [[Pärnu (grad)|Pärnu]]) i [[Fellin]] (danas [[Viljandi]]). Reval je služio kao važna trgovačka postaja prema [[Novgorod]]u, dok je Dorpat imao istu funkciju na jugu, povezujući zapadne hanzeatske gradove s [[Pskov]]om. U to su vrijeme osnovane i brojne [[Gilda|gilde]], međutim autohtonom je estonskom stanovništvu pristup bio prilično ograničen.<ref>{{Cite book|last1=Frucht|first1=Richard C.|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture, Volume 1|page=[https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/100 100]|year=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781576078006|url=https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/100}}</ref> Zaštićeni gradskim zidinama i uživajući zaštitu Hanzeatske lige, Reval i Dorpat značajno su ojačali u ovom razdoblju. Oba su grada s rastom ekonomske moći sve više izlazili iz pravnih okvira Livonije i djelovali nezavisno od njih.<ref>{{Cite book|last1=Frost|first1=Robert I.|title=The Northern Wars: War, State and Society in Northeastern Europe, 1558 – 1721|page=305|year=2014|publisher=Routledge|isbn=9781317898573}}</ref> Nakon što je Teutonski red doživio težak poraz u [[Bitka kod Grunwalda|bitci kod Grunwalda]] [[1410.]], odnosno nakon poraza Livonskog reda [[1435.]] godine u [[Bitka kod Pabaiskas|bitci kod Pabaiskasa]], došlo je do reorganizacije države i nekadašnja ''Terra Mariana'' službeno je, [[4. prosinca]] [[1435.]] godine, postala [[Livonska Konfederacija]].<ref name="VLM">{{cite book|title=Vana-Liivimaa maapäev|last=Raudkivi|first=Priit|year=2007|publisher=Argo|language=es|isbn=978-9949-415-84-7|pages=118–119}}</ref>

[[Reformacija|Protestantska reformacija]], koja je u Europi započela [[1517.]] godine, ubrzo je zahvatila i Livoniju, a glavni protivnik reformacije na tom području bio je Livonski red.<ref>{{Cite book|last1=Mol|first1=Johannes A.|last2=Militzer|first2=Klaus|last3=Nicholson|first3=Helen J.|title=The Military Orders and the Reformation: Choices, State Building, and the Weight of Tradition|pages=5–6|year=2006|publisher=Uitgeverij Verloren|isbn=9789065509130}}</ref> Protestantizam se već tijekom [[1520-ih]] pojavio u većim gradovima, a u slijedeća je dva desetljeća većina plemstva i službeno prešla na [[Luterani|luteranstvo]].<ref name="Frucht121">{{Cite book|last1=Frucht|first1=Richard C.|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture, Volume 1|page=[https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/121 121]|year=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781576078006|url=https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/121}}</ref><ref>{{Cite book|last1=O'Connor|first1=Kevin|title=The History of the Baltic States|page=25|year=2003|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=9780313323553}}</ref> Liturgije u crkvama počele su se održavati na [[njemački|njemačkom jeziku]], koji je bio službeni jezik plemstva, a po prvi put počele su se održavati i crkvene službe na [[estonski|estonskom jeziku]] (uglavnom u seoskim crkvama).<ref name="Frucht121"/><ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=24 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref>

Livonska Konfederacija bila je vrlo decentralizirana i politički slaba država, čije su jačanje kočili brojni unutardržavni sukobi između vladajućih lokalnih elita, gradova i crkvenih vlasti. Kao takva, predstavljala je lak plijen za susjedne države koje su tijekom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] znatno ojačale, poput [[Moskovska Kneževina|Moskovske Kneževine]], [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litavske Unije]] i Švedske.<ref name="Frucht121"/><ref name="Hoover Press">{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=25 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref>

=== Švedska vladavina ===
{{glavni|Švedska Estonija}}
[[File:Academia Gustaviana.jpg|right|thumb|"''Academiu Dorpatensis''" (danas [[Sveučilište u Tartuu]]) osnovao je [[1632.]] godine kralj [[Gustav II. Adolf]] kao drugo sveučilište u [[Švedska|Švedskoj]]. Nakon smrti kralja postala je poznata kao "Academia Gustaviana".]]
S ciljem širenja [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] do [[Baltičko more|Baltika]] na zapadu, ruski je car [[Ivan IV., ruski car|Ivan Grozni]] [[1558.]] godine napao Livoniju i time započe [[Livonski rat]]. Livonski je red već [[1560.]] teško poražen u sukobu s moćnijim i brojnijim neprijateljem, zbog čega je livonsko plemstvo zatražilo vanjsku pomoć u borbi s Rusima. Najveći dio Livonije dobrovoljno je prihvatio [[Poljsko-Litavska Unija|poljsku]] vlast, plemstvo sa sjevera zemlje priseglo je na vjernost švedskom kralju, dok je biskup Ösel-Wieka svoju zemlju prodao Dancima. Ruska je vojska tijekom prvih deset godina rata postupno zauzela gotovo cijelu Livoniju, ali je nakon zajedničke protuofenzive koju su krajem [[1570-ih]] započele Poljsko-Litavska Unija i Švedska bila primorana na povlačenje. Livonski rat službeno je završen [[1583.]] godine porazom i povlačenjem ruske vojske.<ref name="Hoover Press"/><ref>{{Cite book|last1=Stone|first1=David R.|title=A Military History of Russia: From Ivan the Terrible to the War in Chechnya|pages=14–18 |year=2006|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=9780275985028}}</ref> Po okončanju rata, cijela sjeverna Estonija ostala je pod švedskom upravom te je politički reorganizirana kao [[Švedska Estonija]], južni dijelovi su ušli u sastav [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavske Unije]] (kao [[Livonsko vojvodstvo]]), dok je otok [[Saaremaa]] ostalo pod upravom Danske.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|pages=28–29 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref>

Razdoblje mira nije dugo trajalo i već [[1600.]] dolazi do [[Poljsko-švedski rat|rata između Švedske i Poljske]], koji je za cilj imao uspostavu prevlasti na istočnom Baltiku.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=28 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> Sukob, koji je trajao punih 29 godina, potpuno je uništio već devastirano područje Livonije, a tijekom ratnih godina broj stanovnika Estonije drastično je opao. Od otprilike 250 000 − 270 000 stanovnika, koliko ih je bilo sredinom [[16. stoljeće|16. stoljeća]], na kraju rata ostalo je svega 115 000 – 120 000 ljudi.<ref>{{Cite book|last1=Frost|first1=Robert I.|title=The Northern Wars: War, State and Society in Northeastern Europe, 1558 – 1721|page=77|year=2014|publisher=Routledge|isbn=9781317898573}}</ref> Rat je završen švedskim pripajanjem Livonije, a [[1645.]] godine i danska Saaremaa pripojena je Švedskoj.<ref>{{cite book |title=Estonia, Latvia & Lithuania |last1=Williams |first1=Nicola |first2=Debra |last2=Herrmann |first3=Cathryn  |last3=Kemp  |year=2003 |publisher=University of Michigan |isbn=1-74059-132-1 |page=190}}</ref>

Iako je novouspostavljena švedska vlast zadržala dotadašnji feudalni sustav, izvršene su značajne reforme koje su seljacima omogućavale nasljedna prava na zemljište koje su obrađivali. Bio je to prvi put u povijesti da je estonskim seljacima pravno omogućeno nasljeđivanje zemlje. Zbog svega toga, u estonskoj se usmenoj predaji razdoblje švedske vladavine naziva "dobrim, starim švedskim dobom" ([[estonski]]: "''vana hea Rootsi aeg''").<ref>{{Cite book|last1=Raukas|first1=Anto|title=Eesti entsüklopeedia 11: Eestiüld|page=283|year=2002|publisher=Eesti Entsüklopeediakirjastus|language=es|isbn=9985701151}}</ref> Po nalogu švedskog kralja [[Gustav II. Adolf|Gustava II. Adolfa]], u [[Reval]]u i [[Dorpat]]u otvorene su prve gimnazije, a [[1632.]] osnovano je i [[Sveučilište u Tartuu]]. U oba grada istovremeno su s radom počele i tiskarske radnje. Tijekom [[1680-ih]] otvaraju se i brojne osnovne škole diljem zemlje, ponajviše zahvaljujući zalaganju [[Bengt Gottfried Forselius|Bengta Gottfrieda Forseliusa]], koji je izvršio i ortografsku reformu [[estonski jezik|estonskog jezik]]a.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|pages=32–33 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> U razdoblju od 60 do 70 godina od uspostavljanja švedske vlasti, broj stanovnika Estonije je naglo rastao, ali je rast broja stanovnika naglo zaustavila [[Velika glad (Estonija)|Velika glad]], koja je u samo dvije godine ([[1695.]] – [[1697.]]) odnijela oko 70 000 – 75 000 života (ili oko 20% ukupne tadašnje populacije).<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=31 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref>

=== Ruska vladavina i narodni preporod ===
{{glavni|Estonska gubernija}}
{{glavni|Estonski narodni preporod}}
[[File:Perno Postimeees, Nr 1.png|thumb|left|upright|Naslovna stranica novina ''[[Pärnu Postimees|Perno Postimees]]'' (danas ''[[Postimees]]''), prvih novina na estonskom jeziku. Izdavač je bio [[Johann Voldemar Jannsen]].]]
Godine [[1700.]] započeo je [[Veliki sjeverni rat]], a već [[1710.]] godine, [[Rusko Carstvo]] osvojilo je cijeli teritorij Estonije. Prevlast Rusije na ovom području izvojevana na bojnom polju i službeno je priznata [[Ništatski mir|Ništadskim mirom]] iz [[1721.]] godine.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=33 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> Za trajanja rata, estonsko je stanovništvo ponovo pretrpjelo velike gubitke, a prema podacima iz [[1712.]] na tom je području živjelo između 150 000 i 170 000 ljudi.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=34 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> Novouspostavljena ruska vlast vratila je sva politička i ekonomska prava manjinskim Baltičkim Nijemcima, a kmetstvo je ponovo postalo dominantno među seoskom populacijom tijekom cijelog [[18. stoljeće|18. stoljeća]].<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=38 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> Estonski seljaci u tom razdoblju gotovo da nisu imali nikakva prava, a sva politička, ekonomska i crkvena vlast bila je u rukama njemačke plemićke elite.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=41 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> Premda je kmetstvo službeno ukinuto u razdoblju od [[1816.]] do [[1819.]] godine, u stvarnosti se feudalni politički sustav zadržao znatno duže, sve do reformi provedenih sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]], koje su seljacima dale znatno veća prava.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|pages=47–49 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref>

Ukidanjem kmetstva, estonskim je seljacima ponovo omogućeno upravljanje svojim imanjima, a dozvoljeno im je i neograničeno naseljavanje po gradovima te pristup obrazovnim ustanovama. Sve to je za posljedicu imalo jačanje estonskog nacionalnog identiteta. To se razdoblje, u kojem je došlo do pojačane književne, kazališne i glazbene djelatnosti, naziva [[Estonski narodni preporod]] ([[estonski]]: ''Ärkamisaeg''). Iako je estonski kulturni preporod doživio svoj vrhunac u drugoj polovini [[19. stoljeće|19. stoljeća]], estonska nacionalna svijest postupno se počela razvijati cijelo stoljeće ranije, kada se sve veći broj pripadnika različitih estonskih plemena počinje nazivati zajedničkim imenom - ''eestlane''.<ref name="EE286">{{Cite book|last1=Raukas|first1=Anto|title=Eesti entsüklopeedia 11: Eesti üld|page=286|year=2002|publisher=Eesti Entsüklopeediakirjastus|language=es|isbn=9985701151}}</ref> [[Biblija]] je prevedena na [[estonski jezik]] [[1739.]] godine, a broj tiskanih knjiga na estonskom jeziku porastao je sa svega 18, koliko ih je bilo tokom [[1750-ih]], na 54 do kraja [[1790-ih]]. Do kraja stoljeća, više od polovine odrasle seoske populacije bilo je sposobno čitati i pisati.
[[File:Carl Robert Jakobson.jpg|thumb|right|upright|[[Carl Robert Jakobson]] odigrao je ključnu ulogu u [[Estonski narodni preporod|Estonskom narodnom preporodu]].]] 
Prvi sveučilišno obrazovani intelektualci koji su se službeno deklarirali Estoncima javljaju se tijekom [[1820-ih]] godina, a najistaknutiji među njima bili su [[Friedrich Robert Faehlmann]] ([[1798.]] – [[1850.]]), [[Kristjan Jaak Peterson]] ([[1801.]] – [[1822.]]) i [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] ([[1803.]] – [[1882.]]). Ipak, vladajuću elitu u kulturnom i gospodarskom pogledu i dalje su činili Nijemci. Prvi koji je Estonce smatrao jedinstvenim narodom, jednakim svim ostalim narodima u zemlji, bio je baltičkonjemački estofil [[Garlieb Merkel]] ([[1769.]] – [[1850.]]), koji je tako postao simbolom estonskog nacionalnog kulturnog pokreta. Estonski kulturni pokret postupno se širio i postajao sve ambiciozniji, a estonski kulturno-politički lideri iz sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]], [[Carl Robert Jakobson]] ([[1841.]] – [[1882.]]), [[Jakob Hurt]] ([[1839.]] – [[1907.]]) i [[Johann Voldemar Jannsen]] ([[1819.]] – [[1890.]]),<ref>{{Cite book|last1=Subrenat|first1=Jean-Jacques|title=Estonia: Identity and Independence|page=90 |year=2004|publisher=Rodopi|isbn=9042008903|ref=Subrenat2013}}</ref> sve otvorenije su zastupali i teze o političkoj autonomiji po ugledu na [[Finska|Finsku]]. Godine [[1862.]], na estonskom i njemačkom jeziku tiskan je nacionalni ep ''[[Kalevipoeg]]'' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Kalevov sin'').<ref>{{Cite book|last1=Subrenat|first1=Jean-Jacques|title=Estonia: Identity and Independence|pages=91 |year=2004|publisher=Rodopi|isbn=9042008903|ref=Subrenat2013}}</ref><ref name="CoE">{{Cite book| title=Cultural Policy in Estonia|page=23 |year=1997|publisher=Council of Europe|isbn=9789287131652}}</ref>

Ruske vlasti su krajem [[1890-ih]], s ciljem da suzbiju jačanje estonskog nacionalizma, provele intenzivan proces [[Rusifikacija|rusifikacije]] na teritoriju Estonije.<ref name="Raun59">{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=59 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> U tom razdoblju, mnoge su ustanove na njemačkom jeziku zatvorene ili su svoju djelatnost počele obavljati na [[Ruski jezik|ruskom jeziku]] (poput Sveučilišta u Tartuu). Proces rusifikacije naišao je na znatan otporu estonskom narodu, a sve su se češće počeli pojavljivati zahtjevi za većom političkom autonomijom pa i potpunom neovisnošću od Ruskog Carstva. Upravo u ovom razdoblju dolazi do novog pojačanog vala nacionalizma, na čijem su čelu bile ličnosti poput [[Jaan Tõnisson|Jaana Tõnissona]] i [[Konstantin Päts|Konstantina Pätsa]]. [[Ruska revolucija 1905. godine|Velika revolucija]] koja je [[1905.]] godine izbila diljem Carstva zahvatila je i Estoniju, čije je stanovništvo zahtijevalo veće nacionalne i političke slobode.<ref>Raun, Toivo U. (1984) The Revolution of 1905 in the Baltic Provinces and Finland. ''[[Slavic Review]]'' 43.3, 453–467.</ref>

=== Neovisnost ===
{{glavni|Estonski rat za neovisnost|Doba šutnje}}
[[File:Tallinn24Feb1919.jpg|thumb|left|Proslava prve obljetnice estonske nezavisnosti u [[Tallinn]]u [[1919.]]]]
Nakon [[Veljačka revolucija u Rusiji|Februarske revolucije]] u [[Ruski Imperij|Rusiji]] [[1917.]] godine, tadašnja [[Estonska gubernija]] po prvi je put politički ujedinjena kao zasebna politička jedinica, [[Autonomna estonska gubernija]], čije su se granice gotovo poklapale s modernim državnim granicama. Autonomni status garantirala joj je novoizabrana ruska [[Privremena vlada Rusije|Privremena vlada]] odlukom od [[12. travnja]] [[1917.]] godine.<ref>{{Cite book|last1=Calvert|first1=Peter|title= The Process of Political Succession |page=67 |year=1987|publisher= Springer |isbn=9781349089789}}</ref> Izbori za [[Estonska provincijska skupština|provincijsku skupštinu]] ([[estonski]]: ''Maapäev'') održani su uz sudjelovanje [[Menjševici|menjševičkih]] i [[Boljševici|boljševičkih]] frakcija [[Ruska socijal-demokratska radnička partija|Ruske socijal-demokratske radničke partije]], a sve s ciljem da spomenutoj stranci osiguraju što je moguće više mjesta u novoj skupštini. Boljševici, koji su izgubili te izbore, nikada službeno nisu priznali rezultate istih, te je dva dana prije početka [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] u [[Sankt-Peterburg|Sankt Peterburgu]] ([[5. studenoga]]) lider estonskih boljševika [[Jaan Anvelt]] sa svojim Vojnim revolucionarnim komitetom izvršio puč i preuzeo vlast nad zemljom. Kako legalno izabrana skupština nikada nije priznala boljševičku vlast, boljševici su je pokušali raspustiti. Iako se na svojoj posljednjoj sjednici, održanoj [[15. studenog]], Skupština proglasila za vrhovni i jedini legalni organ vlasti u zemlji,<ref>{{cite book| author = Maesalu, Lukas, Lauer, Pajur and Tannberg |title=History of Estonia|publisher=AS BIT|location=|year=2002|isbn=978-9985-2-0606-5|pages=}}</ref> parlament su boljševici službeno raspustili [[26. studenoga]]. Na novim izborima, koji su održani početkom [[1918.]], većinu glasova dobile su stranke koje su se zalagale za neovisnost, a nacionalno vijeće proglasilo je neovisnost Estonije [[19. veljače]] [[1918.]] [[Manifest narodā Estonije|Deklaracija o neovisnosti Estonije]] službeno je donesena [[24. veljače]] [[1918.]], odmah nakon što su boljševički revolucionari napustili [[Tallinn]]. Već slijedećeg dana, njemačke su trupe umarširale u grad, a nakon [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu|okupacije cjelokupnog teritorija]] Estonije i [[Latvija|Latvije]], predloženo je osnivanje satelitske države imena [[Ujedinjeno Baltičko Vojvodstvo]] ([[Njemački jezik|njemački]]: ''Vereinigtes Baltisches Herzogtum'').<ref>{{harvnb|Rauch|1974|pp=48}}</ref> Shodno odredbama [[Mir u Brest-Litovsku|Brestlitovskog mirovnog sporazuma]] između Rusije i [[Centralne sile|Centralnih sila]] potpisanog [[3. ožujka]] [[1918.]], Rusija je službeno okončala svoje sudjelovanje u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], a odrekla se i svih teritorijalnih pretenzija na Estoniju (između ostalih). Njemačka okupacija Estonije trajala je do studenog [[1918.]], kada je vlast u zemlji službeno ponovo preuzela [[Privremena estonska vlada]].<ref>{{Cite book|last1=Calvert|first1=Peter|title= The Process of Political Succession |page=68 |year=1987|publisher= Springer |isbn=9781349089789}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=The Radical Right in Interwar Estonia |page=9 |year=2000|publisher= Springer |isbn=9781403919557}}</ref>
[[File:Soomusrong nr 2 Valgas 1919.jpg|thumb|right|Estonski [[oklopni vlak]] tijekom [[Estonski rat za neovisnost|rata za neovisnost]] [[1919.]]]]
Nekoliko dana nakon povlačenja njemačkih postrojbi, [[SSSR|sovjetska]] [[Crvena armija]] ponovo je izvršila invaziju na Estoniju, što je dovelo do [[Estonski rat za nezavisnost|novog rata]].<ref>{{Cite book|last1=Pinder|first1=David|title=Western Europe: Challenge and Change|page=[https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/75 75]|year=1990|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781576078006|url=https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/75}}</ref> Estonska vojska uspjela je protjerati sve sovjetske trupe sa svog teritorija do kraja veljače [[1919.]], a od [[5. travnja|5.]] do [[7. travnja]] iste godine održani su i izbori za Estonsku ustavotvornu skupštinu. [[Estonski rat za neovisnost]] trajao je punih 14 mjeseci, od [[28. studenoga]] [[1918.]] do [[2. veljače]] [[1920]]. godine, kada je potpisivanjem [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua|mirovnog ugovora u Tartuu]] Rusija i službeno priznala Estoniju kao neovisnu zemlju.<ref name="Pinder76">{{Cite book|last1=Pinder|first1=David|title=Western Europe: Challenge and Change|page=[https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/76 76]|year=1990|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781576078006|url=https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/76}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=The Radical Right in Interwar Estonia |page=11 |year=2000|publisher= Springer |isbn=9781403919557}}</ref> Republiku Estoniju su među prvima službeno priznale [[Finska]] ([[7. srpnja]] [[1920.]]), [[Poljska]] ([[31. prosinca]] [[1920.]]), [[Argentina]] ([[12. siječnja]] [[1921.]]) i "Zapadni saveznici" ([[26. siječnja]] [[1921.]]).

Prvi [[Ustav Estonije]] službeno je usvojen [[15. lipnja]] [[1920.]] (na snagu je stupio [[21. prosinca]] iste godine),<ref>{{cite web | url = http://www.estonica.org/en/The_state_order_of_Estonia_in_its_historical_development/The_first_Constitution_of_the_Republic_of_Estonia_1920_-_1933/ | title = The First Constitution of the Republic of Estonia (1920–1933) | last = Nutt | first = Mart | date = 9. listopada 2009. | work = Estonica | publisher = [[Estonian Institute]] | accessdate = 31. listopada 2010. | archive-date = 21. siječnja 2020. | archive-url = https://web.archive.org/web/20200121141004/http://www.estonica.org/en/The_state_order_of_Estonia_in_its_historical_development/The_first_Constitution_of_the_Republic_of_Estonia_1920_-_1933/ | url-status = dead }}</ref> a po njemu, Estonija je uređena kao [[parlamentarna republika]].<ref>{{Cite book|last1=Miljan|first1=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|pages=80–81|year=2015|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=9780810875135}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=128 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> Nacionalni parlament (''[[Riigikogu]]'') činilo je 100 zastupnika, koji su birani na trogodišnji mandat. Ustav je garantirao i kulturnu autonomiju svim manjinskim zajednicama u zemlji.<ref>{{Cite book|last1=Bell|first1=Imogen|title=Central and South-Eastern Europe 2003|page=244 |year=2002|publisher=Psychology Press|isbn=9781857431360}}</ref> Godine [[1924.]], [[Sovjetski Savez]] organizirao je [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.|komunistički puč]] u Estoniji, koji je, međutim, ubrzo propao.<ref>{{Cite book|last1=Leonard|first1=Raymond W.|title=Secret Soldiers of the Revolution: Soviet Military Intelligence, 1918–1933|pages=34–36 |year=1999|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=9780313309908}}</ref>

[[Velika gospodarska kriza|Velika depresija]] koja je zahvatila zemlju tijekom [[1930-ih]] dovela je do jačanja nacionalističkih pokreta u zemlji, a jedan od najutjecajnijih bio je [[Vaps (pokret)|pokret Vaps]], savez vojnih veterana rata za neovisnost, koji se zalagao za ustavne reforme i prelazak s parlamentarnog na [[predsjednički sustav]].<ref>{{Cite book|last1=Smith|first1=David |title=Estonia: Independence and European Integration|page=18 |year=2013|publisher=Routledge|isbn=9781136452130}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Misiunas|first1=Romuald J. |last2=Taagepera|first2=Rein |title=The Baltic States, Years of Dependence, 1940–1980|page=11 |year=1983|publisher=University of California Press|isbn=9780520046252}}</ref> Referendum o ustavnim promjenama održan je u listopadu [[1933.]], a većina građana (72.7%) izjasnila se za ustavne reforme. Kandidat pokreta Vaps, [[Andres Larka]], bio je glavni favorit na predsjedničkim izborima koji su se trebali održati u travnju [[1934.]] Međutim, aktualni [[Premijer Estonije|premijer]], [[Konstantin Päts]], raspustio je parlament [[12. ožujka]], uspostavio autoritarnu vlast i vladao zemljom na temelju dekreta sve do [[1938.]], lažno tvrdeći da tako sprječava nepostojeće planove Vapsa za državni udar. U tom razdoblju, koji se u estonskoj historiografiji označava kao "[[Doba šutnje]]" ([[Estonski jezik|estonski]]: ''vaikiv ajastu''), Päts je vladao diktatorski, zabranio je djelovanje pokreta Vaps i mnoge njegove utjecajne pristalice osudio na zatvorske kazne. Podršku su mu pružili general [[Johan Laidoner]] i političar [[Kaarel Eenpalu]]. Pätsova novoformirana [[Patriotska liga (Estonija)|Patriotska liga]] ubrzo je postala jedina legalna politička stranka u zemlji.<ref>{{Cite book|last1=Smith|first1=David |title=Estonia: Independence and European Integration|pages=19–20 |year=2013|publisher=Routledge|isbn=9781136452130}}</ref> Kako bi dao legitimnost svojoj diktaturi, Päts je promijenio Ustav i [[1938.]] organizirao [[Parlamentarni izbori u Estoniji 1938.|parlamentarne izbore]], na kojima su opozicijski kandidati smjeli sudjelovati, ali samo kao neovisni kandidati, dok su stranke ostale zabranjene.<ref>{{Cite book|last1=Smith|first1=David |title=Estonia: Independence and European Integration|pages=21 |year=2013|publisher=Routledge|isbn=9781136452130}}</ref> Iako se radilo o diktaturi, povjesničari smatraju kako je Pätsov režim bio relativno benigan u odnosu na druge [[Međuratni period|međuratne]] diktature u Europi te kako nije bilo sustavne represije nad opozicijom u zemlji.<ref>{{Cite book|last1=Smith|first1=David |title=Estonia: Independence and European Integration|pages=22 |year=2013|publisher=Routledge|isbn=9781136452130}}</ref>

Republika Estonija je na polju vanjske politike zastupala politiku neutralnosti,<ref>{{Cite book|last1=Gärtner |first1=Heinz |title=Engaged Neutrality: An Evolved Approach to the Cold War |page=125 |year=2017|publisher=Lexington Books |isbn=9781498546195}}</ref> a njena neutralnost poštovana je sve do [[23. kolovoza]] [[1939.]], kada je potpisan [[pakt Ribbentrop-Molotov]] o podjeli interesnih sfera na istoku Europe između Sovjetskog Saveza i [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Shodno tom sporazumu, Estonija je potpala pod sovjetsku sferu utjecaja.<ref>{{Cite book|last1=Miljan|first1=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|page=335|year=2015|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=978-0-8108-7513-5}}</ref>

=== Drugi svjetski rat ===
{{glavni|Estonija u Drugom svjetskom ratu|Sovjetska aneksija baltičkih država}}
[[File:Red Army entering into Estonia in 1939.jpg|thumb|right|Ulazak [[Crvena armija|Crvene armije]] u Estoniju [[1939.]], nakon potpisivanja [[Sovjetski-estonski sporazum o međusobnoj pomoći|sporazuma]] o uspostavi sovjetskih vojnih baza na estonskom tlu.]]
[[Sovjetski Savez]] napao je [[Poljska|Poljsku]] [[17. rujna]] [[1939.]], nešto manje od tri tjedna nakon početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Poljska podmornica klase [[ORP Orzeł (1938)|ORP ''Orzeł'']] koja je bila usidrena u luci u [[Tallinn]]u nesmetano je napustila luku i otplovila u [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] unatoč zahtjevima sovjetskih vlasti da bude razoružana, a njena posada internirana na tlo Sovjetskog Saveza. Sovjetske vlasti su kasnije iskoristile taj slučaj (poznat i kao [[Orzeljski incident]]) i već [[24. rujna]] [[1939.]] godine, uz prijetnje ratom, zahtijevale od estonskih vlasti dozvole za postavljanje vojnih baza na njihovom teritoriju (s maksimalno 25 000 vojnika u njima).<ref name="TM091939">{{Cite journal| date = 9. listopada 1939.| title = RUSSIA: Moscow's Week| journal = Time| url = http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,762664,00.html| accessdate = 20. rujna 2009.| ref = harv| archive-date =29. siječnja 2018.| archive-url = https://web.archive.org/web/20180129092623/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,762664,00.html| dead-url = yes}}</ref> Vlasti Estonije su četiri dana kasnije, [[28. rujna]], pristale na ultimatum i dopustile sovjetskim trupama pristup estonskom teritoriju.<ref>{{Cite book|last1=Hiden|first1=John |last2=Salmon|first2=Patrick |title=The Baltic Nations and Europe: Estonia, Latvia and Lithuania in the Twentieth Century |page=110 |year=2014|publisher= Routledge |isbn=978-1-317-89057-7}}</ref>

Sovjetska baltička flota je [[12. lipnja]] [[1940.]] izvršila potpunu pomorsku blokadu Estonije,<ref>{{Cite book|title=The World Book Encyclopedia|year=2003| publisher = World Book| location = Chicago, IL|isbn=978-0-7166-0103-6|pages=}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.vm.ee/et/est/kat_533/7728.html | title = Molotovi–Ribbentropi pakt ja selle tagajärjed |year=2006 | publisher = Estonian Ministry of Foreign Affairs | language = et | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070707164549/http://www.vm.ee/est/kat_533/7728.html | archivedate=7. srpnja 2007. |url-status=dead | accessdate=15. ožujka 2017. }}</ref><ref>{{Cite web| url=http://www.mil.fi/laitokset/tiedotteet/1282.dsp| title=Kaleva-koneen tuhosta uutta tietoa| date=14. lipnja 2005.| work=www.mil.fi| publisher=Finnish Defence Forces| language=fi| accessdate=20. rujna 2009.| url-status=dead| archivedate=21. kolovoza 2009.| archiveurl=https://web.archive.org/web/20090821221643/http://www.mil.fi/laitokset/tiedotteet/1282.dsp}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.rusin.fi/publications/warinpetsamo/indexEN.html | title = documents published | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080205065414/http://www.rusin.fi/publications/warinpetsamo/indexEN.html | archivedate=5. veljače 2008.| language = ru}} из архива Руске морнарице</ref> a svega četiri dana kasnije Sovjetski Savez je izvršio i [[Sovjetska aneksija baltičkih država|službenu invaziju]] na Estoniju.<ref>{{Cite book |last1=Raukas |first1=Anto |title=Eesti entsüklopeedia 11: Eesti üld |page=309 |year=2002 |publisher=Eesti Entsüklopeediakirjastus |language=et |isbn=9985701151}}</ref><ref>{{cite web |first1=Eric A. |last1=Johnson |first2=Anna |last2=Hermann |url=http://finland.usembassy.gov/root/pdfs/antheil_article.pdf |title=The Last Flight from Tallinn |archive-url=https://web.archive.org/web/20120117175841/http://finland.usembassy.gov/root/pdfs/antheil_article.pdf |archive-date=17. siječnja 2012. |work=Foreign Service Journal |publisher=American Foreign Service Association |date=2007.}}</ref> U zemlji je ubrzo uspostavljena komunistička vlast pod diktatom [[Moskva|Moskve]] te je Estonija [[21. srpnja]] [[1940.]] i službeno proglašena "socijalističkom republikom". Estonija je i formalno postala članica Sovjetskog Saveza [[6. kolovoza]], kada je i preimenovana u [[Estonska SSR|Estonsku Sovjetsku Socijalističku Republiku]].<ref name=malksoo>{{Cite book|first=Lauri|last=Mälksoo|year=2003 |title=Illegal Annexation and State Continuity: The Case of the Incorporation of the Baltic States by the USSR|location= Leiden&nbsp;– Boston|publisher= Brill|isbn= 90-411-2177-3}}</ref> Već u prvoj godini sovjetske uprave pohapšeno je više od 8 000 istaknutih estonskih političkih i vojnih lidera. Oko 2 200 uhapšenih je strijeljano, dok je ostatak protjeran u [[gulag]]e širom [[Sibir]]a.<ref name="Miljan110">{{Cite book|last1=Miljan|first1=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|page=110|year=2015|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=978-0-8108-7513-5}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Gatrell|first1=Peter |last2=Baron|first2=Nick |title=Warlands: Population Resettlement and State Reconstruction in the Soviet-East European Borderlands, 1945–50 |page=233 |year=2009 |publisher= Springer|isbn=978-0-230-24693-5}}</ref> Masovne deportacije estonskog stanovništva nastavile su se i u slijedećim godinama, a zaključno sa [[14. lipnja|14. lipnjom]] [[1941.]] godine deportirano je oko 10 000 estonskih civila koje su sovjetske vlasti smatrale protivnicima režima.<ref>{{Cite web|url=http://www.britishembassy.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket/Xcelerate/ShowPage&c=Page&cid=1046181016323&a=KArticle&aid=1119525615664 | title = Linda Soomre Memorial Plaque |year=2005 | publisher = British Embassy in Tallinn | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080118063339/http://www.britishembassy.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket%2FXcelerate%2FShowPage&c=Page&cid=1046181016323&a=KArticle&aid=1119525615664 | archivedate=18. siječnja 2008. | accessdate=29. kolovoza 2018. |url-status=dead }}</ref>

[[Treći Reich]] [[Operacija Barbarossa|napao je]] Sovjetski Savez [[22. lipnja]] [[1941.]] godine, a trupe ''[[Wehrmacht]]a'' su već u srpnju iste godine, uz svesrdnu pomoć gerilskih antisovjetskih grupa znanih kao [[Šumska braća]],<ref>{{Cite book|author1=Peeter Kaasik |author2=Mika Raudvassar |year=2006|pages=496–517|chapter=Estonia from June to October, 1941: Forest brothers and Summer War|editor1=Toomas Hiio |editor2=Meelis Maripuu |editor3=Indrek Paavle |title=Estonia 1940–1945: Reports of the [[Estonian International Commission for the Investigation of Crimes Against Humanity]]|location=Tallinn}}</ref> prodrle na tlo Estonije, čime je započeo tzv. [[Ljetni rat]] ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Suvesõda''). Iako je lokalno stanovništvo dočekalo njemačke vojnike kao osloboditelje, ubrzo je postalo jasno da ne postoje nikakve naznake o eventualnoj obnovi estonske državnosti. Teritorij Estonije pripojen je provinciji [[Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]], a osnovane su i posebne sigurnosne snage (''Sicherheitspolizei'') na čijem je čelu bio [[Ain-Ervin Mere]]. [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu|Njemačke okupacijske vlasti]] provodile su i masovne regrutacije, a zanimljivo je da se znatan broj estonskih mladića dobrovoljno priključivao Finskoj vojsci u [[Nastavljeni rat|borbama protiv Sovjeta]].<ref>{{Cite book|last1=Miljan|first1=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|page=275|year=2004|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-6571-6}}</ref> U finskoj vojsci je tako postojao poseban puk koji su činili isključivo estonski dobrovoljci (Finski pješadijski puk 200; [[estonski]]: ''soomepoisid''). U Estoniji je djelovala zasebna ''[[Waffen-SS]]'' divizija ([[20. estonska dobrovoljačka divizija|20. divizija]]) koju je činilo oko 20 000 estonskih vojnika.<ref>{{Cite book|last1=Smith |first1=David |title=Estonia: Independence and European Integration|page=36 |year=2013|publisher=Routledge|isbn=978-1-136-45213-0}}</ref>
[[File:TLA 1465 1 973 Varemetes Harju tänav, vasakul Kuld Lõvi varemed 1944.jpg|thumb|left|Glavni grad Estonije [[Tallinn]] nakon [[Bombardiranje Tallinna u Drugom svjetskom ratu|sovjetskog bombardiranja]] tijekom borbi na [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|Istočnom frontu]] u ožujku [[1944.]]]]
Njemačke su vlasti i na području Estonije, baš kao i na svim okupiranim područjima, vršile masovne egzekucije [[Židovi|Židova]], [[Romi|Roma]] i drugih antifašista. Od oko 4 500 Židova, koliko ih je živjelo u Estoniji prije početka rata, njih oko 75% izbjeglo je smrt pobjegavši na slobodni teritorij Sovjetskog Saveza, dok je preostalih oko 1 000 Židova uglavnom pobijeno u koncentracijskim logorima već u prvoj godini nacističke okupacije.<ref name="CommissionReport">{{cite web|title=Conclusions of the Commission|url=http://www.historycommission.ee/temp/conclusions.htm#crimger|publisher=[[Estonian International Commission for Investigation of Crimes Against Humanity]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20080629035526/http://www.historycommission.ee/temp/conclusions.htm#crimger|archive-date=29. lipnja 2008.|year=1998.}}</ref> U estonske koncentracijske logore dopremani su židovski zatvorenici iz drugih okupiranih dijelova Istočne Europe, a prema procjenama, u logorima je stradalo oko 10 000 Židova, 6 000 etničkih Estonaca, oko 1 000 etničkih Rusa, te preko 20 000 sovjetskih ratnih vojnih zarobljenika (ukupan broj žrtava je oko 35 000 − 40 000 osoba).

Sovjetske trupe su u siječnju [[1944.]] krenule u protuofenzivu, potisnuvši nacističke jedinice na zapad sve do estonskih granica. Kada je postalo jasno da se trupe Crvene armije neće zaustaviti na estonskim granicama došlo je do početka masovne mobilizacije za obranu od sovjetske vojske. Posljednji legalno izabrani [[premijer Estonije]], [[Jüri Uluots]] putem radija pozvao je sve vojno sposobne muškarce da se dobrovoljno prijave u vojsku za obranu zemlje od nove "sovjetske agresije". Već narednog dana, u vojsku se dobrovoljno prijavilo preko 38 000 estonskih mladića, a ubrzo se u zemlju vratio i veliki broj dobrovoljaca iz Finske koji su se priključili novoosnovanoj Teritorijalnoj obrani. [[Estonska vlada u egzilu|Estonske vlasti u egzilu]] računale su i na pomoć zapadnih zemalja u očuvanju vlastite nezavisnosti.

Povlačenje njemačkih trupa iz Estonije započelo je [[18. rujna]] [[1944.]], a posljednji njemački vojnici napustili su zemlju pred naletom sovjetske armije [[22. rujna]] iste godine. Zajedno s njemačkim okupatorima, zemlju je napustila i estonska vlada koja je sve do [[1992.]] i obnove državnosti zemlje, djelovala kao vlada u egzilu iz [[Stockholm]]a.

Tokom Drugog svjetskog rata poginulo je oko 80 000 Estonaca, dok je njih oko 70 000 iz raznih razloga emigriralo iz zemlje.<ref>{{Cite book|last1=Kangilaski|first1=Jaan |last2=Salo|first2=Vello |title=The white book: losses inflicted on the Estonian nation by occupation regimes, 1940–1991|page=37|year=2005|publisher=Estonian Encyclopaedia Publishers|isbn=9789985701959}}</ref>

=== Sovjetsko razdoblje ===
{{glavni|Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetska aneksija baltičkih država}}
[[Datoteka:KüüditatudIMGP6672.JPG|thumb|250px|Spomenik žrtvama sovjetskih deportacija u razdoblju od [[1941.]] do [[1949.]] u gradu [[Paldiski]]ju.]]
[[Datoteka:Flag of the Estonian Soviet Socialist Republic.svg|thumb|250px|[[Zastava Estonske SSR]].]]
Premda je [[Crvena armija]] krajem [[1944.]] godine protjerala jedinice ''[[Wehrmacht]]a'' s estonskog teritorija i ponovo uspostavila svoju vlast na cijelom području, sukobi s preostalim gerilskim skupinama koje su se protivile sovjetskoj vlasti nastavili su se sve do [[1953.]] godine.<ref>{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=174 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}</ref> Estonski ogranak gerilske organizacije [[Šumska braća]] činilo je između 14 000 i 15 000 ljudi. Od studenoga [[1944.]] do studenoga [[1947.]] godine, pripadnici ove grupe izvršili su 773 oružana napada u kojima je ubijeno oko 1000 sovjetskih vojnika i pristalica sovjetske vlasti, a kontrolirali su i značajan broj sela diljem zemlje.<ref>{{Cite book|last=Buttar| first = Prit| title = Between Giants, the Battle for the Baltics in World War II|year=| publisher = Osprey Publishing|isbn=9781780961637|pages=}}</ref> Prema sovjetskim statističkim podacima, do kraja [[1953.]], gerilski je pokret činila ukupno 20 531 osoba, od čega je njih 1 510 ubijeno u oružanim sukobima. Prema istim podacima tijekom sukoba stradalo je 1728 vojnika Crvene armije, agenata [[NKVD]]-a i estonske policije. Posljednji živi pripadnik ove grupacije u Estoniji uhapšen je i ubijen [[1978.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige|title=Laar, Mart. War in the Woods: Estonia's Struggle for Survival, 1944–1956.|year=2013|isbn=978-0-929590-08-0|language=en}}</ref><ref>[http://estinst.ee/en/prints/republic-of-estonia-90/ Republic of Estonia 90] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171024043611/http://estinst.ee/en/prints/republic-of-estonia-90/ |date=24. listopada 2017.}} Estonian Institute 2008.</ref>

U represijama koje su uslijedile u prvim poslijeratnim godinama, velik broj osoba procesuiran je zbog optužbi za [[kolaboracionizam]], a u druge dijelove zemlje prisilno su raseljavane cijele obitelji. Tako je samo tijekom ožujskih deportacija iz Estonije u [[Sibir]] deportirano 20 713 osoba (od čega su 15 916 bili žene i djeca).<ref>{{Cite book| first = Aigi| last = Rahi-Tamm| first2 = Andres| last2 = Kahar| title = "The Deportation Operation "Priboi" in 1949"| year = 2009| publisher = Estonian International Commission for the Investigation of Crimes Against Humanity| location = Tallinn| isbn = 978-9949183005| url = http://lepo.it.da.ut.ee/~erki/Selfservice/9.pdf| access-date = 9. travnja 2022.| archive-date = 28. ožujka 2019.| archive-url = https://web.archive.org/web/20190328131029/http://lepo.it.da.ut.ee/~erki/Selfservice/9.pdf| url-status = dead}}</ref><ref name=deportation>[http://www.estemb.ru/estonija/istorija/aid-226 Депортации из Эстонии в 1941 г. и 1949 г.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928000152/http://www.estemb.ru/estonija/istorija/aid-226 |date=28. rujna 2007.}} Посольство Эстонии в Москве</ref> Prema suvremenim procjenama, Estonija je tijekom rata i u poslijeratnim represijama izgubila između 180 i 200 000 ljudi, odnosno oko 20 % od ukupne prijeratne populacije.<ref name="AR">{{cite web|url=http://gazeta.aif.ru/online/aif/1273/12_01|title=Президент Эстонии Арнольд Рюйтель. Разве мы восхваляем нацизм?|publisher=Аргументы и факты № 12 (1273) от 23.03.2005|accessdate=28. lipnja 2014.|archive-date=14. listopada 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131014043625/http://gazeta.aif.ru/online/aif/1273/12_01|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|author=Хийо Т.|year=2009|url=http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1939-1945_%D0%B3%D0%B3_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D1%8F_%D0%B8_%D0%92%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0%D1%8F_%D0%BC%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%8F_%D0%B2%D0%BE%D0%B9%D0%BD%D0%B0/%D0%97%D0%B0%D0%B2%D0%BE%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%B8_%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D0%B9_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D0%B5%D0%B9_%D0%B2_1944_%D0%B3/|title=Завоевание Эстонии Красной армией в 1944 г.|publisher=Эстоника|accessdate=14. svibnja 2014.|archive-date=22. veljače 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150222010330/http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1939-1945_%D0%B3%D0%B3_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D1%8F_%D0%B8_%D0%92%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0%D1%8F_%D0%BC%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%8F_%D0%B2%D0%BE%D0%B9%D0%BD%D0%B0/%D0%97%D0%B0%D0%B2%D0%BE%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%B8_%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D0%B9_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D0%B5%D0%B9_%D0%B2_1944_%D0%B3/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.estemb.ru/estonija/istorija/aid-2128| title = 23. августа 1939 года: общеевропейский день памяти жертв всех тоталитарных и авторитарных режимов| publisher = Посольство Эстонии в Москве| accessdate = 1. srpnja 2014.| archive-url = https://web.archive.org/web/20140517143747/http://www.estemb.ru/estonija/istorija/aid-2128| archive-date = 17. svibnja 2014.| url-status = dead}}</ref> Deportirano stanovništvo "zamijenili" su doseljenici iz drugih dijelova [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], što je u kratkom razdoblju dovelo do potpune promjene demografske strukture Estonije.

Estonija je tijekom rata doživjela velika razaranja, izgubila je značajan dio stanovništva (što u borbama, što uslijed kasnijih seoba), a uništeno je i više od polovine ukupne infrastrukture u zemlji. Odmah po okončanju rata, sovjetske su vlasti u zemlji uspostavile sovjetski samoupravni model i već [[1945.]] godine onemogućeno je privatno vlasništvo u industrijskom sektoru (a dvije godine kasnije i u trgovačkoj djelatnosti). Izvršena je [[kolektivizacija]] poljoprivrednih zemljišta,<ref name="Miljan110"/><ref>{{Cite book|last1=Purs|first1=Aldis|title=Baltic Facades: Estonia, Latvia and Lithuania since 1945|page=335|year=2013|publisher=Reaktion Books|isbn=9781861899323}}</ref> a u prvih nekoliko poslijeratnih godina oduzeto je preko 900 000 hektara zemljišta i šuma, koji su pretvoreni u državna dobra (do kraja [[1950.]], u Estoniji je bilo 2213 [[kolhoz]]a) ili su dodijeljeni brojnim doseljenicima iz ostalih dijelova Sovjetskog Saveza. Odmah nakon rata, sovjetske su vlasti oduzele [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonskoj SSR]] oko 2230&nbsp;km² teritorija na istoku s većinskim [[Rusi|ruskim]] stanovništvom, priključivši taj teritorij [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] (teritorij istočno od [[Narva (rijeka)|Narve]] i [[Pečorski rajon]]).

Na čelu sovjetske Estonije ([[estonski]]: ''Eesti Nõukogude Sotsialistlik Vabariik'', ENSV) nalazili su se etnički Estonci rođeni na teritoriju Rusije i školovani u sovjetskim školama, a za većinu njih [[estonski]] je bio tek drugi jezik, zbog čega su ih u Estoniji podrugljivo nazivali ''Jestoncima'' ([[estonski]]: ''jeestlased'', ''jeestlane''). Svu vlast u zemlji držala je [[Komunistička partija Estonije]] ([[estonski]]: ''Eestimaa Kommunistlik Partei'') koja je predstavljala teritorijalni ogranak [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] (KPSS), odnosno Savjet ministara.<ref name="mnemosyne3">{{cite web| author = Estonian International Commission for Investigation of Crimes Against Humanity| date = | url = http://www.mnemosyne.ee/hc.ee/pdf/conclusions_ru_1944-.pdf| title = Этап III — Оккупация Эстонии Советским Союзом с 1944 года| publisher = The Estonian Institute of Historical Memory| accessdate = 8. travnja 2014.| archive-date = 12. travnja 2013.| archive-url = https://web.archive.org/web/20130412065557/http://www.mnemosyne.ee/hc.ee/pdf/conclusions_ru_1944-.pdf| url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web | author = Леймус И. | date = 13. studenoga 2009. | url = http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1945-1985_%D0%B3%D0%B3_%D0%A1%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%BF%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%BE%D0%B4/%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D0%A1%D0%A1%D0%A0_%D0%BA%D0%B0%D0%BA_%D1%81%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D1%81%D0%BE%D1%8E%D0%B7%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D1%80%D0%B5%D1%81%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0/ | title = Эстонская ССР как советская союзная республика | publisher = Эстоника | accessdate = 16. veljače 2014. | archive-date = 14. lipnja 2013. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130614193104/http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1945-1985_%D0%B3%D0%B3_%D0%A1%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%BF%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%BE%D0%B4/%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D0%A1%D0%A1%D0%A0_%D0%BA%D0%B0%D0%BA_%D1%81%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D1%81%D0%BE%D1%8E%D0%B7%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D1%80%D0%B5%D1%81%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0/ | url-status = dead }}</ref> Većina zapadnih zemalja nikada nije ''[[de iure]]'' priznala sovjetsku vlast u Estoniji, iako su [[Sjedinjene Države]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] kao sudionici [[Konferencija u Jalti|konferencije u Jalti]] ''[[de facto]]'' priznali sovjetsku državu i njene granice. Mnoge su zemlje za službenu estonsku vlast priznavale [[Estonska vlada u egzilu|vladu koja je djelovala u egzilu]] (i takvo je stanje ostalo na snazi sve do obnove državnosti [[1991.]] godine).<ref>{{Cite book|last1=Lane|first1=Thomas |last2=Pabriks|first2=Artis |last3=Purs|first3=Aldis |last4=Smith|first4=David J. |title=The Baltic States: Estonia, Latvia and Lithuania|page=xx |year=2013|publisher=Routledge|isbn=9781136483042}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Frankowski|first1=Stanisław |last2=Stephan III|first2=Paul B. |title=Legal Reform in Post-Communist Europe: The View from Within |page=73|year=1995 |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |isbn=9780792332183}}</ref>

Nakon što je [[Nikita Hruščov]] došao na čelo KPSS-a, došlo je do političkog poboljšavanja odnosa između službene [[Moskva|Moskve]] i ostalih sovjetskih država, pa su tako već [[1956.]] bili omogućeni i prvi povratci deportiranih osoba iz progonstva. Estonska komunistička partija dobila je određen stupanj autonomije u svom djelovanju u odnosu na KPSS. Intenzivna industrijalizacija, koju su provodile sovjetske vlasti, preobrazila je Estoniju u jednu od industrijski najrazvijenijih i najurbanijih sovjetskih republika s udjelom gradske populacije od čak 65 % u [[1970.]] godini. Životni standard estonskog stanovništva bio je znatno viši od prosječnog na nivou Sovjetskog Saveza.<ref>{{cite web|last=Таннберг|first=Тыну|date=19. veljače 2010.|url=http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1945-1985_%D0%B3%D0%B3_%D0%A1%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%BF%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%BE%D0%B4/%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D1%8D%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%B8_%D0%B5%D0%B5_%D0%BF%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B8%D1%8F/|title=Командная экономика и её последствия|publisher=Эстоника|accessdate=21. svibnja 2014.|archive-date=14. lipnja 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20130614231733/http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1945-1985_%D0%B3%D0%B3_%D0%A1%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%BF%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%BE%D0%B4/%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D1%8D%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%B8_%D0%B5%D0%B5_%D0%BF%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B8%D1%8F/|url-status=dead}}</ref>

U drugoj polovici [[1970-ih]] dolazi do jačanja disidentskih pokreta širom zemlje, a posebno u pribaltičkim sovjetskim republikama. Od kraja rujna pa do početka listopada [[1980.]] godine, širom Estonije održani su brojni antisovjetski studentski prosvjedi koji su nasilno ugušeni. Nešto kasnije, [[28. listopada]] javno je objavljeno [[Pismo četrdesetorice]], kao svojevrstan manifest protiv daljnje sovjetizacije, a koji je potpisalo 40 najpoznatijih estonskih intelektualaca tog vremena.<ref>{{cite web| author = | date = | url = http://www.estonica.org/ru/%C2%AB%D0%9F%D0%B8%D1%81%D1%8C%D0%BC%D0%BE_%D1%81%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%BA%D0%B0%C2%BB/| title = «Письмо сорока»| publisher = Эстоника| accessdate = 16. veljače 2014.| archive-date = 7. lipnja 2015.| archive-url = https://web.archive.org/web/20150607140353/http://www.estonica.org/ru/%C2%AB%D0%9F%D0%B8%D1%81%D1%8C%D0%BC%D0%BE_%D1%81%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%BA%D0%B0%C2%BB/| url-status = dead}}</ref> [[Europski parlament]] je [[13. siječnja]] [[1983.]] godine donio rezoluciju kojom je osudio čin aneksije pribaltičkih zemalja od strane Sovjetskog Saveza, označivši ga kao kršenje međunarodnih sporazuma koje je Sovjetski Savez imao sa spomenutim republikama, ujedno pozvavši na nepriznavanje aneksije.<ref>{{Cite journal|publisher=European Parliament | title = Resolution on the situation in Estonia, Latvia, Lithuania | journal=Official Journal of the European Communities | volume=42/78| series=C |date=13. siječnja 1983. | url=http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/8/80/Europarliament13011983.jpg}}</ref><ref>[http://www.letton.ch/lvx_eur2.htm Текст резолуције Европског парламента из 1983. о осуди анексије балтичких држава.]</ref>

=== Obnova nezavisnosti ===
{{glavni|Raspjevana revolucija}}
[[Datoteka:Toomel 1989.jpg|250px|thumb|left|Prosvjedi u [[Tartu]]u [[24. veljače]] [[1989.]]]]
U drugoj polovici [[1980-ih]], diljem [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] dolazi do jačanja nacionalnih pokreta, gospodarstvo je doživjelo veliki pad, nezadovoljstva građana socijalnim i političkim statusom bivala su sve veća, a tadašnji sovjetski lider [[Mihail Gorbačov]] pokušao je provesti čitav niz ekonomskih i političkih reformi (''[[perestrojka]]'') kako bi stabilizirao situaciju u zemlji. Prosvjedi protiv vlasti postajali su sve učestaliji i sve žešći. Pokušaji vlasti da na sjeveru Estonije otvore nova postrojenja za eksploataciju [[fosforit]]a doveli su do masovnih prosvjeda estonskog stanovništva. Prosvjedi koji su izbili [[3. travnja]] [[1987.]] nazvani su [[Fosforitni rat]] ([[estonski]]: ''Fosforiidisõda'') i premda su u osnovi imali ekološki karakter zbog prijetnji zagađenjem životne sredine, imali su i snažan politički predznak pošto su estonski lideri smatrali da bi otvaranje novih industrijskih pogona dovelo do novih masovnih migracija radne snage iz Rusije.<ref>{{Cite book|last1=Vogt|first1=Henri |title=Between Utopia and Disillusionment: A Narrative of the Political Transformation in Eastern Europe |pages=20–22|year=2005 |publisher=Vandenhoeck & Ruprecht |isbn=9781571818959}}</ref><ref>{{cite web| author = Лийвик О.| date = 7. studenoga 2009.| url = http://www.estonica.org/ru/%D0%A4%D0%BE%D1%81%D1%84%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%82%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D0%B2%D0%BE%D0%B9%D0%BD%D0%B0/| title = Фосфоритная война| publisher = Эстоника| accessdate = 5. travnja 2014.| archive-date = 13. ožujka 2015.| archive-url = https://web.archive.org/web/20150313153742/http://www.estonica.org/ru/%D0%A4%D0%BE%D1%81%D1%84%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%82%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D0%B2%D0%BE%D0%B9%D0%BD%D0%B0/| url-status = dead}}</ref> U službenom glasniku gradskog odbora u [[Tartu]]u od [[26. rujna]] [[1987.]] objavljen je prijedlog buduće estonske ekonomske nezavisnosti ([[estonski]]: ''Isemajandav Eesti'') unutar granica zajedničke države. Državne vlasti su ovaj prijedlog označile činom [[separatizam|separatizma]].<ref>{{cite web| author = Хийо Т.| date = 8. listopada 2009.| url = http://www.estonica.org/ru/%D0%A5%D0%BE%D0%B7%D1%80%D0%B0%D1%81%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D1%8F/| title = Хозрасчетная Эстония| publisher = Эстоника| accessdate = 5. travnja 2014.| archive-date = 15. travnja 2015.| archive-url = https://web.archive.org/web/20150415210913/http://www.estonica.org/ru/%D0%A5%D0%BE%D0%B7%D1%80%D0%B0%D1%81%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D1%8F/| url-status = dead}}</ref>

Tijekom [[1988.]], intenzivira se razvoj nacionalnih političkih stranaka, tako da je u travnju osnovan [[Estonski narodni front]] ([[estonski]]: ''Rahvarinne'') pod vodstvom [[Edgar Savisaar|Edgara Savisaara]], koji se zalagao za ''perestrojku'' te političke i ekonomske reforme. Za kratko vrijeme, Narodni front postao je najmasovnijim pokretom na teritoriju sovjetske Estonije. Kao odgovor na sovjetsku represiju, nekoliko je desetaka tisuća ljudi na festivalu folklora u [[Tallinn]]u (održanom od [[10. lipnja|10.]] do [[14. lipnja]] [[1988.]]) pjevalo domoljubne pjesme i nosilo tradicionalna državna obilježja iz predsovjetskog razdoblja. Mirni prosvjedi nastavili su se i u slijedećem razdoblju, a cijeli je pokret ostao zapamćen kao [[Raspjevana revolucija]].<ref>{{Cite book|last1=Backes|first1=Uwe |last2=Moreau |first2=Patrick |title=Communist and Post-Communist Parties in Europe: Schriften Des Hannah-Arendt-Instituts Für Totalitarismusforschung 36 |page=9|year=2008 |publisher=Vandenhoeck & Ruprecht |isbn=9783525369128}}</ref> Ubrzo su se formirali i radikalniji nacionalni pokreti, koji su zahtijevali obnovu neovisnosti zemlje. [[Vrhovni sovjet Estonske SSR]] na sjednici održanoj [[16. studenoga]] [[1988.]] godine donio je odluku o proglašenju suvereniteta Estonske SSR. Istovremeno, na drugoj su se strani počele okupljati ruske političke i građanske elite koje su inzistirale na opstanku zajedničke države.<ref name="nezav">{{cite web | author = Вярэ Э. | date = 11. veljače 2010. | url = http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1985-1991_%D0%B3%D0%B3_%D0%92%D0%BE%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%9F%D0%B5%D1%80%D0%B5%D0%BB%D0%BE%D0%BC%D0%BD%D1%8B%D0%B5_%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D1%8B/ | title = Переломные годы | publisher = Эстоника | accessdate = 6. travnja 2014. | archive-date = 25. veljače 2014. | archive-url = https://web.archive.org/web/20140225075508/http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1985-1991_%D0%B3%D0%B3_%D0%92%D0%BE%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%9F%D0%B5%D1%80%D0%B5%D0%BB%D0%BE%D0%BC%D0%BD%D1%8B%D0%B5_%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D1%8B/ | url-status = dead }}</ref>
[[File:Balti kett 22.jpg|thumb|right|[[Baltički put]] u [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonskoj SSR]].]]
Dana [[23. kolovoza]] [[1989.]], organizirana je akcija poznata kao [[Baltički put]] ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Balti kett''), u sklopu koje je oko dva milijuna ljudi formiralo kontinuiran ljudski lanac dužine preko 600&nbsp;km, koji je povezao [[Tallinn]], [[Riga|Rigu]] i [[Vilnius]].<ref>{{Cite book|last1=Smith|first1=David |title=Estonia: Independence and European Integration |page=52|year=2013 |publisher=Routledge |isbn=9781136452130}}</ref><ref>{{Cite book|title=Central and East European Politics: From Communism to Democracy | first = Sharon L. | last=Wolchik| last2=Curry| first2 = Jane Leftwich| url = https://books.google.com/?id=ciKIBazTof8C&pg=PA238#v=onepage&f=false | publisher = Rowman & Littlefield |year=2007|isbn=978-0-7425-4068-2 |pages=238}}</ref> Estonski vrhovni sovjet je [[12. studenoga|12. studenog]] [[1989.]] godine stavio van snage Deklaraciju o pristupanju Estonije Sovjetskom Savezu od [[22. srpnja]] [[1940.]] godine, a ubrzo potom i većinom glasova usvojio Deklaraciju o nacionalnom suverenitetu. Krajem veljače [[1990.]] godine, formiran je [[Estonski kongres]] od 464 člana, koji je djelovao kao prijelazni nacionalni [[parlament]].<ref>{{Cite book|last=Miljan| first = Toivo| title = Historical Dictionary of Estonia| url = https://books.google.com/books?id=xeXwMDZbTBoC&pg=PA213|year=2004| publisher = Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-6571-6|pages=213}}</ref> [[Komunistička partija Estonije]] službeno je istupila iz članstva u KP Sovjetskog Saveza [[25. ožujka]] [[1990.]] godine.

Estonski vrhovni sovjet [[8. svibnja]] [[1990.]] proglasio je Ustav iz [[1938.]] kao važeći pravni akt Estonije. Predsjedavajući [[Vrhovni sovjet Ruske SFSR|Vrhovnog sovjeta Ruske SFSR]], [[Boris Jeljcin]], posjetio je [[Tallinn]] [[12. siječnja]] [[1991.]] i s predsjednikom Estonskog vrhovnog Sovjeta, [[Arnold Rüütel|Arnoldom Rüütelom]], potpisao dokument o obnovi međudržavnih odnosa između Rusije i Estonije te međusobnom priznanju dvije zemlje.<ref>{{cite web|url=http://ria.ru/spravka/20110113/320697025.html| title = Договоры об основах межгосударственных отношений РСФСР-Эстония-Латвия| publisher = РИА Новости| accessdate=1. srpnja 2014.}}</ref>

[[Referendum o nezavisnosti Estonije 1991.|Referendum o neovisnosti Estonije]] održan je [[3. ožujka]] [[1991.]] godine i na njemu se 78.4% glasača izjasnilo za neovisnost od Sovjetskog Saveza.<ref>{{cite web | author = Вярэ Э. | date = 11. veljače 2010. | url = http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1985-1991_%D0%B3%D0%B3_%D0%92%D0%BE%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%9F%D1%83%D1%82%D1%8C_%D0%BA_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/ | title = Путь к независимости | publisher = Эстоника | accessdate = 3. siječnja 2014. | archive-date = 25. veljače 2014. | archive-url = https://web.archive.org/web/20140225084903/http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1985-1991_%D0%B3%D0%B3_%D0%92%D0%BE%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%9F%D1%83%D1%82%D1%8C_%D0%BA_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/ | url-status = dead }}</ref> Nekoliko dana kasnije, održan je svesovjetski referendum o opstanku zajedničke sovjetske države, koji su estonske vlasti bojkotirale, a glasanje je održano jedino na sjeveroistoku zemlje, u većinski ruskim područjima.<ref>{{cite web| last = Маркедонов| first = М. С..| date = 1. travnja 2011.| url = http://polit.ru/article/2011/04/01/ussr/| title = Референдум распада| publisher = Полит.ру| accessdate = 15. ožujka 2014.| archive-date = 15. svibnja 2014.| archive-url = https://web.archive.org/web/20140515125029/http://polit.ru/article/2011/04/01/ussr/| url-status = dead}}</ref> Dan poslije [[Kolovoški puč|neuspješnog državnog udara]] u [[Moskva|Moskvi]], [[20. kolovoza]] [[1991.]], estonski je parlament i službeno proglasio obnovu nezavisnosti Estonije.<ref>{{Cite book|last1=Gill|first1=Graeme |title=Democracy and Post-Communism: Political Change in the Post-Communist World |page=41|year=2003 |publisher=Routledge |isbn=9781134485567}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://estonianworld.com/life/estonia-celebrates-the-day-of-restoration-of-independence/ |title=Estonia celebrates the Day of Restoration of Independence |date=20. kolovoza 2016. |website=Estonian World  |access-date=18. kolovoza 2018.}}</ref> Već [[17. rujna]] iste godine, Republika Estonija postala je punopravnom članicom [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]].<ref name="Dillon164">{{Cite book|last1=Dillon|first1=Patricia |last2=Wykoff |first2=Frank C. |title=Creating Capitalism: Transitions and Growth in Post-Soviet Europe|page=164|year=2002 |publisher=Edward Elgar Publishing |isbn=9781843765561}}</ref> Prva zemlja koja je priznala obnovljenu estonsku nezavisnost bio je [[Island]].

Novi, četvrti po redu [[Ustav Estonije|Ustav]] službeno je stupio na snagu nakon što je usvojen na referendumu održanom [[28. lipnja]] [[1992.]]<ref name="4konst">{{cite web|author=Нутт М.|date=6. listopada 2010.|url=http://www.estonica.org/ru/%D0%93%D0%BE%D1%81%D1%83%D0%B4%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%BD%D1%8B%D0%B9_%D1%81%D1%82%D1%80%D0%BE%D0%B9_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%B8_%D0%B2_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BC_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B2%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%B8/%D0%92%D0%BE%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8_%D0%B8_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%B2%D0%B5%D1%80%D1%82%D0%B0%D1%8F_%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B8%D1%82%D1%83%D1%86%D0%B8%D1%8F_1992-%E2%80%A6/|title=Восстановление независимости и четвертая конституция (1992-…)|publisher=Эстоника|accessdate=3. siječnja 2014.|archive-date=6. travnja 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150406193815/http://www.estonica.org/ru/%D0%93%D0%BE%D1%81%D1%83%D0%B4%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%BD%D1%8B%D0%B9_%D1%81%D1%82%D1%80%D0%BE%D0%B9_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%B8_%D0%B2_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BC_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B2%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%B8/%D0%92%D0%BE%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8_%D0%B8_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%B2%D0%B5%D1%80%D1%82%D0%B0%D1%8F_%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B8%D1%82%D1%83%D1%86%D0%B8%D1%8F_1992-%E2%80%A6/|url-status=dead}}</ref> Odmah nakon proglašenja nezavisnosti, estonske vlasti vodile su pregovore s Rusijom o povlačenju preostalih ruskih trupa stacioniranih po bazama na estonskom teritoriju. Nakon trogodišnjih pregovora, posljednje ruske trupe napustile su Estoniju [[31. kolovoza]] [[1994.]]<ref>{{cite web
|date=31. kolovoza 2012.| url = http://rus.postimees.ee/957962/v-jestonii-hotjat-otmechat-den-okonchanija-okkupacii-31-avgusta| title = В Эстонии хотят отмечать день окончания оккупации 31. августа| publisher = Postimees| accessdate=3. siječnja 2014}}</ref><ref>{{cite web | date = 31. kolovoza 2013. | url = http://baltija.eu/news/read/33128 | title = 31. августа всем надо праздновать День свободной Эстонии — эстонский министр сказал | publisher = Портал русской общины Эстонии | accessdate = 3. siječnja 2014. | archive-date = 3. siječnja 2014. | archive-url = https://web.archive.org/web/20140103190239/http://baltija.eu/news/read/33128 | url-status = dead }}</ref><ref>{{cite web|date=1. rujna 2012. | url = http://www.rosbalt.ru/exussr/2012/09/01/1029156.html| title = Эстония намерена отмечать 31. августа день окончания российской оккупации | publisher = Росбалт.ру| accessdate=3. siječnja 2014.}}</ref> Tijekom [[1996.]], Estonija je izvršila demarkaciju svoje južne granice s [[Latvija|Latvijom]], dok je pogranični ugovor s [[Rusija|Rusijom]] potpisan [[18. svibnja]] [[2005.]] Njime su dvije zemlje neznatno redefinirale granicu koju su dijelile od [[1991.]]

Nakon stjecanja neovisnosti, jedan od strateških ciljeva zemlje bila je integracija u pravno-politički i ekonomski sustav [[Europska unija|Europske unije]]. S tim u vezi, Estonija je službeno započela pregovore o članstvu u EU tokom [[1998.]] godine. Nakon uspješno okončanih pregovora o članstvu, stanovnici Estonije su se na [[Referendum o pristupanju Estonije Evropskoj uniji 2003.|referendumu]] održanom [[14. rujna]] [[2003.]] odlučili za punopravno članstvo u EU (na referendumu je sudjelovalo 64.1% registriranih birača, a za članstvo se izjasnilo njih 66.8% dok je protiv bilo njih 33.2%). Estonija je postala punopravnom članicom Unije [[1. svibnja]] [[2004.]] (zajedno s još devet država iz Istočne i Srednje Europe). Mjesec dana ranije, Estonija je postala i punopravnom članicom [[NATO]] pakta.<ref>{{Cite book|last1=Miljan|first1=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|pages=18–19|year=2015|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=9780810875135}}</ref>

Estonija je [[1. siječnja]] [[2011.]] postala i dijelom [[eurozona|eurozone]] i kao službenu valutu umjesto dotadašnje [[Estonska kruna|estonske krune]] uvela [[euro]] (stare novčanice su zamijenjene novim po službenom tečaju od 15.6466 kruna za 1€).<ref name=presseurop>[http://www.presseurop.eu/en/content/article/478531-most-soviet-western-state PressEurope] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110129204200/http://www.presseurop.eu/en/content/article/478531-most-soviet-western-state |date=29. siječnja 2011.}}, 26. siječnja 2011.</ref>

== Geografija ==
{{glavni|Geografija Estonije}}
[[File:Estonia relief map (2005-2017).png|thumb|300px|Topografska karta Estonije.]]
Republika Estonija smještena je u istočnom dijelu [[Baltičko more|baltičkog bazena]], na prijelazu iz [[Istočna Europa|Istočne]] u [[Sjeverna Europa|Sjevernu Europu]]. Obuhvaća teritorij površine 45 227&nbsp;km² i po tom se parametru nalazi se na 31. mjestu među europskim državama, odnosno na 129. mjestu u svjetskim okvirima. Estoniji pripadaju i teritorijalne vode [[Baltičko more|Baltičkog mora]] na udaljenosti od 12 nautičkih milja od obale (22,2&nbsp;km).<ref name="Обала">{{cite web| title = General overview of Estonian nature — The Baltic Sea| url = http://www.estonica.org/en/Nature/The_Baltic_Sea/The_Baltic_Sea/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 29. siječnja 2017.| archive-date = 18. prosinca 2016.| archive-url = https://web.archive.org/web/20161218061502/http://www.estonica.org/en/Nature/The_Baltic_Sea/The_Baltic_Sea/| url-status = dead}}</ref>

Najsjevernija točka Estonije leži na sjevernoj obali otoka [[Vaindloo]] ({{coord|59|49|17|N|26|21|31|E|type:landmark_region:EE|name=Vaindloo (sjever)}}), dok je najsjevernija točka kontinentalnog dijela poluotok [[Purekkari]] ({{coord|59|40|31|N|25|41|49|E|type:landmark_region:EE|name=Cape Purekkari (sjever)}}). Najjužnija točka je kod sela [[Karisöödi]] na granici s [[Latvija|Latvijom]] ({{coord|57|30|33|N|26|37|00|E|type:landmark_region:EE|name=Naha (jug)}}). Zapadna točka nalazi se na otoku [[Nootamaa]] ({{coord|58|19|20|N|21|45|51|E|type:landmark_region:EE|name=Nootamaa (zapad)}}); u kontinentalnom dijelu, to je [[rt Ramsi]] ({{coord|59|01|31|N|23|24|15|E|type:landmark_region:EE|name=Rt Ramsi (zapad)}}). Najistočnija točka nalazi se istočno od grada [[Narva (grad)|Narve]] ({{coord|59|22|13|N|28|12|36|E|type:landmark_region:EE|name=Narva (istok)}}). Najveća udaljenost između dva lokaliteta krećući se cestom iznosi oko 400&nbsp;km. Većina otoka nalazi se u blizini kontinentalnog dijela zemlje, a najudaljeniji je otok [[Ruhnu]] u [[Riški zaljev|Riškom zaljevu]], koji je od kopna udaljen 65&nbsp;km.<ref>{{cite web| title = General overview of Estonian nature — Location| url = http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/Location/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 27. siječnja 2017.| archive-date = 18. prosinca 2016.| archive-url = https://web.archive.org/web/20161218061437/http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/Location/| url-status = dead}}</ref>

Na sjeveru i istoku, Estonija izlazi na obale Baltičkog mora, odnosno na njegove zaljeve - [[Finski zaljev|Finski]] na sjeveru i [[Riški zaljev|Riški]] na jugozapadu. Finski zaljev razdvaja Estoniju od [[Finska|Finske]] (udaljenost između [[Helsinki]]ja i [[Tallinn]]a iznosi svega 87&nbsp;km), dok je središnji dio Baltičkog mora razdvaja od [[Švedska|Švedske]]. Ukupna dužina estonske obale, uključujući i obale baltičkih otoka, iznosi 3 794&nbsp;km.<ref name="Обала"/> Estonija ima kopnene granice na jugu i istoku, u ukupnoj dužini od 657&nbsp;km. Na jugu graniči s [[Latvija|Latvijom]] u dužini od 333&nbsp;km, dok je na istoku granica s [[Rusija|Rusijom]] u dužini od 324&nbsp;km. Najveći dio državne granice s Rusijom ima prirodni karakter i proteže se akvatorijem [[Čudsko-pskovsko jezero|Čudsko-pskovskog jezera]] i rijekom [[Narva (rijeka)|Narvom]], dok je jedina kopnena granica na području [[Pečorski rajon|Pečorskog rajona]] [[Pskovska oblast|Pskovske oblasti]]. Vlasti Estonije smatraju Pečorski rajon (teritorij površine 1 251&nbsp;km²) dijelom svog teritorija pod privremenom okupacijom Rusije.<ref>{{cite news|title=Russia spurns Estonia border deal| url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4626141.stm| accessdate=24. kolovoza 2012.| newspaper = BBC News|date=27. lipnja 2005.}}</ref><ref>{{cite web|last=Socor| first = Vladimir| title = Russia cancels border treaty, assails Estonia| url = http://www.jamestown.org/programs/edm/single/?tx_ttnews%5Btt_news%5D=30600&tx_ttnews%5BbackPid%5D=176&no_cache=1| publisher = The Jameston Foundation| accessdate=24. kolovoza 2012.}}</ref>

=== Geologija ===
[[Datoteka:Panga pank-2-mauricedb.jpg|thumb|left|250px|Vapnenačke strukture uz sjeverne obale Estonije.]]
Najveći dio estonskog teritorija čine sedimentne stijene iz doba [[paleozoik]]a, koje su prekrivene nešto tanjim [[kvartar]]nim naslagama. Te stijene izbijaju na površinu jedino u priobalnim područjima i jezersko-riječnim depresijama, na mjestima gdje je [[erozija]] ogolila površinski kvartarni sloj. Sjeverna obala u svojoj osnovi izgrađena je od [[vapnenac|vapnenačkih]] stijena i podložna je intenzivnoj [[abrazija|abraziji]]. Depresije u središnjem dijelu zemlje nastale su na doticaju tvrđih [[silur]]skih vapnenaca s mekšim [[Devon (geološko razdoblje)|devonskim]] [[Pješčenjak|pješčenjacima]]. Prije oko 350 milijuna godina, krajem devona, došlo je do konačnog povlačenja mora sa sadašnjeg estonskog kopna. More je za sobom ostavilo pjeskoviti plato koji se proteže od [[Finska|Finske]] na sjeveru do [[Latvija|Latvije]] na jugu, te od [[Rusija|Rusije]] do [[Švedska|Švedske]]. Intenzivna erozija površinskih središnjih dijelova Estonije i obala Finskog zaljeva započela je prije oko 65 milijuna godina (početkom [[kenozoik]]a) i trajala je sve do posljednje [[pleistocen]]ske glacijacije (prije oko 2 milijuna godina). U to vrijeme, [[Sjevernoestonski klint]] bio je visok i do 150 m te je razdvajao sjeverne dijelove vapnenačkog platoa od depresija kojima su tekle rijeke na području današnjeg Finskog zaljeva.<ref name="Topography">{{cite web| title = General overview of Estonian nature — Topography| url = http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/Topography/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 27. siječnja 2017.| archive-date = 13. travnja 2016.| archive-url = https://web.archive.org/web/20160413004837/http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/Topography/| url-status = dead}}</ref>

Suvremeni reljef Estonije posljedica je djelovanja [[pleistocen]]skih ledenjaka. Prije oko 12 000 godina, gotovo većina suvremenog teritorija Estonije bila je prekrivena moćnim ledenim naslagama zaleđenog Baltičkog jezera. Sjeverna i zapadna obala Estonije je prije oko 7 000 godina bila pod vodama tadašnjeg prethodnika suvremenog [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Led koji se na kraju pleistocenske glacijacije postupno povlačio prema sjeveru sa sobom je nosio znatne količine finih glina i pijeska s viših područja i taložio ih u nizinskim područjima uz obalu. Pleistocenska glacijacija je tako u potpunosti izmijenila reljef tog područja. U odnosu na preglacijalno razdoblje, razina mora porasla je za više od 100 m i voda je prekrila značajan dio područja koja su ranije bila kopno. Nakon topljenja moćnih ledenih naslaga, tlo se oslobodilo pritiska, što je dovelo do postupnog izdizanja razine kopna, a proces izdizanja i danas je uočljiv u sjeverozapadnom dijelu zemlje, gdje se na godišnjoj razini tlo diže za 2−3 milimetra.<ref name="Topography"/> Izdizanje za posljedicu ima povećanje kopnene mase, a uz obalu se formiraju brojni novi otočići i hridi.

Površinske kvartarne naslage formirale su se tijekom i poslije posljednjeg glacijalnog procesa. Prosječna debljina glacijalnih sedimenata na platoima sjeverne i središnje Estonije je od 2 do 3 metra, dok je u južnim dijelovima ona 5 − 10 m. Vapnenački platoi na kojima je vidljiva odstnost kvartarnih sedimenata − ili su ti sedimenti pak jako tanki (svega nekoliko centimetara) − nazivaju se [[alvar]]i.<ref name="Земљиште">{{cite web| title = General overview of Estonian nature — The Quaternary cover and soil cover| url = http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/The_Quaternary_cover_and_soil_cover/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 28. siječnja 2017.| archive-date = 18. prosinca 2016.| archive-url = https://web.archive.org/web/20161218061442/http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/The_Quaternary_cover_and_soil_cover/| url-status = dead}}</ref> Maksimalna debljina kvartarnih sedimenata, koja dostiže i do 100 m, vidljiva je u drevnim dolinama i akumulacijskim [[Morena|morenskim]] pobrđima na krajnjem jugu i jugoistoku.<ref name="Земљиште"/>

Značajan utjecaj na razvoj suvremenog reljefa u nizinskim područjima odigrala su brojna [[tresetište|tresetišta]]. Prva tresetišta u Estoniji nastala su prije oko 8 000 godina, a najintenzivniji proces nastanka [[treset]]a u močvarama odigrao se tijekom posljednje dvije tisuće godina. Niska tresetišta danas prekrivaju oko petinu estonskog teritorija.<ref name="Topography"/>

Sjeverni dio Estonije seizmički je aktivno područje, a [[potres]]i, iako rijetki, nisu neuobičajena pojava. Najjači [[potres]] koji je pogodio ovu zemlju dogodio se [[25. listopada]] [[1976.]] s epicentrom u moru nedaleko od sjeverne obale otoka [[Osmussaar]]. [[Hipocentar]] potresa nalazio se na dubini od 10 − 13&nbsp;km, a magnituda u hipocentru iznosila je 4.7 po [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]].<ref name="Publishers2005">{{Cite book| author = Estonian Academy of Science | title = Proceedings of the Estonian Academy of Sciences, Geology| url = https://books.google.com/books?id=q3mK64Ef2MQC|year=2005| publisher = Estonian Academy Publishers}}</ref> Potres je izazvao manja oštećenja na starijim objektima, a na nekim je mjestima došlo i do manjeg urušavanja stijena uz obalu. Bio je to službeno najjači zabilježeni potres u povijesti Estonije.<ref name="KoeberlMartínez-Ruiz2003">{{harvnb|Koeberl|Martínez|2003|p=345}}</ref>

=== Reljef ===
[[Datoteka:Relief map of Estonia.png|thumb|right|Hipsometrijska karta Estonije.]]
[[Datoteka:Valaste waterfall, June 2010, 2.jpg|thumb|right|[[Vodopad]] [[Valaste (vodopad)|Valaste]] u Estoniji.]]
Estonija obuhvaća sjeverozapadni dio prostrane [[Istočnoeuropska nizina|Istočnoeuropske nizine]] i njenim reljefom dominira nisko i ravno tlo te manja uzvišenja [[Morena|morenskog]] porijekla mjestimično ispresijecana riječnim dolinama i ujezerenim depresijama.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.estonica.org/media/files/images/17/175712466079-eesti-fyys-ingliss_gif_662x473_q100.jpg |title=Детаљнија топографска мапа Естоније |access-date=9. travnja 2022. |archive-date=31. svibnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170531165850/http://www.estonica.org/media/files/images/17/175712466079-eesti-fyys-ingliss_gif_662x473_q100.jpg |url-status=dead }}</ref> Prosječna nadmorska visina je oko 50 m i postupno raste od baltičkih obala prema unutrašnjosti. Najviša je točka brdo [[Suur Munamägi]], na krajnjem jugoistoku zemlje, na gorju [[Haanja (gorje)|Haanja]], koje s nadmorskom visinom od 318 m ujedno predstavlja i najvišu točku istočne baltičke regije.<ref name="Topography"/>

Gorja zauzimaju uglavnom središnje, južne i jugoistočne dijelove zemlje, a njihove osnove su uglavnom na nadmorskim visinama od 75 do 100 m. Gorja su obično međusobno razdvojena dubokim depresijama kojima prolaze riječni tokovi. Ovisno o djelovanju vanjskih sila na reljef viših dijelova, estonska gorja, u osnovi morenskog porijekla, dijele se na akumulacijska i erozivna. Erozivna gorja su uglavnom dosta zaravnjena, a njihova je stjenovita osnova prekrivena relativno tankim slojem kvartarnih stijena. Dva najtipičnija erozivna gorja u Estoniji su [[Pandivere]] u središnjem dijelu (najviši vrh je [[Emumägi]] sa 166 m visine) i Sakala (s najvišim vrhom [[Härjassaare]] sa 147 m visine) u južnom dijelu zemlje.<ref name="Topography"/> Akumulacijska gorja znatno su viša, raščlanjenija i također su prekrivena nešto moćnijim kvartarnim sedimentima. Tri najznačajnija gorja akumulativnog tipa su [[Haanja (gorje)|Haanja]] na jugoistoku (gdje se nalazi i najviša točka u zemlji, brdo [[Suur Munamägi]] s 318 m visine), [[Otepää (gorje)|Otepää]] na jugu (najviša točka je brdo [[Kuutsemägi]] s 217 m), te [[Karula (gorje)|Karula]] na jugu (s najvišom točkom [[Tornimägi]], koja ima 137 m).<ref name="Topography"/> Viša područja još su i [[drumlin]]i [[Saadjärve]] (s visinom od 144 metra), [[Zapadnosaremsko gorje]] (54 metra) i gorje [[Jõhvi]] (81 m).<ref name="Topography"/>

U viša područja ubrajaju se i ledenjački platoi, koji se nalaze u sjevernom dijelu zemlje, a najupečatljiviji su platoi [[Harju (plato)|Harju]] i [[Võru (plato)|Võru]]. Oba su platoa od obale [[Finski zaljev|Finskog zaljeva]] odvojena strmom eskarpom baltičkog klifa i leže na nadmorskim visinama između 30 i 70 m. Ravna i jednolična površina platoa mjestimično je isprekidana riječnim dolinama i krškim udubljenjima. Plato Harju je uslijed intenzivne erozije raščlanjen na nekoliko manjih platoa ([[Toompea]] i [[Viimsi (poluotok)|Viimsi]] kod Tallinna te arhipelag [[Pakri (arhipelag)|Pakri]]). S druge strane, prirodni reljef platoa Võru modificiran je umjetnim putem uslijed eksploatacije uljnih škriljaca i odlaganja jalovine i pepela. U južnom dijelu nalazi se plato [[Ugandi (plato)|Ugandi]] (visine 40 − 100 m), raščlanjen drevnim dolinama. Nešto viša područja su i [[Srednjoestonska ravnica]] (60 − 80 m) te [[Kõrvemaa]] (50 − 90 m visine)

Nizinska područja rasprostranjena su uz obale [[Baltičko more|Baltičkog mora]], [[Čudsko-pskovsko jezero|Čudsko-pskovskog jezera]] i jezera [[Võrtsjärv]]. Nadmorska visina tih područja je ispod 50 m, a teren je često poplavljen. Nizine zauzimaju oko polovicu estonskog teritorija, a najprostranije se nalaze u sjeverozapadnim i zapadnim dijelovima zemlje. Najveće nizinsko područje je [[Zapadnoestonska nizina]], koja predstavlja nisko i močvarno područje u sklopu kojeg se mjestimično izdižu vapnenačka uzvišenja visine do 20 m (Kirbla, Mihkli Salumägi Hill, Salevere Salumägi i drugi).<ref name="Topography"/> Južnije, uz obale [[Riški zaljev|Riškog zaljeva]], nalazi se [[Parnska nizina]], također močvarno područje u čijoj se osnovi nalaze devonske pješčare. Od mora je odvojena visokim pješčanim [[dina]]ma, koje se pružaju uz obale Riškog zaljeva.<ref name="Topography"/>

Zapadnoestonska nizina se dalje na zapadu nastavlja na otoke zapadnoestonskog arhipelaga, čijim reljefom dominiraju niska i ravna područja maksimalne visine do 20 m. Nadmorska visina na otocima postupno raste prema zapadu, a posebno dolazi do izražaja na zapadu [[Saaremaa|Saareme]] i na poluotoku [[Sõrve]] na [[Hiiumaa|Hiiumi]]. Duž sjeverne obale Saareme i otoka [[Muhu (otok)|Muhu]] proteže se do 21 metra visoki [[klif]] po imenu Panga.

Većim dijelom sjeverne obale prostire se uska Sjevernoestonska priobalna ravnica, stisnuta između voda Finskog zaljeva na sjeveru i Baltičkog klinta na jugu. Širina ovog područja varira od nekoliko metara do dvadesetak kilometara i na tom dijelu obale nalaze se brojni manji poluotoci, zaljevi i otoci. Uz sjeverne i zapadne obale [[Čudsko-pskovsko jezero|Čudsko-pskovskog jezera]] (na [[estonski jezik|estonskom]] se to jezero naziva [[Peipsi (jezero)|Peipsi]]) također se nalaze niske i močvarne ravnice, a isti karakter ima i depresija uz jezero [[Võrtsjärv]] u južnom dijelu zemlje. Uz sjevernu obalu jezera Peipsi je nizina Alutaguse, dok se zapadno od jezera nalazi priobalna nizina.<ref name="Topography"/>

Depresije i doline također predstavljaju značajne oblike reljefa u južnom dijelu zemlje i smještene su između nešto viših gorja, koja se međusobno razdvajaju. Dolina rijeke [[Valga|Valge]] (visina 40 − 80 m) razdvaja gorje Sakala, s jedne, od gorja Karula i Otepää, s druge strane. Dolina Valge na sjeveroistoku nastavlja se na dolinu rijeke [[Väike Emajõgi]], koja se dalje pruža sve do jezera Peipsi. Između Haanje i Karule nalaze se doline Võru i Hargla (visine 70 − 100 m).

<center>
<gallery mode="packed">
Datoteka:Luftbild Finnischer Meerbusen.jpg|<small>Satelitska snimka Estonije.</small>
Datoteka:Osmussaar 2001.jpg|<small>Obala otoka [[Osmussaar]].</small>
Datoteka:Roosa hommikuudu Tolkuse rabas.jpg|<small>Ukupno 2 549&nbsp;km² (ili 5,6% ) estonskog kopna nalazi se pod [[tresetište|tresetištima]].</small><ref>[https://web.archive.org/web/20140710235254/http://issuu.com/elfond/docs/estonian_mires_inventory?mode=embed Estonian Mires Inventory] Compiled by Jaanus Paal and Eerik Leibak. [[Estonian Fund for Nature]]. Tartu, 2011.</ref>
Datoteka:Haanja 2010 01 1.jpg|<small>Teritorij Estonije sadrži oko 50% šumskih površina.</small>
Datoteka:Hommik Viru rabas.jpg|<small>Najduža drvena staza kroz tresetišta duga je 627&nbsp;km.</small><ref>{{cite web|url=http://loodusegakoos.ee/hiking-route/aegviidu-ahijarve-672-km| title = Hiking Route: Aegviidu-Ähijärve 672 km – Loodusega koos RMK| work = Loodusega Koos| accessdate=27. ožujka 2015.}}</ref>
</gallery>
</center>

[[Baltički klint]], koji se prostire uz sjevernu obalu Estonije predstavlja jednu od najdužih erozivnih eskarpi u cijeloj sjevernoj Europi (prostire se od [[Ålandski otoci|Ålandskih otoka]] do jezera [[Ladoga]]). U sjeverozapadnim i sjeveroistočnim dijelovima, Baltički klint ima karakter erozivnog [[klif]]a i izlazi na obale Finskog zaljeva. Najviši dio Estonskog klifa nalazi se kod Ontike i visok je 56 m.

=== Baltička obala i otoci ===
[[File:Kiipsaare leaning lighthouse.jpg|thumb|Kosi [[svjetionik]] Kiipsaare na otoku [[Saaremaa|Saaremi]].]]
[[File:Tubala tuulik august 2014.jpg|thumb|Drvena vjetrenjača u selu Tubala na otoku [[Hiiumaa|Hiiumi]].]]
Na sjeveru i zapadu, Estonija izlazi na obale [[Baltičko more|Baltičkog mora]], odnosno na obale njegovih zaljeva, [[Finski zaljev|Finskog]] na sjeveru i [[Riški zaljev|Riškog]] na jugozapadu. Ukupna dužina morskih obala kontinentalnog dijela Estonije iznosi 1 242&nbsp;km, a računajući i otoke, estonska baltička obala dugačka je 2 551&nbsp;km.<ref name="Обала"/> Najdužu obalu među otocima ima ostrvo [[Saaremaa]] s 854&nbsp;km.<ref name="Обала"/>

Estonska obala je dosta razvedena i prepuna je malih i plitkih [[zaljev]]a i [[poluotok]]a. Uz obalu se nalaze brojni stjenoviti otoci i grebeni, a more je duž cijele estonske obale relativno plitko. Najplići dio je područje koji se nalazi na oko 15&nbsp;km sjeverozapadno od [[Hiiumaa|Hiiume]], gdje dubina mora na pojedinim mjestima dostiže svega jedan metar.<ref name="Обала"/> Najveće dubine unutar estonskih teritorijalnih voda su u Finskom zaljevu, gdje dubine dostižu i do 100 m, dok je maksimalna dubina Riškog zaljeva oko 50 − 60 m. Riški zaljev je na sjeveru preko plitkog prolaza [[Väinameri]], površine 2 200&nbsp;km², povezan s Finskim zaljevom. Baltičko more se odlikuje jako malim plimnim valovima, čija je prosječna visina oko 10&nbsp;cm. Prosječna visina valova je 1 − 2 metra, dok najviši valovi nastaju za vrijeme jakih oluja i njihova visina se kreće do 10 m na otvorenom moru, oko 6 m u Finskom i 3 − 4 metra u Riškom zaljevu.<ref name="Обала"/> Najveći su zaljevi [[Narvski zaljev|Narvski]] i [[Talinski zaljev|Talinski]] u Finskom, te [[Parnski zaljev|Parnski]] u Riškom zaljevu.

Estoniji pripada ukupno 2 355 otoka, računajući i baltičke i jezerske otoke. Najveća otočna skupina nalazi se zapadno od zapadne obale zemlje i sjeverno od Riškog zaljeva, a radi se o [[Zapadnoestonski arhipelag|Zapadnoestonskom arhipelagu]].

Zapadnoestonske otoke od kopna razdvaja uski i plitki prolaz [[Väinameri]]. Ukupna površina arhipelaga je oko 4 000&nbsp;km², a čini ga oko 500 otoka.<ref name="UNESCO">{{cite web|title=West Estonian Archipelago| url = http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/estonia/west-estonian-archipelago/| publisher = UNESCO| accessdate=16. lipnja 2016.}}</ref> Uglavnom je riječ o manjim otocima, često zanemarive površine, a svega pet otoka u ovom arhipelagu ima površinu veću od 10&nbsp;km². Površinom najveći estonski otok je [[Saaremaa]], koji je s površinom od 2 672&nbsp;km² četvrti otok po veličini u Baltičkom moru (posle [[Zeland, Danska|Zelanda]], [[Gotland]]a i [[Fyn]]a). Saaremaa je relativno nizak i ravan otok, a jedino je njegov krajnji zapadni dio, gdje se nalazi morensko Zapadnosaremsko gorje (maksimalne visine do 54 metra), nešto uzdignutiji.<ref>{{cite web| title = Estonian nature by regions — Saaremaa| url = http://www.estonica.org/en/Nature/West-Estonian_islands/Saaremaa/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 30. siječnja 2017.| archive-date = 7. svibnja 2021.| archive-url = https://web.archive.org/web/20210507004921/http://www.estonica.org/en/Nature/West-Estonian_islands/Saaremaa/| url-status = dead}}</ref> Drugi po veličini otok u arhipelagu je [[Hiiumaa]] s površinom od 989&nbsp;km². Hiiumaa je nešto viši u usporedbi sa Saaremom, a na najvišem vrhu otoka, brdu Tornimägi (68 m visine), nalazi se najstariji estonski [[svjetionik]]. Znatnije površine imaju još i otoci [[Muhu]] (198&nbsp;km²), [[Vormsi]] (93&nbsp;km²) i [[Kassari]] (19.3&nbsp;km²).<ref name="Острва2">{{cite web| title = Estonian nature by regions — The islands in the Väinameri Sea and the Gulf of Riga| url = http://www.estonica.org/en/Nature/West-Estonian_islands/The_islands_in_the_V%C3%A4inameri_Sea_and_the_Gulf_of_Riga/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 30. siječnja 2017.| archive-date = 15. kolovoza 2016.| archive-url = https://web.archive.org/web/20160815062015/http://www.estonica.org/en/Nature/West-Estonian_islands/The_islands_in_the_V%C3%A4inameri_Sea_and_the_Gulf_of_Riga/| url-status = dead}}</ref>

Najveći otoci u Riškom zaljevu su [[Kihnu]] (16.4&nbsp;km²) u istočnom dijelu, [[Ruhnu]] (11.4&nbsp;km²) u središnjem, te [[Abruka]] (8.78&nbsp;km²) u sjevernom dijelu zaljeva (južno od južne obale Saareme).<ref name="Острва2"/>

U Finskom zaljevu nalazi se stotinjak otoka koji teritorijalno pripadaju Estoniji, a većina njih nalazi se gotovo uz samu obalu. Najsjeverniji među njima je otok [[Vaindloo]], s površinom od svega oko 6 hektara, a od obale su nešto dalji još i otoci [[Keri (otok)|Keri]] (površine 3 ha) i [[Uhtju]] (10 ha). Najveći otoci u ovom dijelu estonskog akvatorija su [[Naissaar]] (18,6&nbsp;km²), sjeverno od [[Tallinn]]a, te arhipelag [[Pakri (arhipelag)|Pakri]], koji čine dva otoka ukupne površine 24,7&nbsp;km² (Suur-Pakri s 11,6&nbsp;km² i Väike-Pakri s 12,9&nbsp;km²). Veći otoci u zaljevu još su i [[Prangli]] (6,44&nbsp;km²), [[Osmussaar]] (4,69&nbsp;km²) i [[Aegna]] (2,9&nbsp;km²). Osmussaar ujedno predstavlja i najzapadniju točku Finskog zaljeva.<ref>{{cite web| title = Estonian nature by regions — The islands of the Gulf of Finland| url = http://www.estonica.org/en/Nature/Gulf_of_Finland_and_the_North-Estonian_coastal_plain/The_islands_of_the_Gulf_of_Finland/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 30. siječnja 2017.| archive-date = 18. prosinca 2016.| archive-url = https://web.archive.org/web/20161218061237/http://www.estonica.org/en/Nature/Gulf_of_Finland_and_the_North-Estonian_coastal_plain/The_islands_of_the_Gulf_of_Finland/| url-status = dead}}</ref>

Najveći jezerski otok je otok [[Piirissaar]] (površine 7,85&nbsp;km²), koji se nalazi u južnom dijelu [[Čudsko jezero|jezera Peipus]].

[[File:SorvePanorama070511.jpg|thumb|center|1000px|Panoramski pogled na [[Sõrve (poluotok)|poluotok Sõrve]], jugozapadni dio [[Saaremaa|Saareme]].]]

=== Hidrografija ===
[[File:Narva Waterfall-3.jpg|thumb|[[Narvski vodopad|Vodopad]] na rijeci [[Narva (rijeka)|Narvi]] u Estoniji.]]
Jedna od osnovnih odlika Estonije je veoma raznovrsna hidrografska mreža na čiji su nastanak djelovali klimatski faktori i reljef. Ukupna godišnja količina padalina znatno je viša od postotka gubljenja vode uslijed isparavanja, a ostatak vode (200 − 300&nbsp;mm godišnje) s kopna prema oceanu otječe putem brojnih manjih vodotoka. Cijeli teritorij Estonije odvodnjava se prema baltičkom bazenu preko 4 [[sliv]]na područja:<ref name="Хидрографија">{{cite web| title=General overview of Estonian nature — The hydrographic network| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/The_hydrographic_network/| work=Encyclopedia Estonica| publisher=Eesti Instituut| accessdate=28. siječnja 2017.| archive-date=18. prosinca 2016.| archive-url=https://web.archive.org/web/20161218061447/http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/The_hydrographic_network/| url-status=dead}}</ref>

* [[slijev]] jezera [[Peipsi (jezero)|Peipsi]] i rijeke [[Narva (rijeka)|Narve]] (38%);
* [[slijev]] [[Finski zaljev|Finskog zaljeva]] (uz izuzetak rijeke [[Narva (rijeka)|Narve]]; 21%);
* [[slijev]] [[Riški zaljev|Riškog zaljeva]] (32%) i;
* bazen Zapadnoestonskih otoka (9% teritorija).

Najvažnije [[vododjelnica|razvodnice]] u zemlji su gorja [[Pandivere]] i [[Sakala]] s kojih rijeke teku u sva tri pravca. Teritorijom Estonije teku brojne rijeke, a zajednička odlika svih njih je dosta kratak tok i niska razina vode (osim u proljeće, kada se topi snijeg i tijekom vlažnijih ljeta, kada su poplave redovna pojava). Svega 10 rijeka ima dužinu toka iznad 100&nbsp;km, a većina njih teče u smjeru jezera Peipsi. Rijeka s najdužim tokom u Estoniji je [[Võhandu]] (pritok jezera [[Toplo jezero|Lämmijärv]]) s tokom od 162&nbsp;km.<ref name="Хидрографија"/> Rijeka s najvećim protokom u Estoniji je [[Narva (rijeka)|Narva]] (dužina toka je 77&nbsp;km), čiji prosječan protok u zoni ušća iznosi 370 m³/s.<ref>{{Cite web|title=Estonica.org - The hydrographic network|url=http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/The_hydrographic_network/|website=www.estonica.org|access-date=1. lipnja 2020.|archive-date=18. prosinca 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20161218061447/http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/The_hydrographic_network/|url-status=dead}}</ref> Narva je jedini pritok jezera Peipsi. 
[[File:Jõesuu vaatetorn.jpg|thumb|left|Promatračnica Jõesuu na jezeru [[Võrtsjärv]] zimi.]]
Rijeka [[Emajõgi]] povezuje dva najveća estonska jezera, Peipsi i [[Võrtsjärv]], a ujedno je jedina estonska rijeka koja je plovna cijelom dužinom svog toka (101&nbsp;km). Najduža rijeka u središnjem i zapadnom dijelu zemlje i druga po dužini toka je [[Pärnu (rijeka)|Pärnu]] s tokom od 144&nbsp;km. Rijeke [[Ahja]] i [[Võhandu]], koje teku južnim dijelom zemlje, poznate su po svojim dubokim i pitoresknim kanjonima omeđenim devonskim [[pješčara]]ma. Voda iz rijeka nerijetko se koristi za opskrbljivanje velikih gradova pitkom vodom, a tipičan primjer takvog oblika vodoprivrede je reka [[Pirita]] (105&nbsp;km), čije su vode preusmjerene u jezero [[Ülemiste (jezero)|Ülemiste]] (površine 9 436&nbsp;km²), iz kojeg se glavni grad [[Tallinn]] opskrbljava vodom. Po dužini toka još se izdvajaju rijeke [[Põltsamaa]] (135&nbsp;km), [[Pedja (rijeka)|Pedja]] (122&nbsp;km), [[Keila (rijeka)|Keila]] (116&nbsp;km), [[Kasari]] (112&nbsp;km), [[Piusa]] (109&nbsp;km) i [[Navesti]] (100&nbsp;km).<ref name="Хидрографија"/>

Na teritoriju Estonije nalazi se oko 1 200 prirodnih jezera čija je površina veća od jednog hektra. Unutarnje vode zauzimaju oko 2 840&nbsp;km².<ref name="Хидрографија"/> Jezera pokrivaju oko 4,7% državnog teritorija Estonije, i neravnomjerno su raspoređena po njezinom teritoriju. Najveći dio jezerskih bazena formiran je kao posljedica topljenja kontinentalnog leda u posljednjem postglacijalnom razdoblju. Većina jezera nalazi se u pobrđima na jugu i jugoistoku zemlje, u nizini [[Alutaguse (nizina)|Alutaguse]], te u rezervatu prirode [[Põhja-Kõrvemaa]] na sjeveru zemlje. Na zapadnim otocima nalaze se brojna manja priobalna jezera koja su nastala uslijed izdizanja kopna, a najveće među njima je jezero [[Mullutu-Suurlaht]] u južnom dijelu [[Saaremaa|Saareme]] (površina mu varira od 14,4&nbsp;km² do 30&nbsp;km²). Zanimljivo je da je voda kod većine otočkih jezera slana. Mnogobrojna manja jezera nalaze se u [[tresetište|tresetištima]] na zapadu zemlje, a takvih vodenih bazena ima preko 20 000, ali su toliko malih površina da se i ne smatraju jezerima. Svega 42 jezera imaju površinu veću od 1&nbsp;km², dok samo 20 jezera ima dubinu veću od 20 m. Najdublje je jezero [[Rõuge Suurjärv]] s dubinom od 38 m.<ref name="Хидрографија"/>

Najveća jezerska površina u Estoniji nalazi se na zapadu zemlje, a riječ je o [[Čudsko-pskovsko jezero|Čudsko-pskovskom jezerskom sustavu]] s ukupnom površinom od 3 555&nbsp;km², od čega Estoniji pripada 1 570&nbsp;km² ili 44% akvatorija. Ovaj jezerski sustav čine tri međusobno povezana jezera — [[Peipsi (jezero)|Peipsi]] ([[Čudsko jezero]]) je na sjeveru (2 610&nbsp;km²), [[Lämmijärv]] ([[Toplo jezero]]) u sredini (235&nbsp;km²) i [[Pihkva]] ([[Pskovsko jezero]]) na jugu (710&nbsp;km²). Najveći vodostaj u jezeru je u proljeće u vrijeme topljenja snijega i u tom razdoblju razina vode u jezeru poveća se za više od jednog metra i plavi okolno nisko zemljište, a površina jezera poveća se za dodatnih do 780&nbsp;km². Najniži vodostaj je u mjesecu listopadu. Jezero je obično pod ledom od kraja studenoga pa do kraja ožujka, a prosječna debljina leda je od 50 do 60&nbsp;cm.<ref name="Нарва">{{cite web| title = Lake Peipsi and Narva River| url = http://www.estonica.org/en/Nature/Lake_Peipsi_and_Narva_River/Hydrology/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 31. siječnja 2017.| archive-date = 18. prosinca 2016.| archive-url = https://web.archive.org/web/20161218061347/http://www.estonica.org/en/Nature/Lake_Peipsi_and_Narva_River/Hydrology/| url-status = dead}}</ref> Najveće jezero na pobrđu [[Otepää (pobrđe)|Otepää]] je jezero [[Pühajärv]] s površinom od oko 3&nbsp;km² i maksimalnom dubinom do 8,5 m (iz jezera otječe rijeka [[Väike Emajõgi]]).<ref>{{cite web| title = Uplands and depressions of South Estonia − The Otepää Upland| url = http://www.estonica.org/en/Nature/Uplands_and_depressions_of_South_Estonia/The_Otep%C3%A4%C3%A4_Upland/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 31. siječnja 2017.| archive-date = 18. prosinca 2016.| archive-url = https://web.archive.org/web/20161218061619/http://www.estonica.org/en/Nature/Uplands_and_depressions_of_South_Estonia/The_Otep%C3%A4%C3%A4_Upland/| url-status = dead}}</ref> U središnjem dijelu zemlje nalazi se jezero [[Võrtsjärv]], koje s površinom od 270&nbsp;km² predstavlja drugo po veličini estonsko jezero.<ref name="Хидрографија"/> Veća jezera su još i [[Saadjärv]] (7.08&nbsp;km²), [[Vagula (jezero)|Vagula]] (5,187&nbsp;km²), [[Veisjärv]] (4,811&nbsp;km²) i druga.

Na teritoriju Estonije danas postoji oko 150 umjetnih jezera koja su nastala pregrađivanjem riječnih korita ili nalijevanjem prirodnih depresija u zemlji. Najveće umjetno jezero je [[Narvsko jezero]] na rijeci Narvi, koje Estonija dijeli s [[Rusija|Rusijom]]. Od ukupno 200&nbsp;km² njegove površine, na tlu Estonije nalazi se 40&nbsp;km².<ref name="Хидрографија"/><ref name="Нарва"/>

Estonija je poznata po brojnim izvorima, a prema službenim podacima registrirano je njih oko pet tisuća (premda su većina njih jako mali i tek povremeno aktivni). Neki od najljepših i vodom najizdašnijih izvora su Rosna Aliku, Esna, Prandi, Varangu i Simuna.
[[File:Emajõgi on satellite image.jpg|center|thumb|1000px|Zemljovid koji prikazuje tok rijeke [[Emajõgi]]. Lijevo je jezero [[Võrtsjärv]], a desno je jezero [[Peipsi (jezero)|Peipsi]].]]

=== Klima ===

U klimatskom pogledu, Estonija je smještena u prijelaznoj zoni između blage morske i oštrije kontinentalne klime, a značajan utjecaj na klimu imaju vlažne zračne mase s [[Atlantik]]a koje u ovo područje prodiru preko [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Prodori hladnih i vlažnih zračnih masa s [[Arktik]]a redovna su pojava tijekom zime i proljetnih mjeseci.

Zbog svega toga, Estonija ima nešto više temperature u usporedbi s kontinentalnijim područjima na istoj geografskoj širini. Zbog velike geografske širine, velike su razlike u dužini dana u zimskom i ljetnom periodu. Najduži je dan za vrijeme [[ljetni solsticij|ljetnog solsticija]] i tada je dužina obdanice 18 sati i 40 minuta, dok je najkraća obdanica za vrijeme [[zimski solsticij|zimskog solsticija]] i traje svega 6 sati i 2 minute.<ref name="Клима">{{cite web| title=General overview of Estonian nature — Climate| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/Climate/| publisher=Encyclopedia Estonica & Eesti Instituut| accessdate=31. siječnja 2017.| archive-date=27. prosinca 2014.| archive-url=https://web.archive.org/web/20141227203814/http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/Climate/| url-status=dead}}</ref> Prosječan broj sunčanih sati na godišnjoj razini kreće se od 1 600 do 1 900, a [[insolacija]] je nešto viša u priobalnom dijelu i na otocima.

Zahvaljujući utjecajima s Baltika, područja uz obalu i otoke tijekom zime imaju znatno blažu klimu, dok idući prema unutrašnjosti, klima postaje sve oštrija. Tako su prosječne siječanjske temperature zraka u zapadnom dijelu zemlje od –2º do –4&nbsp;°C, dok se u istom razdoblju u unutrašnjosti temperature kreću od –6º do –7&nbsp;°C. Najhladniji mjesec je veljača.<ref name="Клима"/> Na proljeće, kopno se pak mnogo brže zagrijava te je situacija obrnuta i priobalna područja su znatno svježija pa je i kopno za oko 3.5&nbsp;°C toplije. Temperature tijekom ljeta približno su jednake u cijeloj zemlji i kreću se u prosjeku između 16.0&nbsp;°C i 17.4&nbsp;°C.<ref name="Клима"/> Prosječne temperature zraka na godišnjoj razini kreću se od 4,3&nbsp;°C do 6,5&nbsp;°C. Apsolutna maksimalna temperatura zraka izmjerena je [[11. kolovoza]] [[1992.]] u [[Võru]]u i iznosila je 35.6&nbsp;°C, dok je apsolutno najniža temperatura od –43,5&nbsp;°C izmjerena [[17. siječnja]] [[1940.]] u [[Jõgeva|Jõgevi]].<ref name="Клима"/> Prosječna brzina vjetrova u unutarnjim dijelovima zemlje iznosi oko 4&nbsp;m/s, a na otvorenom moru i u priobalnom dijelu oko 6&nbsp;m/s. Olujni vjetrovi jačina iznad 15&nbsp;m/s rijetki su u unutrašnjosti, dok u priobalnim dijelovima zemlje ovakvi vjetrovi pušu od 15 do 30 dana godišnje. Dominiraju zapadni vjetrovi. Estonija se nalazi u zoni dosta vlažne klime te je vlažnost zraka dosta visoka tijekom cijele godine i kreće se u vrijednostima od 80 do 83%.<ref name="Клима"/> Vlažnost zraka najviša je tijekom zimskih mjeseci, a najniža u svibnju, kada iznosi oko 70%. Prosječna godišnja količina padalina kreće se od 550 do 800 milimetara, a najviše padalina bude u unutarnjim dijelovima zemlje, posebno na pobrđima. Apsolutni maksimum količine padalina na godišnjem nivou je 1 157&nbsp;mm, na mjesečnom nivou 351&nbsp;mm, a na dnevnom 148 milimetara.<ref name="Клима"/> Snježni pokrivač je redovna pojava tijekom zimskih mjeseci i zadržava se od 75 do 135 dana.<ref name="Клима"/>
{{Infookvir vrijeme
| mjesto akuzativ = Estoniju

| Sij_aps_maks  = 10.1
| Velj_aps_maks = 10.1
| Ožu_aps_maks  = 18.4
| Tra_aps_maks  = 27.6
| Svi_aps_maks  = 33.1
| Lip_aps_maks  = 32.4
| Srp_aps_maks  = 35.2
| Kol_aps_maks  = 35.6
| Ruj_aps_maks  = 30.2
| Lis_aps_maks  = 22.2
| Stu_aps_maks  = 14.3
| Pro_aps_maks  = 12.5
| God_aps_maks      =

| Sij_sr  = -3.1
| Velj_sr = -3.8
| Ožu_sr  = -0.6
| Tra_sr  = 4.9
| Svi_sr  = 10.5
| Lip_sr  = 14.8
| Srp_sr  = 17.8
| Kol_sr  = 16.7
| Ruj_sr  = 12.2
| Lis_sr  = 6.7
| Stu_sr  = 2.1
| Pro_sr  = -1.0
| God_sr     =

| Sij_aps_min  = -36.7
| Velj_aps_min = -35.0
| Ožu_aps_min  = -27.8
| Tra_aps_min  = -15.8
| Svi_aps_min  = -6.7
| Lip_aps_min  = -2.5
| Srp_aps_min  = 0.5
| Kol_aps_min  = 0.2
| Ruj_aps_min  = -5.2
| Lis_aps_min  = -17.0
| Stu_aps_min  = -25.9
| Pro_aps_min  = -34.6
| God_aps_min      =

| Sij_sr_min  = -5.6
| Velj_sr_min = -6.5
| Ožu_sr_min  = -3.9
| Tra_sr_min  = 0.9
| Svi_sr_min  = 5.6
| Lip_sr_min  = 10.2
| Srp_sr_min  = 13.2
| Kol_sr_min  = 12.5
| Ruj_sr_min  = 8.6
| Lis_sr_min  = 3.9
| Stu_sr_min  = 0.0
| Pro_sr_min  = -3.1
| God_sr_min      =

| Sij_sr_maks  = -0.9
| Velj_sr_maks = -1.1
| Ožu_sr_maks  = 2.7
| Tra_sr_maks  = 9.5
| Svi_sr_maks  = 15.6
| Lip_sr_maks  = 19.4
| Srp_sr_maks  = 22.4
| Kol_sr_maks  = 21.3
| Ruj_sr_maks  = 16.2
| Lis_sr_maks  = 9.6
| Stu_sr_maks  = 4.1
| Pro_sr_maks  = 1.0
| God_sr_maks      =

| Sij_pad  = 49
| Velj_pad = 39
| Ožu_pad  = 35
| Tra_pad  = 34
| Svi_pad  = 42
| Lip_pad  = 70
| Srp_pad  = 67
| Kol_pad  = 81
| Ruj_pad  = 58
| Lis_pad  = 72
| Stu_pad  = 61
| Pro_pad  = 53
| God_pad      =

| Sij_vlaž  = 89
| Velj_vlaž = 87
| Ožu_vlaž  = 81
| Tra_vlaž  = 74
| Svi_vlaž  = 71
| Lip_vlaž  = 75
| Srp_vlaž  = 77
| Kol_vlaž  = 79
| Ruj_vlaž  = 83
| Lis_vlaž  = 86
| Stu_vlaž  = 89
| Pro_vlaž  = 89
| God_vlaž      =

| Sij_voda  = 
| Velj_voda = 
| Ožu_voda  = 
| Tra_voda  = 
| Svi_voda  = 
| Lip_voda  = 
| Srp_voda  = 
| Kol_voda  = 
| Ruj_voda  = 
| Lis_voda  = 
| Stu_voda  = 
| Pro_voda  = 
| God_voda      =

| Sij_sun  = 33.1
| Velj_sun = 63.2
| Ožu_sun  = 141.9
| Tra_sun  = 202.8
| Svi_sun  = 284.2
| Lip_sun  = 275.3
| Srp_sun  = 290.4
| Kol_sun  = 243.0
| Ruj_sun  = 157.5
| Lis_sun  = 85.1
| Stu_sun  = 31.4
| Pro_sun  = 21.0
| God_sun      =

| Izvor = [http://www.ilmateenistus.ee/kliima/kliimanormid/ohutemperatuur/?lang=en Narch (1991-2020)]
}}

Tijekom zimskih mjeseci ledeni pokrivač formira se duž obala obično krajem listopada i početkom studenoga, a otopi se do kraja travnja. Maksimalne temperature morske vode u ljetnim mjesecima kreću se od 16° do 17&nbsp;°C na ulazu u [[Finski zaljev]], pa do 18° i 19&nbsp;°C u rubnim dijelovima mora.<ref name="Обала"/>

Vegetacijski period traje od 180 do 195 dana, dok je razdoblje bez mraza između 110 i 190 dana.
<center>
<gallery mode="packed-hover" heights="290" style="font-size:88%;line-height:120%" caption="Klimatološki podaci za neke estonske gradove">
File:Tartu EST climate.svg|[[Tartu]]
File:Tallinn-kliima.svg|[[Tallinn]]
File:Narva EST climate.svg|[[Narva]]
File:Vilsandi_EST_climate.svg|[[Vilsandi]]
</gallery>
</center>

=== Ekologija ===
[[File:Päikesetõus Paukjärve vaatetornist.jpg|thumb|Zima u [[Rezervat prirode Põhja-Kõrvemaa|rezervatu prirode Põhja-Kõrvemaa]] pokazuje svu raskoš šumskih površina u Estoniji, istovremeno tvoreći simbolični prikaz [[Zastava Estonije|estonske trobojnice]].]]
Teritorij Estonije nalazi se na samoj granici između istočnoeuropske i srednjoeuropske fitogegografske oblasti, što za posljedicu ima dosta veliko [[flora|florističko]] bogatstvo. Na ovom području živi 538 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka (ili oko 35% od ukupnog broja europskih [[takson]]a).<ref name="Флора">{{cite web| title=General overview of Estonian nature — Flora| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Flora/| publisher=Encyclopedia Estonica & Eesti Instituut| accessdate=4. veljače 2017.| archive-date=23. prosinca 2016.| archive-url=https://web.archive.org/web/20161223080834/http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Flora/| url-status=dead}}</ref> Od tog broja, u zemlji su registrirana 83 [[endem]]ska taksona.<ref name="Флора"/> Autohtona flora je znatno obogaćena umjetnim putem, prije svega zahvaljujući ljudskoj aktivnosti. Na tlu Estonije također je registrirano postojanje oko 2 500 vrsta [[alge|algi]] i oko 680 vrsta [[Lišajevi|lišajeva]] i [[Mahovnjače|mahovina]].<ref name="Флора"/>

Estonija se nalazi u sjevernom dijelu zone mješovitih šuma umjerenih područja, a pod šumama je gotovo polovina ukupnog državnog teritorija. Najdominantnije vrste drveća su [[hrast lužnjak]], [[smreka]], [[jasen]], [[brijest]], [[breza]], [[jasika]] i [[Bor (biljni rod)|bor]], a u močvarnim područjima [[crna joha]].<ref>{{cite web| title=General overview of Estonian nature — Forests| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Forests/| publisher=Encyclopedia Estonica & Eesti Instituut| accessdate=4. veljače 2017.| archive-date=21. prosinca 2016.| archive-url=https://web.archive.org/web/20161221133912/http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Forests/| url-status=dead}}</ref> Brojne livade koje se prostiru širom zemlje uglavnom su posljedica ljudske aktivnosti i razvile su se na krčevinama gdje su nekada rasle guste šume.
[[File:Istuv rebane (48788735922).jpg|thumb|left|[[Crvena lisica|Europska lisica]] (''V. v. crucigera'') čest je sisavac u Estoniji.]]
[[Tresetište|Tresetišta]] zauzimaju skoro četvrtinu državnog teritorija i uglavnom su raširena u zapadnom i sjeverozapadnom dijelu te na otocima. Najraširenija su visoka tresetišta u kojima se tijekom tisuća godina nataložio dosta debeo sloj [[treset]]a. U ovim močvarama dominantne su mahovine iz roda ''[[Sphagnales]]'', koje, zahvaljujući svojim apsorpcijskim sposobnostima, održavaju stabilnu razinu vode u močvarnim predjelima. Pored mahovina, u ovim močvarama rastu i jestive [[moroška|moroške]] te ''[[Rhododendron tomentosum]]'' i druge patuljaste vrste. U nižim vrstama dominantnije su trave i [[šaš]]. Močvarna područja postupno prelaze u borove šume.<ref>{{cite web| title=General overview of Estonian nature — Flora and fauna/Peatlands| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Peatlands/| publisher=Encyclopedia Estonica & Eesti Instituut| accessdate=4. veljače 2017.| archive-date=18. prosinca 2016.| archive-url=https://web.archive.org/web/20161218023521/http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Peatlands/| url-status=dead}}</ref>

Najbrojnija zajednica na tlu Estonije su [[gljive]], kojih ukupno ima registrirano oko 4 500 različitih vrsta, od čega se oko 60 vrsta smatra jestivim.<ref>{{cite web| title=General overview of Estonian nature — Flora and fauna/Fungi| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Fungi/| publisher=Encyclopedia Estonica & Eesti Instituut| accessdate=4. veljače 2017.| archive-date=17. prosinca 2016.| archive-url=https://web.archive.org/web/20161217094412/http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Fungi/| url-status=dead}}</ref>

Životinjsko carstvo čine 64 vrste [[sisavci|sisavaca]], 329 vrsta [[ptice|ptica]], 65 vrsta [[ribe|riba]], 11 vrsta [[vodozemci|vodozemaca]], 5 vrsta [[gmazovi|gmazova]] i oko 15 000 vrsta [[kukci|kukaca]].<ref name="Фауна">{{cite web| title=General overview of Estonian nature — Flora and fauna/Fauna| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Fauna/| publisher=Encyclopedia Estonica & Eesti Instituut| accessdate=4. veljače 2017.| archive-date=23. prosinca 2016.| archive-url=https://web.archive.org/web/20161223080800/http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Fauna/| url-status=dead}}</ref> Među kopnenim sisavcima svojom brojnošću izdvajaju se [[smeđi medvjed]]i, [[vuk]]ovi i [[ris]]ovi, a nekada jako raširena i brojna [[europska vidra]] vjerovatno je izumrla na ovom prostoru.<ref name="Фауна"/> [[Bizamski štakor]], [[rakun]] i [[američka vidrica]] umjetnim su putem naseljeni na ovo područje.
[[File:Grey Seal, Estonia 1.jpg|thumb|Estonska je fauna toliko raznolika da u zemlji živi i baltička podvrsta [[Sivi tuljan|sivog tuljana]] (''Halichoerus grypus grypus'').]]
Od ukupno 329 vrsta ptica njih 206 stalno je nastanjeno na tom području, dok 38 vrsta čine arktičke [[ptice selice]]. U posljednje vrijeme primjetan je veliki rast populacije [[galeb]]ova i [[kormoran]]a, dok se populacija [[Divlja patka|divljih pataka]] i drugih ptica močvarica značajno smanjuje. U šumama najviše ima [[Zebe|zeba]] i [[carić]]a.

Ihtiofaunu čini 65 vrsta, a zbog dosta niske stope [[salinitet]]a priobalnih područja Baltičkog mora ne postoji neka drastična razlika između morskih i slatkovodnih vrsta. Najtipičniji predstavnici marinske ihtiofaune su baltičke [[Haringa|haringe]]. Postoje dvije podvrste riba u jezeru Peipsi koje se smatraju endemskim vrstama, a riječ je o [[Zrakoperke|zrakoperkama]] vrste ''[[Coregonus lavaretus]]'' i ''[[Osmerus eperlanus]]''. Od slatkovodnih riba, nekada najraširenije vrste poput [[som]]ova i [[bolen]]a danas su na rubu izumiranja, a i populacija [[losos]]a također je dostigla kritičnu razinu.<ref name="Фауна"/> Na tlu Estonije obitavaju i dvije vrste [[zmija]], i to [[poskok|poskoci]] i vodene zmije.

Kao najveći zagađivači zraka u Estoniji smatraju se dvije termoelektrane u [[Narva (grad)|Narvi]], koje kao pogonsko gorivo koriste [[nafta|naftu]] iz [[Uljni škriljac|uljnih škriljaca]], čijim se sagorijevanjem stvara i do 4,5 milijuna tona jako alkalnog pepela (na godišnjem nivou).<ref name=ebrd>{{cite paper|title=EBRD project summary document — Estonia: Narva Power. Environmental Issues Associated with Narva Power Plants. Executive Summary| publisher = European Bank for Reconstruction and Development|date=15. svibnja 2002.| url = http://www.ebrd.com/projects/eias/narva.pdf| format = PDF | accessdate=23. listopada 2007. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070927200644/http://www.ebrd.com/projects/eias/narva.pdf | archivedate=27. rujna 2007.}}</ref> Ove elektrane sudjeluju u ukupnom zagađenju zraka u zemlji s čak 75%. Eksploatacija i prerada uljnih škriljaca ima veoma negativan utjecaj na životnu sredinu, posebice u područjima na sjeveroistoku zemlje. Dosadašnja eksploatacija dovela je do stvaranja oko 370 milijuna tona čvrstog rudarskog otpada, od čega oko 200 milijuna tona čini pepeo, dok su ostatak nusprodukti rudarstva.<ref>Kahru, A.; Põllumaa, L. (2006). [http://www.kirj.ee/public/oilshale/oil-2006-1-5.pdf "Environmental hazard of the waste streams of Estonian oil shale industry: an ecotoxicological review"] (PDF). Oil Shale. A Scientific-Technical Journal. Estonian Academy Publishers. 23 (1): 53–93. {{ISSN|0208-189X}}. Pristupljeno 2007-09-02.</ref> [[Europska unija]] klasificira otpad nastao preradom uljnih škriljaca kao visoko toksičan i opasan.<ref>Raukas, Anto; Punning, Jaan-Mati (2009). [http://pubs.rsc.org/en/content/articlelanding/2009/ee/b819315k "Environmental problems in the Estonian oil shale industry"] (PDF). Energy and Environmental Science. Royal Society of Chemistry (2): 723–728. {{doi|10.1039/B819315K}}. {{ISSN|1754-5692}}. Pristupljeno 2014-04-13.</ref> Veliku ekološku opasnost predstavlja i oko 1 200 tona osiromašenog [[uranij]]a i oko 750 tona [[torij]]a nagomilanog u rezervoaru na mjestu nekadašnjeg kombinata za obogaćivanje uranija, nedaleko od grada [[Sillamäe]]a. Veliki problem je i istrošeno nuklearno gorivo iz nekadašnjih sovjetskih nuklearnih reaktora kod naselja [[Paldiski]].

=== Zaštićena područja ===

Status zaštićenih prirodnih područja u Estoniji pravno je reguliran Zakonom o zaštiti prirode ([[estonski]]: ''Looduskaitseseadus''), koji je službeno usvojen u [[Riigikogu|nacionalnom parlamentu]] [[21. travnja]] [[2004.]], a stupio na snagu [[10. svibnja]] iste godine.<ref>{{cite web|url=https://www.riigiteataja.ee/ert/act.jsp?id=745306 | title = Looduskaitseseadus | accessdate=2. listopada 2007. | work = Elektrooniline Riigi Teataja}}</ref> Ovisno o značaju određenog područja, zaštićena područja klasificiraju se u tri glavne kategorije (postoji još nekoliko manjih kategorija za niže stupnjeve zaštite):

* [[nacionalni park]]ovi ([[Estonski jezik|estonski]]: ''rahvuspark''; ima ih ukupno 6);<ref>[https://www.protectedplanet.net/country/EST Estonia, Europe] ''Protected Planet''</ref><ref>{{cite book |title=Estonian Nature Conservation in 2007 |year=2008 |publisher=Estonian Environment Information Centre |location=Tallinn |isbn=978-9985-881-56-9 |page=29 |url=http://www.keskkonnainfo.ee/publications/327_PDF.pdf |access-date=16. kolovoza 2021. |archivedate=19. srpnja 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110719200007/http://www.keskkonnainfo.ee/publications/327_PDF.pdf |deadurl=yes }}</ref>
* [[prirodni rezervat]]i ([[Estonski jezik|estonski]]: ''looduskaitseala''; ima ih ukupno 167) i;<ref name="estregistry">{{cite web | url=http://register.keskkonnainfo.ee/envreg/main?list=LO&mount=view | title=Estonian Environmental Registry | publisher=Estonian Ministry of Environment | accessdate=22. travnja 2014.}}</ref>
* parkovi prirode ([[Estonski jezik|estonski]]: ''maastikukaitseala''; ukupno 152 lokaliteta).

Ukupno je pod zaštitom države čak 15 403 lokaliteta, odnosno 21,21% ukupne kopnene površine te 18,78% obalne i priobalne površine.<ref name="protected">[https://www.protectedplanet.net/country/EST Estonia] [[Protected Planet]]</ref>

[[Nacionalni parkovi Estonije]] nalaze se pod strogom zaštitom države i u njima je zabranjena svaka aktivnost koja može dovesti do promjene prirodne ravnoteže. Popis nacionalnih parkova nalazi se u tablici niže:

{| class="sortable wikitable" style="width:100%; margin:auto;"
|-
! scope="col" colspan="2" | Nacionalni park
! scope="col" | Okrug
! scope="col" | Godina osnutka
! scope="col" | Koordinate
! scope="col" | Površina
|-
|align="left" width="10%"|[[File:Puhatu_looduskaitseala_Liguski_sihtkaitsevöönd.JPG|200px]]
|[[Nacionalni park Alutaguse]]
|align="center"| [[Okrug Ida-Virumaa|Ida-Viru]]
|align="center"| [[2018.]] 
|align="center"|{{coord|59|06|N|27|19|E|display=inline}}
|align="center"| 443,31&nbsp;km²
|-
|align="left" width="10%"|[[File:Ähijärv.jpg|200px]]
|[[Nacionalni park Karula]]
|align="center"| [[Okrug Võrumaa|Võru]]
|align="center"| [[1993.]]
|align="center"|{{coord|57|42|52|N|26|29|12|E|display=inline}}
|align="center"| 123,64&nbsp;km² 
|-
|align="left" width="10%"|[[File:Mähu_kivid_II.jpg|200px]]
|[[Nacionalni park Lahemaa]]
|align="center"| [[Okrug Lääne-Virumaa|Lääne-Viru]]
|align="center"| [[1971.]]
|align="center"|{{coord|59|34|16|N|25|48|1|E|display=inline}}
|align="center"| 747,84&nbsp;km²
|-
|align="left" width="10%"|[[File:Valgepõsk-lagled.jpg|200px]]
|[[Nacionalni park Matsalu]]
|align="center"| [[Okrug Läänemaa|Lääne]] 
|align="center"| [[1957.]]
|align="center"|{{coord|58|45|36|N|23|35|49|E|display=inline}}
|align="center"| 488,6&nbsp;km²
|-
|align="left" width="10%"|[[File:Riisa_raba.JPG|200px]]
|[[Nacionalni park Soomaa]]
|align="center"| [[Okrug Viljandimaa|Viljandi]]
|align="center"| [[1993.]]
|align="center"|{{coord|58|26|27|N|25|6|20|E|display=inline}}
|align="center"| 398,44&nbsp;km²
|-
|align="left" width="10%"|[[File:Vilsandi_rannik_ja_tuletorn.jpg|200px]]
|[[Nacionalni park Vilsandi]]
|align="center"| [[Okrug Saaremaa|Saare]]
|align="center"| [[1993.]]
|align="center"|{{coord|58|22|43|N|21|52|38|E|display=inline}}
|align="center"| 238,82&nbsp;km²
|-
|}

== Politika ==
{{multiple image
 | align = right
 | direction = horizontal
 | caption_align = center
 | image1 = Alar Karis cropped.jpg
 | width1 = 124
 | caption1 = '''[[Alar Karis]]'''<br /><small>[[Predsjednik Estonije]]<br />od 2021.</small>
 | image2 = Kristen Michal.jpg
 | width2 = 113
 | caption2 = '''[[Kristen Michal]]'''<br /><small>[[Premijer Estonije|Premijer Estonije]]<br />od 2024.</small>
}}
Prema [[Ustav Estonije|Ustavu]], Republika Estonija je [[Višestranački sustav|višestranačka]] [[parlamentarizam|parlamentarna]] [[predstavnička demokracija]] kojom upravlja narod preko svojih izabranih predstavnika.<ref>[http://www.riigikogu.ee/?id=34635 Riigikogu introduction], [http://riigikogu.ee/ Riigikogu]</ref> Politički život u zemlji zasnovan je na ideji [[Dioba vlasti|trodiobe vlasti]]. Na čelu države nalazi se [[predsjednik Estonije|predsjednik]], [[Riigikogu|nacionalni parlament]] glavni je zakonodavni, a [[Vlada Estonije|nacionalna vlada]] izvršni organ vlasti u zemlji.

Sukladno [[Manifest narodā Estonije|Deklaraciji o nezavisnosti]] objavljenoj [[1918.]], Estonija je proglašena parlamentarnom [[republika|republikom]] koju je politički i pravno gledano formirala Estonska konstitutivna skupština. Prvi Ustav ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Põhiseadus''), kao najviši pravni akt zemlje, usvojen je [[15. lipnja]] [[1920.]], a na snagu je stupio [[21. prosinca]] iste godine. Posljednji i aktualni, četvrti po redu Ustav usvojen je na referendumu održanom [[28. lipnja]] [[1992.]]<ref>{{cite web | url = http://www.estonica.org/en/The_state_order_of_Estonia_in_its_historical_development/The_third_Constitution_of_the_Republic_of_Estonia_de_facto_1938_-_1940,_de_jure_1938_-_1992/ | title = The Third Constitution of the Republic of Estonia (De Facto 1938–1940, De Jure 1938–1992) | last = Nutt | first = Mart | date = 27. svibnja 2010. | work = Estonica | publisher = Estonian Institute | accessdate = 31. listopada 2010. | archive-date = 6. lipnja 2011. | archive-url = https://web.archive.org/web/20110606051710/http://www.estonica.org/en/The_state_order_of_Estonia_in_its_historical_development/The_third_Constitution_of_the_Republic_of_Estonia_de_facto_1938_-_1940,_de_jure_1938_-_1992/ | url-status = dead }}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.estonica.org/en/The_state_order_of_Estonia_in_its_historical_development/Restoration_of_independence_and_the_fourth_Constitution_1992_-%E2%80%A6_/ | title = Restoration of Independence and the Fourth Constitution (1992 -… ) | last = Nutt | first = Mart | date = 9. listopada 2009. | work = [[Estonica]] | publisher = [[Estonian Institute]] | accessdate = 31. listopada 2010. | archive-date = 22. siječnja 2020. | archive-url = https://web.archive.org/web/20200122140847/http://www.estonica.org/en/The_state_order_of_Estonia_in_its_historical_development/Restoration_of_independence_and_the_fourth_Constitution_1992_-%E2%80%A6_/ | url-status = dead }}</ref>

Republika Estonija ima visoko razvijenu elektronsku državnu upravu ([[Engleski jezik|engleski]]: ''e-government''), koja znatno olakšava komunikaciju građana s organima izvršne vlasti. Građanima je omogućeno da na izborima glasaju putem interneta, a ovakav vid glasanja prvi je put omogućen na lokalnim izborima održanim [[2005.]], a potom dvije godine kasnije i na parlamentarnim izborima, kada je na ovaj način glasalo 30 275 birača.<ref name="news.cnet.com">{{cite web|url=http://news.cnet.com/Estonia-pulls-off-nationwide-Net-voting/2100-1028_3-5898115.html | title = Estonia pulls off nationwide Net voting | publisher = CBS Interactive | work = CNET | accessdate=27. ožujka 2015. |url-status=dead | archiveurl = https://archive.is/20120713045721/http://news.cnet.com/Estonia-pulls-off-nationwide-Net-voting/2100-1028_3-5898115.html | archivedate=13. srpnja 2012. |df=dmy}}</ref>

Ustavom se svim građanima Estonije garantiraju osnovna [[ljudska prava]], [[Sloboda tiska|slobode medija]] i ekonomske slobode. Prema istraživanjima nevladine organizacije sa sjedištem u [[Pariz]]u, [[Reporteri bez granica]], Estonija je [[2021.]] po razini slobode tiska i govora svrstana na visoko petnaesto mjesto u konkurenciji 180 država svijeta.<ref>{{cite web|url=https://rsf.org/en/ranking_table|title=Index details: Data of press freedom ranking 2021|publisher=Reporteri bez granica|accessdate=22. kolovoza 2021.|archive-date=24. travnja 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160424043201/https://rsf.org/en/ranking_table|url-status=dead}}</ref>

Najviši sudski organ u zemlji je [[Vrhovni sud Estonije|Vrhovni sud]] ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Riigikohus'') kog čini 17 sudaca, a predsjednika Vrhovnog suda bira parlament na prijedlog predsjednika, na mandat od 9 godina.

=== Nacionalni simboli ===

Pored tri službena državna simbola ([[zastava]], [[grb]] i [[himna]]), Estonija ima još četiri službena nacionalna simbola. To su nacionalni cvijet, ptica, kamen i riba.

==== Nacionalna zastava ====
{{glavni|Zastava Estonije}}
[[File:Eesti lipp.jpg|thumb|Umjetnička interpretacija estonske trobojnice na fotografiji estonskog pejzaža.]]
[[Zastava Estonije|Zastava Republike Estonije]] četverokutna je trobojnica (plavo-crno-bijela), dimenzija 105×165&nbsp;cm i službeno je usvojena [[21. studenoga]] [[1918.]]<ref name="Riigigantselei-lipp">{{cite web| title = Eesti lipp (Estonian Flag)| url = https://riigikantselei.ee/et/valitsuse-toetamine/eesti-riigi-sumboolika/eesti-lipp| website = Riigikantselei (Government Office)| accessdate = 17. veljače 2016.| language = et| archivedate =6. travnja 2016.| archiveurl = https://web.archive.org/web/20160406105140/https://riigikantselei.ee/et/valitsuse-toetamine/eesti-riigi-sumboolika/eesti-lipp| deadurl = yes}}</ref> Prvi je put službeno upotrjebljena [[4. lipnja]] [[1884.]] u [[Otepää|Otepi]] kao zastava estonske studentske organizacije. Zakon o nacionalnoj zastavi usvojen je u nacionalnom parlamentu [[27. lipnja]] [[1922.]] Na estonskom jeziku zastava se kolokvijalno naziva ''sinimustvalge'', odnosno plavo-crno-bela trobojnica. Simbolike boja na zastavi su sljedeće:

* plava boja predstavlja estonsko nebo, more i jezera; boja vjere i odanosti domovini;
* crna boja predstavlja sjećanje na tragičnu historiju estonskog naroda;
* bijela boja predstavlja težnju ka boljoj i svjetlijoj budućnosti.

Tijekom razdoblja sovjetske vlasti estonska tradicionalna trobojnica zamijenjena je [[Zastava Estonske SSR|zastavom Estonske SSR]], a ponovno je ušla u uporabu zajedno s obnovom državne nezavisnosti Estonije. Postojalo je nekoliko prijedloga da se tradicionalna trobojnica zamijeni varijantom s [[Nordijski križ|nordijskim križem]] kao simbolom nordijske pripadnosti zemlje, ali nijedan od spomenutih prijedloga nije usvojen.

==== Grb Estonije ====
{{glavni|Grb Estonije}}
[[File:Coat of arms of Estonia.svg|left|120px]]
[[Grb Estonije]] službeni je heraldički simbol Republike Estonije. Grb, u svom sadašnjem obliku, zlatni je štit s tri vitka, plava [[lav]]a u prolazu (heraldičkim rječnikom ''passant guardant'') u sredini i s [[hrast]]ovim grančicama sa strane štita. Motiv s tri lava preuzet je s [[Grb Danske|grba Danske]].

Grb Estonije postojao je mnogo ranije prije službenog priznavanja poslije [[Estonski rat za nezavisnost|Estonskog rata za nezavisnost]] ([[1918.]] – [[1920.]]), kada je Republika Estonija međunarodno priznata. Državna skupština Estonije službeno je usvojila grb [[19. lipnja]] [[1925.]] godine. Međutim, grb je službeno zabranjen poslije pripajanja Estonije [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] [[1940.]], a upotreba bilo kakvih ranijih simbola Estonije smatrana je kaznenim djelom. Grb je vraćen zakonom od [[6. travnja]] [[1993.]], poslije obnove samostalnosti zemlje. Heraldički plavi lavovi predstavljaju jedan od najstarijih estonskih državnih simbola, i još od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] koristili su se kao osnova za grb grada [[Tallinn]]a.

==== Himna Estonije ====
{{glavni|Mu isamaa, mu õnn ja rõõm}}
Službena [[državna himna]] Estonije je kompozicija "[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]" ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: "Moja domovina, moja sreća i radost"). Glazbu je [[1848.]] komponirao [[Finska|finski]] kompozitor [[Fredrik Pacius]], dok je tekst nešto kasnije napisao estonski pjesnik [[Johann Voldemar Jannsen]]. Himna Estonije s tekstom prvi je put službeno izvedena na prvom festivalu estonske zborske glazbe [[1869.]] Kao himna Estonije, službeno je usvojena [[1920.]] nakon rata za neovisnost. Zanimljivo je da je identična kompozicija, ali s drugačijim tekstom, ujedno i službena [[Maamme|himna Finske]].

==== Ostali nacionalni simboli ====
[[File:Bachelor's button, Basket flower, Boutonniere flower, Cornflower - 3.jpg|thumb|[[Plavi različak]] (''Centaurea cyanus'') je nacionalni cvijet Republike Estonije i važan dio nacionalnog folklora.]]
Kampanju za izbor nacionalnog [[cvijet]]a započelo je tokom [[1967.]] Estonsko društvo za zaštitu prirode, a kao službeni nacionalni cvijet izabran je [[plavi različak]] (''Centaurea cyanus''), cvijet koji je stoljećima bio značajan dio nacionalne kulture i nacionalnog folklora. Stilizirani cvijet plavog različka danas se nalazi na logotipu [[Konzervativna narodna stranka Estonije|Konzervativne narodne stranke Estonije]]. Nacionalna ptica je u Estoniji široko rasprostranjena [[lastavica pokućarka]] (''Hirundo rustica''), specifična po svojoj plavo-bijelo-crnoj boji. Kao nacionalni kamen izabran je sivi [[vapnenac]], sedimentna stijena od koje su napravljene brojne kamene građevine širom zemlje. Nacionalna riba je [[Atlantska haringa|atlantska (baltička) haringa]] (''Clupea harengus''), koja je kroz povijest predstavljala važan izvor prihoda i hrane za estonsko stanovništvo.

U pretkršćanskom razdoblju [[hrast]] je smatran svetim drvetom.

=== Trodioba vlasti ===

==== Državna skupština (''Riigikogu'') ====
{{glavni|Riigikogu}}
[[File:Baltijas Asamblejas sesija, 2011.jpg|thumb|left|Vijećnica ''Riigikogua'' u [[Dvorac Toompea|dvorcu Toompea]] u [[Tallinn]]u.]]
Estonski [[parlament]] naziva se ''[[Riigikogu]]'' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: Državna skupština) i najviše je zakonodavno tijelo u zemlji. Parlament je jednodomni, čini ga 101 član i njegov sastav bira se izravno na izborima po proporcionalnom izbornom sustavu na četverogodišnji mandat. Pravo glasa na izborima imaju svi punoljetni građani državljani Estonije, a cenzus za ulazak u parlament za političke stranke je 5% ukupnih glasova. Parlament nije zasjedao u razdoblju od [[1934.]] do [[1938.]], poznatom i kao "[[Doba šutnje]]" ([[Estonski jezik|estonski]]: ''vaikiv ajastu''), nakon što je tadašnji državni poglavar [[Konstantin Päts]] zabranio djelovanje političkih stranaka i vladao autoritarno. Nakon što je [[1938.]] usvojen novi Ustav, nacionalni je parlament ponovo sazvan, ovaj put kao dvodomno zakonodavno tijelo s donjim (''Riigivolikogu'') i gornjim domom (''Riiginõukogu''). Nakon sovjetske okupacije i osnivanja Estonske SSR, funkciju nacionalnog parlamenta obavljao je [[Vrhovni sovjet Estonske SSR]] (od [[25. kolovoza]] [[1940.]] do [[8. svibnja]] [[1990.]]), a potom, nakon raspada Sovjetskog Saveza, i Vrhovno vijeće Republike Estonije (od [[1990.]] do [[5. listopada]] [[1992.]]) kao prijelazni zakonodavni organ. Rad ''Riigikogua'' ponovo je obnovljen [[1992.]]<ref>{{Cite journal|doi=10.1080/00291951.2010.502441| issn = 0029-1951| volume = 64| issue = 3| last=Holt-Jensen| first = Arild| title = Transition from state socialism to market economy: The case of Estonia| journal = Norwegian Journal of Geography| accessdate=10. veljače 2014.|year=2010.| url = http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00291951.2010.502441| pages = 127–128}}</ref> Sve sjednice parlamenta održavaju se u [[Dvorac Toompea|dvorcu Toompea]] u [[Tallinn]]u.

U parlamentu se usvajaju svi zakonski akti, usvaja se proračun, ratificiraju se i otkazuju međunarodni ugovori te se odlučuje o državnim kreditima. U parlamentu se biraju i [[Predsjednik Estonije|predsjednik države]], predsjednik Ustavnog suda, guverner Narodne banke, državni revizor i zapovjednik oružanih snaga.

==== Vlada Estonije ====
{{glavni|Vlada Estonije|Premijer Estonije}}
Vlada Estonije ([[estonski]]: ''Vabariigi Valitsus'') predstavlja najvažniji izvršni organ vlasti u zemlji. Mandatara za sastav nove vlade predlaže predsjednik države, nakon čega mandatar sastavlja svoj kabinet, a izbor vlade potvrđuje se u nacionalnom parlamentu. Kabinet čini 12 ministarstava, a Vlada se bira na period od 4 godine. Svaki kabinet može imati maksimalno i 3 ministarstva bez portfelja, koja imenuje [[Premijer Estonije|predsjednik vlade]] osobno, a maksimalan broj ministarstava u kabinetu je 15. U periodu od [[1918.]] do [[2017.]] godine, Estonija je imala ukupno 49 vlada (računajući i [[Estonska vlada u egzilu|vlade u egzilu]] u periodu sovjetske okupacije). Sjedište Vlade nalazi se u [[Kuća Stenbock|kući Stenbock]] na [[Toompea|Toompei]] u [[Tallinn]]u. Vlada je zadužena za provođenje zakona koji se usvajaju u parlamentu, usmjerava i usklađuje rad državnih institucija i provodi unutrašnju i vanjsku državnu politiku.

Svaki od 15 estonskih okruga ima svoju lokalnu vladu.

==== Predsjednik Republike Estonije ====
{{glavni|Predsjednik Estonije}}
[[File:Presidential Palace in Tallinn, Estonia.jpg|thumb|[[Predsjednička palača u Tallinnu]].]]
[[Predsjednik Estonije]] ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Eesti Vabariigi President'') službeno je šef države, iako je sama funkcija uglavnom ceremonijalna. Bira se glasanjem u nacionalnom parlamentu, a kandidat službeno postaje predsjednikom kada dobije više od dvije trećine glasova u parlamentu. Ukoliko i nakon tri kruga glasanja kandidat ne dobije odgovarajući broj glasova u parlamentu, formira se posebna izborna komisija koju, pored članova parlamenta, čine i predstavnici svih lokalnih organa vlasti (minimum po jedan predstavnik svake općine). Mandat predsjednika traje pet godina, a ukupni broj mandata nije ograničen, s tim da jedna osoba može povezati samo dva mandata u kontinuitetu. Predsjednik za trajanja mandata ne smije biti član ni jedne političke stranke, a također mora zamrznuti sve ostale političke i gospodarske aktivnosti.

Funkcija predsjednika države službeno je uvedena 1938. godine, a prvi predsjednik Estonije bio je [[Konstantin Päts]]. Prije toga, u razdoblju od [[1920.]] do [[1934.]], na čelu države nalazio se tzv. "Državni starješina" ([[Estonski jezik|estonski]]: ''[[Riigivanem]]''), koji je kombinirao funkcije koje imaju današnji predsjednik i [[Premijer Estonije|premijer]]. U tom razdoblju, na čelu Estonije bilo je ukupno 16 šefova države, a Päts je biran na tu funkciju čak pet puta. Ustav iz [[1934.]] razdvojio je funkciju šefa države od funkcije predsjednika vlade, ali nije stupio na snagu pošto je Päts iste godine izvršio državni udar i raspustio parlament. [[SSSR|Sovjetske vlasti]] su u srpnju [[1940.]] deportirale Pätsa u grad [[Ufa|Ufu]] u [[Sibir]]u. Nakon toga, u skladu s važećim Ustavom, funkciju predsjednika preuzeo je prosovjetski premijer [[Johannes Vares]], koji je potom potpisao službeni dokument o aneksiji Estonije od strane Sovjetskog Saveza. U razdoblju pod sovjetskom vlašću ([[1944.]] − [[1991.]]), sjedište predsjednika Estonije nalazilo se u egzilu u [[Stockholm]]u.

Za prvog predsjednika Druge Republike izabran je [[Lennart Meri]], koji je na vlasti bio od listopada [[1992.]] do listopada [[2001.]] Nakon njega, funkciju predsjednika države obavljali su još i [[Arnold Rüütel]] ([[2001.]] − [[2006.]]), [[Toomas Hendrik Ilves]] ([[2006.]] − [[2016.]]), [[Kersti Kaljulaid]] kao prva žena na mjestu predsjednika države ([[2016.]] − [[2021.]]),<ref>{{citation | url = https://www.theguardian.com/world/2016/oct/03/estonia-first-female-president-kersti-kaljulaid | title = Estonia parliament votes for first female president | journal = The Guardian |date=3. listopada 2016. | accessdate=6. listopada 2016.}}</ref> te, od [[2021.]] godine, [[Alar Karis]].

=== Međunarodni odnosi ===
[[File:Eesti suursaatkond Tōkyōs.jpg|thumb|left|[[Ambasada]] Republike Estonije u [[Tokyo|Tokyu]].]]
Estonija je bila punopravna članica [[Liga naroda|Lige naroda]] od [[22. rujna]] [[1921.]],<ref>{{cite book|last=Briggs| first = Herbert Whittaker| title = The law of nations: cases, documents, and notes| url = https://books.google.com/books?id=HsIzAAAAIAAJ|year=1952| publisher = Appleton-Century-Crofts|pages=106}}</ref> a potom i [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] od [[17. rujna]] [[1991.]] Između ostalih, Estonija je i jedna od članica [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]] (OSCE), [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj]] (OECD), [[Vijeće država Baltičkog mora|Vijeća država Baltičkog mora]] (CBSS) i Nordijske razvojne banke. Također je i potpisnica [[Protokol iz Kyota|protokola iz Kyota]] o klimatskim promjenama.

Od obnove nezavisnosti [[1991.]], estonska vanjska politika fokusirana je na europske i euroatlantske integracijske procese. Potpuna integracija u zapadni političko-sigurnosni sustav nastupila je nakon prijema u punopravno članstvo [[NATO]] pakta (članica od [[29. ožujka]] [[2004.]]) i [[Europska unija|Europske unije]] ([[1. svibnja]] [[2004.]]). Intenzivno političko i vojno približavanje zemljama geopolitičkog zapada za posljedicu je imalo pogoršavanje odnosa s [[Rusija|Ruskom Federacijom]], jedinom susjednom zemljom s kojom Estonija nije u potpunosti izvršila demarkaciju granične linije.

Od početka [[1990-ih]], Estonija razvija bliske političko-ekonomske odnose s preostale dvije baltičke države, sudjelujući u radu Baltičke skupštine i Baltičkog vijeća ministara.<ref>{{cite web|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/4096 | title = Estonian Chairmanship of the Baltic Council of Ministers in 2011 | publisher = Estonian Ministry of Foreign Affairs | accessdate=11. kolovoza 2012. |url-status=dead | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131113111112/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F4096 | archivedate=13. studenoga 2013. }}</ref> Estonija koristi nordijski uzor kao primjer svog političko-društvenog djelovanja. Jačem razvoju međusobnih odnosa baltičkih i nordijskih zemalja doprinosi i [[Nordijsko-baltička grupa 8]] (NB8).<ref name="NB8">{{cite web|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/4097 | title = Nordic-Baltic Co-operation | publisher = Estonian Ministry of Foreign Affairs |date=10. srpnja 2012. | accessdate=11. kolovoza 2012. |url-status=dead | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120511184410/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F4097 | archivedate=11. svibnja 2012. }}</ref> Parlamentarna suradnja između Baltičke skupštine i Nordijskog savjeta započela je [[1989.]] i od tada dva tijela održavaju redovne godišnje sastanke na raznim razinama.<ref name="NB8"/> Nordijski savjet ministara ima svoj ured u [[Tallinn]]u i predstavništvo u [[Tartu]]u, kao i informativne centre u [[Narva (grad)|Narvi]], [[Valga|Valgi]] i [[Pärnu (grad)|Pärnuu]].<ref>{{cite web| url = http://www.norden.org/en/nordic-council-of-ministers/the-secretariat-to-the-nordic-council-of-ministers/nordic-council-of-ministers-information-offices-in-the-baltic-states-and-russia| title = Nordic Council of Ministers' Information Offices in the Baltic States and Russia| publisher = Nordic Council of Ministers| accessdate = 11. kolovoza 2012.| url-status = dead| df = | archivedate =18. listopada  2012.| archiveurl = https://web.archive.org/web/20121018134356/http://www.norden.org/en/nordic-council-of-ministers/the-secretariat-to-the-nordic-council-of-ministers/nordic-council-of-ministers-information-offices-in-the-baltic-states-and-russia}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.norden.ee/en/about-us/about-us| title = Norden in Estonia| publisher = Nordic Council of Ministers' Office in Estonia| accessdate=11. kolovoza 2012.}}</ref>

Estonija njeguje tradicionalno dobre odnose sa [[Švedska|Švedskom]] i [[Finska|Finskom]], a većina [[Estonci|Estonaca]] sebe smatra pripadnicima nordijskog civilizacijskog kruga. Tako je [[2009.]], prilikom posjete [[Stockholm]]u, tadašnji ministar vanjskih poslova Estonije, [[Toomas Hendrik Ilves]], inače rođen u Stockholmu, održao predavanje na Švedskom institutu za međunarodne odnose pod nazivom "Estonija kao nordijska zemlja".<ref>{{cite web |url=http://www.vm.ee/?q=en/node/3489|title=Estonia as a Nordic Country |last=Ilves |first=Toomas Hendrik |author-link=Toomas Hendrik Ilves |date=14. prosinca 1999. |publisher=Estonian Foreign Ministry |access-date=19. rujna 2009. |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110511094242/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F3489 |archive-date=11 May 2011}}</ref> Estonija teži uključivanju u [[Nordijski savjet]].<ref name=Mouritzen>{{cite book |last1=Mouritzen |first1=Hans |last2=Wivel |first2=Anders |title=The Geopolitics of Euro-Atlantic Integration |date=2005. |publisher=Routledge |page=143 |edition=1 |url= https://books.google.com/books?isbn=1134457634}}</ref>

Godine [[1992.]] Rusija je bila najvažniji trgovački partner Estonije s udjelom u ukupnoj trgovini od 92%, da bi u [[21. stoljeće|21. stoljeću]] ulogu Rusije preuzele nordijske zemlje.<ref name="The Estonian Economic Miracle">{{cite web|last=Laar| first = Mart|date=7. kolovoza 2007.| url = http://www.heritage.org/research/reports/2007/08/the-estonian-economic-miracle | title = The Estonian Economic Miracle | publisher = Heritage.org | accessdate=2. lipnja 2010.}}</ref> Agencija Europske unije za visokotehnološke informacijske sustave od [[2012.]] ima sjedište u Tallinnu. U prvoj polovini [[2018.]], Estonija je predsjedavala Savjetom Europske unije.

=== Vojska ===
{{glavni|Estonske obrambene snage}}
[[File:Estonian Soldiers stand in formation during a welcome ceremony for U.S. troops, 2014.jpg|thumb|Estonski ročnici [[2014.]]]]
Vojsku Estonije ili službeno [[Estonske obrambene snage]] ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Eesti Kaitsevägi'') čine [[Estonske kopnene snage|kopnena vojska]] ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Maavägi''), [[Estonska ratna mornarica|ratna mornarica]] ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Merevägi'') i [[Estonsko ratno zrakoplovstvo|ratno zrakoplovstvo]] ([[estonski]]: ''Õhuvägi''), te paravojna jedinica znana kao [[Estonska obrambena liga]] ([[estonski]]: ''Eesti Kaitseliit''). Po [[Ustav Estonije|Ustavu]], vojska je dužna braniti nezavisnost i suverenitet zemlje te integritet njezinog teritorija na kopnu, moru i u zraku.<ref>{{cite web|url=http://www.mil.ee/index_eng.php | title = Estonian National Defence Policy | publisher = Mil.ee | accessdate=2. lipnja 2010. |url-status=dead | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100528073601/http://www.mil.ee/index_eng.php | archivedate=28. svibnja 2010.}}</ref> Trenutni strateški ciljevi estonske vojske, pored obrane nacionalnih interesa, su i daljnji razvoj oružanih snaga te daljnji rad na interoperabilnosti s ostalim članicama [[NATO]]-a i [[Europska unija|Europske unije]], te sudjelovanje u misijama NATO-a diljem svijeta.

Za razliku od preostale dvije [[Baltičke države|baltičke zemlje]] ([[Latvija|Latvije]] i [[Litva|Litve]]), u kojima je vojska profesionalizirana, u Estoniji je vojna obuka obavezna. Služenje vojnog roka obveza je za sve muškarce starosti između 18 i 28 godina, a dužina obuke traje od 8 do 11 mjeseci, ovisno o rodu u kojem se služi. Ženama je omogućeno da se dobrovoljno prijavljuju za služenje vojnog roka.<ref>{{cite news|url=http://news.err.ee/politics/84117be0-c97a-4329-9655-d3b01f04af61 | title = Terras: Conscription Will Stay | publisher = Eesti Rahvusringhääling |date=10. prosinca 2012. | accessdate=16. ožujka 2013.}}</ref> Prema podacima, vojni budžet Estonije za [[2017.]] godinu iznosio je 477 milijuna [[euro|eura]], ili oko 2.2% [[BDP]]-a (što je za 7.6% više u odnosu na prethodnu godinu).<ref>[http://defense-watch.com/2016/12/20/estonia-increases-defense-spending-2017/}- Loading<!-- Botovski generisani naziv -->] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210828135025/http://defense-watch.com/2016/12/20/estonia-increases-defense-spending-2017/%7D- |date=28. kolovoza 2021. }}{{dead link|date=1. lipnja 2019. |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[http://www.kmin.ee/en/news/estonian-defence-budget-2016-exceeds-2-percent-gdp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220226043743/https://www.kmin.ee/en/news/estonian-defence-budget-2016-exceeds-2-percent-gdp|date=26. veljače 2022.}} ''Estonian military budget on 2016''</ref> Oružane snage Estonije, Latvije i Litve zajednički sudjeluju u vojnim vježbama u okviru NATO-a.

Estonska vojska kao dio NATO-vih snaga sudjeluje u brojnim mirovnim i ratnim misijama diljem svijeta, a između ostalih sudjelovala je i u mirovnim misijama u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[1995.]] (u sklopu [[UNPROFOR]]-a), u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (od [[1996.]] do [[2011.]] godine) u sklopu [[IFOR]]-a i [[SFOR]]-a, te u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] ([[2003.]], kao dio misije [[EUFOR Concordia]]). Estonske oružane snage sudjelovale su i u mirovnim misijama [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a u [[Libanon]]u (na [[Golanska visoravan|Golanskoj visoravni]], tijekom [[1996.]] i [[1997.]]), [[ISAF]]-a u [[Afganistan]]u (od [[2003.]] do [[2014.]]) i u [[Irak]]u (od [[2003.]] do [[2009.]]). Estonski kontingent s 50 vojnika od [[2003.]] dio je mirovnih snaga [[KFOR]]-a na [[Kosovo|Kosovu]], sa sjedištem u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]].<ref>{{cite web|url=http://operatsioonid.kmin.ee/index.php?page=86& | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110504080436/http://operatsioonid.kmin.ee/index.php?page=86& | archivedate=4. svibnja 2011. | title = Iisrael, Liibanon ja Süüria | language = et | publisher = Operatsioonid.kmin.ee |date=26. travnja 2010. | accessdate=2. lipnja 2010. |url-status=dead |df=dmy}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.mil.ee/et/operatsioonid/operatsioonid-alates-1995 |title=Operatsioonid alates 1995 |publisher=Estonian Defence Forces |language=et |access-date=28. prosinca 2019.}}</ref>

Jedan od prioriteta oružanih snaga Estonije u [[21. stoljeće|21. stoljeću]] obrana je od organiziranih cyber-napada usmjerenih protiv informatičkih i telekomunikacijskih sustava u zemlji. Jedinica za obranu od organiziranih hakerskih napada formirana je [[2006.]] pod akronimom CERT (elektronska vojska), a njen je osnovni cilj zaštita informatičkog područja s internetskom domenom [[.ee]] od mogućih hakerskih napada. Značaj jedinice za borbu protiv organiziranog cyber-kriminala naglo je porastao nakon niza hakerskih napada na estonske internetske mreže tijekom [[2007.]]<ref name="bbc_gal">{{cite news|publisher=BBC|date=25. siječnja 2008.| accessdate=23. veljače 2008.| title = Estonia fines man for 'cyber war'| url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/7208511.stm}}</ref>

=== Administrativna podjela ===
{{glavni|Administrativna podjela Estonije}}
{| style="background:transparent;font-size: 11px;float: {{{float|right}}}"
|-style="background:#0072CE; color:white; text-align:center;"
!colspan=4|Okruzi Estonije
|-
|colspan="4"|{{Image label begin|image=Estonia adm location map.svg|width=500|link=}}
{{Image label small|x=0.660|y=0.650|scale={{{width|500}}}|text=''[[Okrug Valgamaa|<span style="color:teal;">Valga</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.798|y=0.695|scale={{{width|500}}}|text=''[[Okrug Võrumaa|<span style="color:teal;">Võru</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.798|y=0.610|scale={{{width|500}}}|text=''[[Okrug Põlvamaa|<span style="color:teal;">Põlva</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.830|y=0.315|scale={{{width|500}}}|text=''[[Okrug Ida-Virumaa|<span style="color:teal;">Ida-Viru</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.665|y=0.305|scale={{{width|500}}}|text=''[[Okrug Lääne-Virumaa|<span style="color:teal;">Lääne-Viru</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.700|y=0.440|scale={{{width|500}}}|text=''[[Okrug Jõgevamaa|<span style="color:teal;">Jõgeva</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.750|y=0.532|scale={{{width|500}}}|text=''[[Okrug Tartumaa|<span style="color:teal;">Tartu</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.570|y=0.538|scale={{{width|500}}}|text=''[[Okrug Viljandimaa|<span style="color:teal;">Viljandi</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.590|y=0.395|scale={{{width|500}}}|text=''[[Okrug Järvamaa|<span style="color:teal;">Järva</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.450|y=0.523|scale={{{width|500}}}|text=''[[Okrug Pärnumaa|<span style="color:teal;">Pärnu</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.480|y=0.283|scale={{{width|500}}}|text=''[[Okrug Harjumaa|<span style="color:teal;">Harju</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.450|y=0.388|scale={{{width|500}}}|text=''[[Okrug Raplamaa|<span style="color:teal;">Rapla</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.330|y=0.378|scale={{{width|500}}}|text=''[[Okrug Läänemaa|<span style="color:teal;">Lääne</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.163|y=0.400|scale={{{width|500}}}|text=''[[Okrug Hiiumaa|<span style="color:teal;">Hiiu</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.138|y=0.523|scale={{{width|500}}}|text=''[[Okrug Saaremaa|<span style="color:teal;">Saare</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.930|y=0.562|scale={{{width|500}}}|text=''[[Ruska Federacija|<span style="color:teal;">Rusija</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.410|y=0.043|scale={{{width|500}}}|text=''[[Finska|<span style="color:teal;">Finska</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.510|y=0.788|scale={{{width|500}}}|text=''[[Latvija|<span style="color:teal;">Latvija</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.300|y=0.758|scale={{{width|500}}}|text='''<big>[[Riški zaljev|<span style="color:white; align:center;">Riški<br>zaljev</span>]]</big>'''}}
{{Image label small|x=0.510|y=0.143|scale={{{width|500}}}|text='''<big>[[Finski zaljev|<span style="color:white;">Finski zaljev</span>]]</big>'''}}
{{Image label small|x=0.110|y=0.243|scale={{{width|500}}}|text='''<big>[[Baltičko more|<span style="color:white;">Baltičko more</span>]]</big>'''}}{{Image label end}}
|-style="background:#0072CE; color:white; text-align:center;"
!width=25%| Okrug
!width=25%|Sjedište
!width=25%|Okrug
!width=25%|Sjedište
|-
| [[Okrug Harjumaa|Harju]] || [[Tallinn]] || [[Okrug Pärnumaa|Pärnu]] || [[Pärnu (grad)|Pärnu]]
|-
| [[Okrug Hiiumaa|Hiiu]] || [[Kärdla]] || [[Okrug Raplamaa|Rapla]] || [[Rapla]]
|-
| [[Okrug Ida-Virumaa|Ida-Viru]] || [[Jõhvi]] || [[Okrug Saaremaa|Saare]] || [[Kuressaare]]
|-
| [[Okrug Jõgevamaa|Jõgeva]] || [[Jõgeva]] || [[Okrug Tartumaa|Tartu]] || [[Tartu]]
|- 
| [[Okrug Järvamaa|Järva]] || [[Paide]] || [[Okrug Valgamaa|Valga]] || [[Valga]]
|- 
| [[Okrug Läänemaa|Lääne]] || [[Haapsalu]] || [[Okrug Viljandimaa|Viljandi]] || [[Viljandi]]
|-
| [[Okrug Lääne-Virumaa|Lääne-Viru]] || [[Rakvere]] || [[Okrug Võrumaa|Võru]] || [[Võru]]
|-
| [[Okrug Põlvamaa|Põlva]] || [[Põlva]] || 
|-style="background:#0072CE; color:white; text-align:center;"
!colspan=4|Općine Estonije nakon administrativne reforme 2017. godine
|-
|colspan=4|[[File:Estonian administrative divisions 2017 with labels.svg|500px|Mapa estonskih općina nakon administrativne reforme [[2017.]] godine.]]
|}
Republika Estonija administrativno je podijeljena na 15 [[Okruzi Estonije|okruga]] ([[Estonski jezik|estonski]]: ''maakond'', ''maakonnad''). U pisanim izvorima okruzi se po prvi put pojavljuju u ''[[Hronika Henrika od Livonije|Kronici Henrika od Livonije]]'', kao estonske državice koje su postojale tijekom 13. stoljeća i [[Sjeverni križarski ratovi|Sjevernih križarskih ratova]]. Granice između okruga mijenjane su tijekom stoljeća, a nakon što je Estonija [[1991.]] uspostavila nezavisnost, tadašnji sovjetski [[rajon]]i su ukinuti i zamijenjeni s okruzima uz zadržavanje sovjetskih granica. Nekadašnji okrug [[Petseri (okrug)|Petseri]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] priključen je [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Rusiji]] i danas je administrativno uređen kao [[Pečorski rajon]] [[Pskovska oblast|Pskovske oblasti]].

Povijesni okruzi i njihove granice danas se koriste u etnološkom kontekstu kako bi se isticale kulturne i jezične posebnosti određenih dijelova Estonije.

Svaki okrug ima svoju vladu ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Maavalitsus''), na čijem se čelu nalazi načelnik ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Maavanem''), koji predstavlja nacionalnu vlast na lokalnoj razini. Načelnike okruga bira [[Vlada Estonije]] na razdoblje od pet godina.

Svaki je okrug dalje podijeljen na [[Općine Estonije|općine]] ([[Estonski jezik|estonski]]: ''omavalitsus''), koje predstavljaju drugu razinu administrativne podjele. Nakon velike administrativne reforme [[2017.]], broj općina smanjen je na 79 (s dotadašnjih 213), a dijele se na gradske ([[Estonski jezik|estonski]]: ''linn''; 15 općina) i ruralne ([[Estonski jezik|estonski]]: ''vald''; 64 općine).<ref name="Az6aE">{{Citiranje časopisa |url=https://www.maaamet.ee/et/uudised/haldusreformi-jarel-muutub-eestis-ule-400-000-elukoha-ja-maatuki-aadressi |title=Haldusreformi järel muutub Eestis üle 400 000 elukoha ja maatüki aadressi |journal= |access-date=9. travnja 2022. |archive-date=1. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171201034227/https://www.maaamet.ee/et/uudised/haldusreformi-jarel-muutub-eestis-ule-400-000-elukoha-ja-maatuki-aadressi |url-status=dead }}</ref><ref>[https://www.rahandusministeerium.ee/et/eesmargidtegevused/kohalikud-omavalitsused-ja-haldusreform/eesti-kohalike-omavalitsuste-loetelu Eesti kohalike omavalitsuste loetelu], Eesti kohalike omavalitsuste loetelu, 01.01.2019 seisuga</ref> Svaka općina uživa određen stupanj autonomije u odnosu na središnju vlast i ima svoje organe vlasti. U granicama općina može se naći jedno ili više gradskih ili seoskih naselja. Dvije trećine općina imaju manje od 3 000 stanovnika, a najveća je općina [[Tallinn]] s oko 427 500 stanovnika, dok najmanja općina [[Ruhnu]] ima svega 68 stanovnika.<ref name=einst.ee>{{cite web |url=http://www.einst.ee/factsheets/factsheets_uus_kuju/local_government_reform.htm |title=Archived copy |access-date=19. lipnja 2002.|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20020619141032/http://www.einst.ee/factsheets/factsheets_uus_kuju/local_government_reform.htm |archive-date=19. lipnja 2002. }}</ref>

Grad [[Tallinn]] administrativno je podijeljen na osam gradskih okruga ([[Estonski jezik|estonski]]: ''linnaosa''), a svaki od okruga ima svoju izvršnu vlast.

{| class="wikitable sortable" style="border-spacing:0; border-top:none; border-left:none; border-spacing:0; padding:0; margin:;"
|+ style="text-align: center;" | Okruzi Estonije ([[1. siječnja]] [[2021.]])<ref name="countypopulation">{{cite web|url=http://andmebaas.stat.ee/Index.aspx?DataSetCode=RV022U|website=[[Statistics Estonia]]|title=RV022U: Population by sex, age group and county, 1 January. administrative division as at 01.01.2018}}</ref><ref>{{Cite web|date=12. svibnja 2021.|title=RV022U: POPULATION BY SEX, AGE GROUP AND COUNTY, 1 JANUARY. ADMINISTRATIVE DIVISION AS AT 01.01.2018|url=https://andmed.stat.ee/en/stat/rahvastik__rahvastikunaitajad-ja-koosseis__rahvaarv-ja-rahvastiku-koosseis/RV022U|url-status=live|access-date=7. kolovoza 2021.|website=[[Statistics Estonia]]}}</ref>
!style="width:150px;" colspan="2" | Okrug
!style="width:45px;"  | Sjedište
!style="width:45px;"  | Površina (km{{sup|2}})
!style="width:45px;"  | Populacija
!style="width:45px;"  | Gustoća
|-
|[[File:Et-Harju maakond-coa.svg|35px|center]]
|'''[[Okrug Harjumaa|Harju]]'''<br>(''Harjumaa'')
|[[Tallinn]]
|{{center|4 327}}
|{{center|609 515}}
|{{center|140,86}}
|-
|[[File:Hiiumaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Okrug Hiiumaa|Hiiu]]'''<br>(''Hiiumaa'')
|[[Kärdla]]
|{{center|1 032}}
|{{center|9 381}}
|{{center|9,09}}
|-
|[[File:Ida-Virumaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Okrug Ida-Virumaa|Ida-Viru]]'''<br>(''Ida-Virumaa'')
|[[Jõhvi]]
|{{center|2 972}}
|{{center|131 913}}
|{{center|44,39}}
|-
|[[File:Jõgevamaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Okrug Jõgevamaa|Jõgeva]]'''<br>(''Jõgevamaa'')
|[[Jõgeva]]
|{{center|2 545}}
|{{center|28 082}}
|{{center|11,03}}
|-
|[[File:Et-Järva maakond-coa.svg|35px|center]]
|'''[[Okrug Järvamaa|Järva]]'''<br>(''Järvamaa'')
|[[Paide]]
|{{center|2 674}}
|{{center|29 817}}
|{{center|11,15}}
|-
|[[File:Läänemaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Okrug Läänemaa|Lääne]]'''<br>(''Läänemaa'')
|[[Haapsalu]]
|{{center|1 816}}
|{{center|20 285}}
|{{center|11,17}}
|-
|[[File:Lääne-Virumaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Okrug Lääne-Virumaa|Lääne-Viru]]'''<br>(''Lääne-Virumaa'')
|[[Rakvere]]
|{{center|3 696}}
|{{center|58 402}}
|{{center|15,80}}
|-
|[[File:Põlvamaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Okrug Põlvamaa|Põlva]]'''<br>(''Põlvamaa'')
|[[Põlva]]
|{{center|1 823}}
|{{center|24 473}}
|{{center|13,42}}
|-
|[[File:Et-Pärnu maakond-coa.svg|35px|center]]
|'''[[Okrug Pärnumaa|Pärnu]]'''<br>(''Pärnumaa'')
|[[Pärnu (grad)|Pärnu]]
|{{center|5 419}}
|{{center|85 760}}
|{{center|15,83}}
|-
|[[File:Raplamaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Okrug Raplamaa|Rapla]]'''<br>(''Raplamaa'')
|[[Rapla]]
|{{center|2 765}}
|{{center|33 116}}
|{{center|11,98}}
|-
|[[File:Saaremaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Okrug Saaremaa|Saare]]'''<br>(''Saaremaa'')
|[[Kuressaare]]
|{{center|2 938}}
|{{center|33 032}}
|{{center|11,24}}
|-
|[[File:Tartumaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Okrug Tartumaa|Tartu]]'''<br>(''Tartumaa'')
|[[Tartu]]
|{{center|2 993}}
|{{center|153 912}}
|{{center|51,42}}
|-
|[[File:Valgamaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Okrug Valgamaa|Valga]]'''<br>(''Valgamaa'')
|[[Valga]]
|{{center|1 917}}
|{{center|27 962}}
|{{center|14,59}}
|-
|[[File:Viljandimaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Okrug Viljandimaa|Viljandi]]'''<br>(''Viljandimaa'')
|[[Viljandi]]
|{{center|3 422}}
|{{center|45 877}}
|{{center|13,41}}
|-
|[[File:Võrumaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Okrug Võrumaa|Võru]]'''<br>(''Võrumaa'')
|[[Võru]]
|{{center|2 305}}
|{{center|34 898}}
|{{center|15,14}}
|}

== Stanovništvo ==
{{glavni|Demografija Estonije}}
Na temelju arheoloških nalaza, izvjesno je da je područje suvremene Estonije stalno naseljeno posljednjih 13 000 godina, a prve ljudske zajednice pojavile su se odmah nakon povlačenja moćnih [[ledenjak]]a, koji su se prostirali na tom području tijekom posljednjeg ledenog doba. Tijekom posljednjih 800 godina, estonska se populacija kretala između 800 000 i 1,6 milijuna ljudi. Početkom trećeg desetljeća [[21. stoljeće|21. stoljeća]] u Estoniji je živjelo oko 1 330 000 ljudi.<ref name="Демографија1">{{cite web| title = First settlers in Estonia, and today| url = http://www.estonica.org/en/Society/Population/First_settlers_in_Estonia,_and_today/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 9. veljače 2017.| archive-date = 21. srpnja 2017.| archive-url = https://web.archive.org/web/20170721024852/http://www.estonica.org/en/Society/Population/First_settlers_in_Estonia,_and_today/| url-status = dead}}</ref>

Kritična razdoblja u demografskom smislu bila su [[13. stoljeće|13.]] i [[14. stoljeće]], kada su [[Sjeverni križarski ratovi|ratovi sa kršćanskim osvajačima]], epidemije i glad potpuno desetkovali populaciju, a broj stanovnika se smanjivao i do 50%. Sljedeće demografski negativno razdoblje trajalo je od sredine [[16. stoljeće|16.]] pa do početka [[18. stoljeće|18. stoljeća]], kada je zbog ratova, gladi i epidemija stradalo više od polovine stanovništva, iako je u mirnijim desetljećima u istom razdoblju uslijed imigracija broj stanovnika rastao i do dva postotna boda godišnje.<ref name="Демографија1"/> Najnižu populacijsku točku estonsko stanovništvo doseglo je [[1712.]], kada je na tom području živjelo svega oko 200 000 ljudi.<ref name="Демографија1"/> Prema podacima sa svesovjetskog popisa iz [[1897.]], broj stanovnika na tlu Estonije dostigao je 986 000, od čega su 89,2% bili etnički [[Estonci]] (odnosno estonska plemena). Prirodni rast estonske populacije tokom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bio je dosta nizak i održavao se primarno zahvaljujući migracijama. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Estonija je izgubila gotovo četvrtinu svoje prijeratne populacije. Intenzivna industrijalizacija koju su provodile sovjetske vlasti u poslijeratnom razdoblju dovela je do masovnih imigracija iz drugih dijelova [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] te se tako od [[1956.]] do [[1991.]] zbog posla u Estoniju doselilo ukupno oko 1,4 milijuna ljudi iz drugih dijelova zemlje. Njih oko 200 000 trajno se nastanilo na tom području.<ref name="Демографија1"/>

Intenzivnije imigracije zahvaćale su Estoniju uglavnom nakon razdoblja s visokim mortalitetom. Njemački i švedski naseljenici, koji su počeli intenzivnije dolaziti na ovo područje od [[13. stoljeće|13. stoljeća]], uglavnom su se zadržavali u gradovima. Iako su etnički Estonci činili većinu gradske populacije, estonski gradovi su tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] bili potpuno [[germanizacija|germanizirani]].<ref name="Демографија2">{{cite web| title = Composition of the population| url = http://www.estonica.org/en/Society/Population/Composition_of_the_population/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 9. veljače 2017.| archive-date = 2. svibnja 2014.| archive-url = https://web.archive.org/web/20140502133246/http://www.estonica.org/en/Society/Population/Composition_of_the_population/| url-status = dead}}</ref> Za razliku od gradova, proces naseljavanja ruralnih područja tekao je znatno sporije, bio je dugotrajniji i samim tim novopridošlo se seosko stanovništvo mnogo brže asimiliralo.<ref name="Демографија2"/> Od kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]], naglo je porastao broj imigranata iz [[Rusko Carstvo|Rusije]], koji su sudjelovali u industrijalizaciji tih područja.
{{bar box
|float = left
|title = Etnička struktura Estonije (2019.)<ref name="stat.ee">{{cite web|title=Rahvaarv rahvuse järgi, 1. jaanuar, aasta|url=http://www.stat.ee/34267|publisher=Statistics Estonia|access-date=10. listopada 2019.|archive-date=4. siječnja 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180104172617/http://www.stat.ee/34267|url-status=dead}}</ref>
|bars =
{{bar percent|[[Estonci]]|DarkSlateGray|68.5}}
{{bar percent|[[Rusi]]|DarkSlateGray|24.8}}
{{bar percent|[[Ukrajinci]]|DarkSlateGray|1.8}}
{{bar percent|[[Bjelorusi]]|DarkSlateGray|0.9}}
{{bar percent|[[Finci]]|DarkSlateGray|0.6}}
{{bar percent|[[Latvijci]]|DarkSlateGray|0.2}}
{{bar percent|Ostali|DarkSlateGray|2.0}}
{{bar percent|Nepoznato|DarkSlateGray|1.3}}
}}
Prije Drugog svjetskog rata, etnički Estonci činili su 88.1% ukupne populacije, dok su ostatak činili pripadnici pet manjinskih naroda (tradicionalne manjine Estonije).<ref name="ethnic minor">{{cite web|url=http://old.estinst.ee/factsheets/ethnic_minor/ |date=26. prosinca 1998. | title = Ethnic minorities in Estonia: past and present | publisher = Einst.ee | accessdate=2. lipnja 2010. |url-status=dead | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110807204855/http://old.estinst.ee/factsheets/ethnic_minor/ | archivedate=7. kolovoza 2011.}}</ref> Estonski ustav iz [[1925.]] garantirao je kulturnu autonomiju tradicionalnim manjinskim narodima (s brojnošću iznad 3 000 osoba) i bio je jedinstven u tom pogledu u Europi tog vremena.{{sfn|Smith|2005|p=211}} Kulturna autonomija tako je zakonom zagarantirana estonskim [[Nijemci]]ma i [[Židovi]]ma, koji su imali i svoja vlastita kulturna vijeća. Prema podacima iz [[1934.]], najbrojniji manjinski narodi bili su [[Rusi]] (92 000 ili 8,2%), [[Nijemci]] (16 300 ili 1,5%) i [[Šveđani]] (7 600 ili 0,7%), dok su [[Latvijci]] i [[Židovi]] činili manje od 0,5% od ukupnog stanovništva. Velike promjene dogodile su se tijekom Drugog svjetskog rata. Broj stanovnika značajno se smanjio, a s estonskog teritorija gotovo su u potpunosti nestale četiri tradicionalne manjinske zajednice (opstali su jedino [[Rusi]]).<ref name="Демографија2"/> Zakon o kulturnoj autonomiji ponovo je stupio na snagu [[1993.]]<ref name="Демографија2"/>

Tijekom razdoblja sovjetske vlasti drastično se promijenila demografska slika Estonije. Udio etničkih Estonaca u populaciji pao je na oko 61%, dok se broj etničkih Rusa, [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] i [[Bjelorusi|Bjelorusa]] u istom razdoblju gotovo upeterostručio, a manjinski narodi činili su više od trećine ukupne populacije.

Prema podacima iz [[2021.]],<ref>{{cite web|url=http://andmebaas.stat.ee/Index.aspx?DataSetCode=RV0222U|title=Population by sex, ethnic nationality and county|website=stat.ee|access-date=9. travnja 2022.|archive-date=11. lipnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190611131932/http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PO0222U&ti=POPULATION+BY+SEX%2C+ETHNIC+NATIONALITY+AND+COUNTY%2C+1+JANUARY.+ADMINISTRATIVE+DIVISION+AS+AT+01.01.2018&path=..%2FI_Databas%2FPopulation%2F01Population_indicators_and_composition%2F04Population_figure_and_composition%2F&lang=1|url-status=dead}}</ref> etnički najbrojnije skupine u zemlji bili su [[Estonci]] sa 68,8% i [[Rusi]] s 24,2%. Značajniju populaciju imali su još i [[Ukrajinci]] (2%), dok su sve ostale etničke skupine imale udio manji od 1%. Među njima posebno se ističu [[Bjelorusi]] (0,8%) i [[Finci]] (0,6%), dok su ostale značajnije etničke skupine [[Latvijci]], [[Nijemci]], [[Litvanci]], [[Tatari]], [[Židovi]], [[Šveđani]] i [[Poljaci]].<ref name="Демографија2"/> Suvremena Estonija etnički je heterogena zemlja u kojoj manjinski narodi čine oko trećinu stanovništva. Estonci čine više od 80% stanovništva u 13 od 15 okruga, a najhomogeniji okrug je [[Hiiu (okrug)|Hiiu]] s 98,4% Estonaca. Ruska manjina najbrojnija je na sjeveroistoku i istoku zemlje te u [[Tallinn]]u, a u okrugu [[Ida-Viru (okrug)|Ida-Viru]] čini oko 70% stanovništva.

Od početka [[19. stoljeće|19. stoljeća]] na dalje, stopa živorođene djece po ženi postupno je opadala, ali se i stopa smrtnosti smanjivala, što je dovelo do neznatnog rasta populacije. Tako je tijekom pedesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] Estonija imala jednu od najnižih stopa rađanja u Europi i svijetu, da bi prirodni prirast ponovo postupno počeo rasti tijekom sedamdesetih godina 20. stoljeća. Tokom devedesetih godina 20. stoljeća ponovo dolazi do pada u broju stanovnika, useljavanje je gotovo zaustavljeno, a broj iseljenika se naglo povećao, dok je broj umrlih bio veći od broja rođenih. Demografska slika počela se stabilizirati nakon [[1997.]] Glavni demografski problem Estonije je starenje stanovništva, pošto broj djece po obitelji postojano opada, a broj starijih osoba se povećava. Udio stanovnika starijih od 64 godine je oko 18% (prema podacima iz [[2010.]]).<ref name="Демографија1"/> Postotak zaposlenih, radno sposobnih stanovnika je nešto viši u usporedbi s prosjekom [[Europska unija|Europske unije]], a posebno je visok postotak zaposlenosti među ženama.

Prema podacima iz [[2011.]], [[stopa plodnosti]] je 1,52 djece po ženi, što odgovara europskom prosjeku. U Estoniji, značajan broj djece rođen je u izvanbračnim zajednicama, a tijekom [[2009.]] čak 60% od ukupnog broja rođenih rođeno je u izvanbračnim zajednicama. Prema podacima s popisa iz [[2000.]], oko 21% stanovništva živio je u izvanbračnim zajednicama.<ref>{{cite web| title = Family and birth of children| url = http://www.estonica.org/en/Society/Population/Family_and_birth_of_children/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 9. veljače 2017.| archive-date = 25. svibnja 2017.| archive-url = https://web.archive.org/web/20170525142717/http://www.estonica.org/en/Society/Population/Family_and_birth_of_children/| url-status = dead}}</ref> Broj razvedenih brakova je među najvišima u Europi.

U usporedbi s europskim zemljama estonsko stanovništvo živi najkraće, a posebno je velika razlika u životnom vijeku između muškaraca i žena (žene žive u prosjeku osam godina duže, što je smanjenje u odnosu na ranijih dvanaest). Tako je [[2020.]] prosječni očekivani životni vijek kod žena iznosio 82,8 godina, dok su muškarci u prosjeku živjeli 74,4 godine.<ref>{{Cite web|date=25. kolovoza 2021.|title=Growth in life expectancy has slowed down, but Estonian people live a longer healthy life|url=https://www.stat.ee/en/node/183291|website=Statistics Estonia}}</ref>

<center>
<gallery widths="300px" heights="280px">
File:Estonia 1950-2021.gif|Animirana populacijska piramida Estonije od [[1950.]] do [[2021.]]
File:Share of Estonians.png|Etnička struktura Estonije po okruzima ([[2011.]])
File:Natural population increase of Estonia (1945-2008).png|Prirodni prirast stanovništva Estonije od [[1945.]] do [[2008.]]
</gallery>
</center>

=== Ljudska prava u Estoniji ===

Godine [[1997.]], Estonija je potpisala [[Ženevska konvencija o izbjeglicama|Ženevsku konvenciju o izbjeglicama]]. U razdoblju od [[1997.]] do [[2008.]], izbjeglički [[azil]] u Estoniji zatražilo je ukupno 148 osoba, od čega je svega njih 10 dobilo službeni status izbjeglice, a za 12 osoba je određena specijalna zaštita. Najviše tražitelja azila bilo je iz [[Rusija|Rusije]] (23), [[Irak]]a (22) i [[Turska|Turske]] (17 osoba). Broj tražitelja azila znatno se povećao nakon [[2009.]], nakon što je Estonija postala dijelom [[Schengenski prostor|Schengenskog prostora]].<ref>{{cite web| title=Population/Emigration and immigration| url=http://www.estonica.org/en/Society/Population/Emigration_and_immigration/| work=Encyclopedia Estonica| publisher=Eesti Instituut| accessdate=9. veljače 2017.| archive-date=6. svibnja 2017.| archive-url=https://web.archive.org/web/20170506220927/http://www.estonica.org/en/Society/Population/Emigration_and_immigration/| url-status=dead}}</ref>

Prema podacima od [[2. srpnja]] [[2010.]] o broju rezidenata, 84,1% rezidenata bili su državljani Estonije, 8,6% su bili strani državljani, dok su 7,3% građana činile osobe s nejasnim i neodređenim državljanstvom. Od [[1992.]], oko 140 000 osoba dobilo je estonsko državljanstvo.<ref>[http://www.postimees.ee/67387/eesti-andis-mullu-kodakondsuse-2124-inimesele/ Eesti andis mullu kodakondsuse 2124 inimesele], ''Postimees''. 9. 1. 2009.</ref> Pripadnicima ruske etničke manjine, koji su se u Estoniju doselili tijekom sovjetskog razdoblja, estonski Zakon o državljanstvu znatno otežava proces dodjele statusa državljana, a Vijeće za ljudska prava [[UN]]-a je [[2008.]] navedeni zakon označilo kao diskriminatoran.<ref>[http://www.osce.org/odihr/34040?download=true Naturalisation in Estonia Statement by the Legal Information Centre for Human Rights (Tallinn, Estonia)] (''[...]the Special Rapporteur considers extremely credible the views of the representatives of the Russian-speaking minorities who expressed that the citizenship policy is discriminatory[...]'')</ref>

Estonija je u listopadu [[2014.]] donijela zakon kojim su legalizirane civilne kohabitacije istospolnih parova, postavši tako prva zemlja na postsovjetskom prostoru koja je pravno regulirala prava istospolnih zajednica. Zakon o civilnom partnerstvu istospolnih zajednica stupio je na snagu [[1. siječnja]] [[2016.]]<ref>{{cite news|url=http://www.wsj.com/articles/estonia-passes-law-recognizing-gay-partnerships-1412857097 | title = Estonia Passes Law Recognizing Gay Partnerships | last=Kangsepp| first = Liis| publisher = [[Wall Street Journal]] |date=9. listopada 2014. | accessdate=4. siječnja 2014.}}</ref> Iako istospolni [[brak]]ovi još uvijek nisu zakonom regulirani u Estoniji, Estonija priznaje i registrira istospolne brakove sklopljene u drugim državama, ukoliko udovoljavaju zakonskim uvjetima.<ref>{{Cite web|url=http://www.gay.ru/news/rainbow/2017/01/25-35360.htm|title=GAY.RU - В Эстонии однополая пара через суд добилась признания своего брака, заключенного в Швеции|website=www.gay.ru|access-date=25. siječnja 2017.}}</ref><ref name="gaystarnews">{{cite web|url=http://www.gaystarnews.com/article/estonia-taken-big-step-marriage-equality/|title=Gay couple win right to be married in Estonia|work=Gay Star News|date=30. siječnja 2017.|access-date=9. travnja 2022.|archive-date=11. prosinca 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20181211164209/https://www.gaystarnews.com/article/estonia-taken-big-step-marriage-equality/|url-status=dead}}</ref><ref name="err.ee">{{Cite web|url=https://news.err.ee/120456/nonprofit-court-orders-entry-of-same-sex-marriage-into-estonian-register|title=Nonprofit: Court orders entry of same-sex marriage into Estonian register|date=25. siječnja 2017.|website=ERR}}</ref>

=== Jezici ===
{{glavni|Estonski jezik}}
[[File:EstonianGrammar1637.jpg|thumb|220px|Tiskano izdanje estonskog pravopisa iz [[1637.]] Autor je [[Heinrich Stahl]].]]
Suvremena Estonija višenacionalna je država u kojoj se prema službenim podacima s popisa iz [[2000.]] govori čak 109 jezika. Službeni jezik zemlje je [[Estonski jezik|estonski]], koji je materinji jezik za oko 922 000 ili 67,3% estonske populacije.<ref name="PopulationByNationality">{{cite web|url=http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PC223&ti=POPULATION+BY+THE+PLACE+OF+RESIDENCE+AND+MOTHER+TONGUE&path=../I_Databas/Population_census/PHC2000/08Ethnic_nationality._Mother_tongue._Command_of_foreign_languages/&lang=1 | title = Population by the place of residence and mother tongue, statistical database: Population Census 2000|date=2010.| publisher = Statistics Estonia (government agency at the area of administration of the Ministry of Finance)| accessdate=19. lipnja 2009.}}</ref> Kao službeni manjinski jezici priznati su još [[ruski]], [[švedski]] i [[njemački jezik]].

[[Estonski jezik]] ([[Estonski jezik|estonski]]: ''eesti keel'') pripada grupi [[Baltofinski jezici|baltofinskih jezika]] iz porodice [[Uralski jezici|uralskih jezika]] i jedan je od tek nekoliko europskih jezika koji ne pripadaju porodici [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]]. Dosta je sličan [[finski|finskom]] i [[karelski jezik|karelskom jeziku]]. Po jezičnoj strukturi pripada grupi aglutinativnih jezika. Zbog stoljetnog utjecaja njemačkog jezika i kulture, oko trećinu riječi u modernom estonskom jeziku čine upravo razni [[germanizam|germanizmi]]. Standardni estonski jezik baziran je na [[Sjevernoestonski jezik|sjevernoestonskom narječju]]. [[Južnoestonski jezik]] (ili narječje) čine četiri zasebna dijalekta (tartski, mulgi, [[Võro jezik|võro]] i [[seto (dijalekt)|seto]]) koji se ponekad smatraju čak i zasebnim južnoestonskim jezicima.<ref>{{cite web| title = Culture Tourism in South Estonia and Võru county| url = http://www.siksali.ee/cultour/EE_SituationAnalysisSummary_ENG.pdf| work = Siksali| accessdate = 2. srpnja 2013.| archive-date = 20. veljače 2012.| archive-url = https://web.archive.org/web/20120220115230/http://www.siksali.ee/cultour/EE_SituationAnalysisSummary_ENG.pdf| url-status = dead}}</ref> Narječje viru najviše se razlikuje od standardnog estonskog jezika, i jedini je koji ima zaseban jezični [[Popis ISO 639 oznaka jezika|ISO 639-3]] kod - <code>vro</code>. Iako su južnoestonska narječjai genealoški različita od sjevernoestonskih, službeno se smatraju regionalnim oblicima suvremenog estonskog jezika.<ref>{{cite web|url=http://portaal.eki.ee/component/content/article/34-murded/46-murded.html | title = Estonian Dialects, The Institute of the Estonian Language | publisher = Portaal.eki.ee |date=| accessdate=23. kolovoza 2014.}}</ref><ref>{{cite book|last=Laakso| first = Johanna| last2=Sarhimaa| first2 = Anneli| last3=Spiliopoulou Åkermark| first3 = Sia| last4=Toivanen| first4 = Reeta| title = Towards Openly Multilingual Policies and Practices: Assessing Minority Language Maintenance Across Europe| publisher = Multilingual Matters| location = Bristol; Buffalo|isbn=9781783094950| edition = 1| url = https://books.google.com/?id=xQKkCwAAQBAJ&pg=PT76&dq=Towards+Openly+Multilingual+Policies+and+Practices+V%C3%B5ro+Seto#v=onepage&q=Towards%20Openly%20Multilingual%20Policies%20and%20Practices%20V%C3%B5ro%20Seto&f=false| accessdate=23. prosinca 2016.|date=4. veljače 2016.}}</ref> [[Pravopis]] estonskog jezika temelji se na principu "jedno slovo, jedan glas".

[[Ruski jezik]] i dalje je najrašireniji manjinski jezik u zemlji i njime se kao materinjim jezikom služi oko trećina ukupnog stanovništva (29,7%).<ref name="Jezici">{{cite web| title = Other languages in Estonia| url = http://www.estonica.org/en/Society/The_Estonian_Language/Other__languages_in_Estonia/| website = Estonica Encyclopedia about Estonia| publisher = Estonica| accessdate = 10. veljače 2017.| url-status = dead}}</ref> U razdoblju sovjetske vlasti, ruski jezik imao je status službenog jezika. Prema podacima iz [[1998.]], velika većina rusofone doseljeničke struje iz prve i druge generacije nije poznavala estonski jezik.<ref>{{cite web|url=http://www.ies.ee/15102000.htm | title = Kirch, Aksel. "Russians in contemporary Estonia – different strategies of the integration in to the nation-state." | publisher = Ies.ee |date=10. veljače 1998. | accessdate=2. lipnja 2010.}}</ref> Danas je situacija znatno drugačija te prema podacima s popisa iz [[2010.]], oko 64% neestonskog stanovništva tečno govori estonski jezik.<ref>[http://pub.stat.ee/px-web.2001/dialog/varval.asp?ma=ML133&ti=POPULATION+AGED+15%2D74+BY+ETHNIC+NATIONALITY+AND+KNOWLEDGE+OF+LANGUAGES&path=../I_databas/Social_life/09Labour_market/02Education/02Educational_level/&search=LANGUAGE&lang=1 Table ML133, Eesti Statistika].</ref> Najveći broj govornika ruskog jezika živi u glavnom gradu [[Tallinn]]u te u industrijskim područjima u okrugu [[Ida-Viru (okrug)|Ida-Viru]].

Iako [[Baltički Nijemci]] nikada nisu činili više od 10% od ukupnog estonskog stanovništva, [[njemački jezik]] potpuno je dominirao kulturnim, političkim i gospodarskim životom Estonije. Premda je broj etničkih Nijemaca u estonskoj populaciji danas gotovo zanemariv, njemački jezik treći je najrašireniji strani jezik među estonskim stanovništvom. [[Švedski jezik|Švedskim jezikom]], koji je bio dominantan u sjeverozapadnom i zapadnom dijelu zemlje posebice u razdoblju između [[13. stoljeće|13.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeća]], danas govori jako mali broj ljudi u Estoniji.<ref>{{cite web|url=http://www.eki.ee/knn/p2y.htm | title = Names of populated places changed with the reform of 1997 | publisher = Institute of the Estonian Language |date=29. rujna 1998. | accessdate=12. kolovoza 2012.}}</ref>

Najrašireniji strani jezici koji se uče u školama u Estoniji danas su [[engleski]], ruski, njemački i [[francuski]], iako su dosta popularni i finski, švedski i [[španjolski jezik]].<ref>{{cite web|title=Estonian Foreign Languages Strategy 2009 – 2015| url = http://contactpoints.ecml.at/LinkClick.aspx?fileticket=8lWNTiRd1A4%3D&tabid=1319&language=en-GB| publisher = Ministry of Education and Research| accessdate=22. kolovoza 2014.| archive-url = https://web.archive.org/web/20160303191208/http://contactpoints.ecml.at/LinkClick.aspx?fileticket=8lWNTiRd1A4%3D&tabid=1319&language=en-GB| archive-date=3. ožujka 2016.|url-status=dead| df = }}</ref>

Službeni znakovni jezik u zemlji je [[estonski znakovni jezik]] (kod ESL; [[Estonski jezik|estonski]]: ''ееsti viipekeel''), kojeg koristi oko 4,5 tisuće osoba, dok je u službenoj upotrebi u rusofonim područjima i [[ruski znakovni jezik]].

=== Religija ===
{{glavni|Religija u Estoniji}}
[[Ustav Republike Estonije]] garantira slobodu vjeroispovijesti svim vjerskim zajednicama, a vjerske organizacije strogo su [[sekularizam|odvojene od države]]. Podaci o vjerskoj strukturi estonskog stanovništva su sljedeći:

{| class="wikitable sortable" width="60%"
|-
!rowspan="2"| Religija 
!colspan="2"| Popis iz 2000.<ref>{{cite web|url=http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PC231&ti=POPULATION+BY+RELIGIOUS+AFFILIATION+AND+ETHNIC+NATIONALITY*&path=../I_Databas/Population_census/PHC2000/16Religious_affiliation/&lang=1|title=  PC231: POPULATION BY RELIGIOUS AFFILIATION AND ETHNIC NATIONALITY|date=31. ožujka 2000.|access-date=9. siječnja 2014.|publisher=[[Statistics Estonia]]}}</ref>
!colspan="2"| Popis iz 2011.<ref name=stat2011>{{cite web|url= http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PC0454&lang=1|title= PC0454: AT LEAST 15-YEAR-OLD PERSONS BY RELIGION, SEX, AGE GROUP, ETHNIC NATIONALITY AND COUNTY, 31 DECEMBER 2011|date= 31. prosinca 2011.|access-date= 9. siječnja 2014.|publisher= [[Statistics Estonia]]}}</ref><ref>{{cite web|url= http://www.stat.ee/65352?parent_id=39113|title= PHC 2011: over a quarter of the population are affiliated with a particular religion|date= 29. travnja 2013.|access-date= 9. siječnja 2014.|publisher= [[Statistics Estonia]]|archive-date= 24. studenoga 2017.|archive-url= https://web.archive.org/web/20171124002736/https://www.stat.ee/65352?parent_id=39113|url-status= dead}}</ref> 
|-
! Broj 
! % 
! Broj
! %
|-
|style="background:#E0F0FF;"|[[Kršćanstvo]]
|align=right| 319 770
|align=right| 28,51
|align=right| 307 173 
|align=right| 28,06
|-
|style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Pravoslavna crkva|Pravoslavlje]]</small>
|align=right| 143 554
|align=right| 12,80
|align=right| 176 773 
|align=right| 16,15
|-
|style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Luteranizam]]</small>
|align=right| 152 237
|align=right| 13,57
|align=right| 108 513
|align=right| 9,91
|-
|style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Baptistička crkva|Baptisti]]</small>
|align=right| 6 009
|align=right| 0,54
|align=right| 4 507
|align=right| 0,41
|-
|style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Katolicizam]]</small>
|align=right| 5 745
|align=right| 0,51
|align=right| 4 501
|align=right| 0,41
|-
|style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Jehovini svjedoci]]</small>
|align=right| 3 823
|align=right| 0,34
|align=right| 3 938
|align=right| 0,36
|-
|style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Starovjerci]]</small>
|align=right| 2 515
|align=right| 0,22
|align=right| 2 605
|align=right| 0,24
|-
|style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Pentekostalizam|Pentekostalci]]</small>
|align=right| 2 648
|align=right| 0,24
|align=right| 2 855
|align=right| 0,27
|-
|style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Adventistička crkva|Adventisti]]</small>
|align=right| 1 561
|align=right| 0,14
|align=right| 1 194
|align=right| 0,11
|-
|style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Metodisti]]</small>
|align=right| 1 455
|align=right| 0,13
|align=right| 1 098
|align=right| 0,10
|-
|style="background:#E0F0FF;"|<small>–[[Kongregacijska crkva|Kongregacionalisti]]</small>
|align=right| 223
|align=right| 0,02
|align=right| 2 189
|align=right| 0,20
|-
|style="background:#FFD0C0;"|[[Neopoganstvo|Estonski neopaganizam]]
|rowspan="3" align=right| 1 058
|rowspan="3" align=right| 0,09   
|align=right| 2 972
|align=right| 0,28
|-
|style="background:#FFD0C0;"|<small>–Prirodna vjera (''Maausk'')</small>
|align=right| 1 925
|align=right| 0,18
|-
|style="background:#FFD0C0;"|<small>–Taaraizam</small>
|align=right|1 047
|align=right| 0,10
|-
|style="background:#E0FFD0;"|[[Islam]]
|align=right| 1 387
|align=right| 0,12
|align=right| 1 508
|align=right| 0,14
|-
|style="background:#FFFFC0;"|[[Budizam]]
|align=right| 622
|align=right| 0,06
|align=right| 1 145
|align=right| 0,10
|-
|style="background:#F0E0FF;"|Ostale religije
|align=right| 4 995
|align=right| 0,45
|align=right| 8 074
|align=right| 0,74
|-
|style="background:#F5F5F5;"|[[Ireligioznost|Bez religije]]
|align=right| 450 458
|align=right| 40,16
|align=right| 592 588
|align=right| 54,14
|-
|style="background:#DCDCDC;"|Neizjašnjeni
|align=right| 343 292
|align=right| 30,61
|align=right| 181 104
|align=right| 16,55
|-
|'''Ukupno'''
|align=right| 1 121 582
|align=right| 100,00
|align=right| 1 094 564
|align=right| 99,00
|}

Prije kristijanizacije zemlje, koja se dogodila tokom [[13. stoljeće|13. stoljeća]], estonsko je stanovništvo bilo [[politeizam|politeističko]]. Prema opisima iz ''[[Kronika Henrika od Livonije|Kronike Henrika od Livonije]]'' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Heinrici Cronicon Lyvoniae''; pisane u razdoblju od [[1180.]] do [[1227.]]), vrhovno estonsko božanstvo bila je [[Tharapita]], estonska inačica nordijskom božanstvu [[Thor]]u.<ref>[http://www.folklore.ee/folklore/vol26/sutrop.pdf Taarapita – the Great God of the Oeselians. Article by Urmas Sutrop]</ref>

[[Kršćanstvo]], koje je danas najzastupljenija religija u Estoniji, proširili su [[Teutonci]] tijekom [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. Tijekom [[Reformacija|reformacije]], na tlu Estonije učvrstio se [[protestantizam]], a godine [[1686.]] službeno je formirana Estonska evangelistička luteranska crkva.<ref name="FrancoeurNoonan2004">{{cite book|last=Francoeur| first = Robert T.| last2=Noonan| first2 = Raymond J.| title = The Continuum Complete International Encyclopedia of Sexuality|url=https://archive.org/details/continuumcomplet0000unse|year=2004| publisher = A&C Black|isbn=9780826414885| quote = The dominant religion in Estonia is Evangelical Lutheranism. Estonians were Christianized by the Teutonic Knights in the 13th century. During the Reformation, Lutheranism spread, and the church was officially established in Estonia in 1686.|pages=[https://archive.org/details/continuumcomplet0000unse/page/361 361]}}</ref> Protestanti su u Estoniji prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] činili oko 80% populacije. Većinom su bili [[Luteranizam|luterani]], a jedan manji broj vjernika pripadao je [[Kalvinizam|kalvinističkoj]] protestantskoj denominaciji. Premda je po Ustavu iz [[1925.]] crkva službeno odvojena od države, vjerska učenja i dalje su bila prisutna u javnom životu, a na [[Sveučilište u Tartuu|Državnom sveučilištu u Tartuu]] postojao je Zavod za teološke studije. Tijekom razdoblja sovjetske vlasti, estonska crkva izgubila je više od dvije trećine klera, crkvena imovina je nacionalizirana, a vjerske škole su zatvarane.<ref name="FrancoeurNoonan">{{cite book|last=Francoeur| first = Robert T.| last2=Noonan| first2 = Raymond J.| title = The Continuum Complete International Encyclopedia of Sexuality|url=https://archive.org/details/continuumcomplet0000unse|year=2004.| publisher = A&C Black|isbn=9780826414885|pages=[https://archive.org/details/continuumcomplet0000unse/page/n361 361]}}</ref>

Kako su religija i kler bili u uskoj vezi s njemačkim feudalnim elitama tijekom cijelog [[19. stoljeće|19. stoljeća]], većina etničke estonske populacije nije prakticirala vjerske obrede. [[Nereligioznost]] se održala do današnjih dana pa je prema podacima Eurobarometra za [[2010.]] godinu, više od polovine estonske populacije ireligiozno, po čemu je Estonija na prvom mjestu u Europi.<ref>{{cite web|url=http://www.country-studies.com/estonia/religion.html | title = Estonia – Religion | publisher = Country Studies | accessdate=2. lipnja 2010.}}</ref><ref name="Special Eurobarometer 393 ">''[http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_341_en.pdf Biotechnology report 2010]'' str. 383</ref> Prema istom istraživanju, 18% građana izjasnilo se da vjeruje u Boga, njih 50% smatra da postoji neka vrsta "više životne sile", dok 29% građana ne vjeruje u postojanje nikakvih natprirodnih sila. Prema Gallupovim istraživanjima za razdoblje od [[2006.]] do [[2008.]], tek je 14% [[Estonci|Estonaca]] religiju označilo kao važan dio svojih života, što je bio najniži postotak među 143 države koje su obuhvaćene istraživanjem.<ref>{{cite web|url=http://www.gallup.com/poll/114211/Alabamians-Iranians-Common.aspx| title = What Alabamians and Iranians Have in Common|date=9. veljače 2009.| publisher = [[The Gallup Organization|Gallup]]| first = Steve| last=Crabtree| first2 = Brett| last2=Pelham| accessdate=21. veljače 2010.}}</ref>

Prema Eurobarometrovim istraživanjima iz [[2012.]] godine, [[kršćanstvo]] je najvažnija i najdominantnija religija u Estoniji s oko 29% vjernika.<ref name=EUROBAROMETER>{{citation| title = Discrimination in the EU in 2012| work = Special Eurobarometer |year=2012| series = 383 | url = http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_393_en.pdf | accessdate=14. kolovoza 2013. | publisher = European Commission]| location = European Union|pages=233}}</ref> Najveća kršćanska crkva u zemlji je [[Estonska pravoslavna crkva]], kojoj pripada oko 16% estonskih građana. Protestanti čine oko 10%, a sve ostale kršćanske denominacije zajedno oko 28% građana.<ref name="EUROBAROMETER" /> Među nereligioznim osobama njih 22% izjasnilo se [[ateizam|ateistima]], 16% [[agnosticizam|agnosticima]], dok je oko 15% bilo neizjašnjeno. Estonska luteranska crkva je prema podacima iz [[2014.]] imala oko 180 000 službeno registriranih članova.<ref>{{cite web|title=Churches in Estonia| url = https://www.lutheranworld.org/country/estonia| website = lutheranworld.org| publisher = Lutheran World Federation| accessdate=16. veljače 2016.| archive-url = https://web.archive.org/web/20160305170631/https://www.lutheranworld.org/country/estonia| archive-date=5. ožujka 2016.|url-status=dead| df = }}</ref>

U zemlji postoje i manje organizirane [[islam|muslimanske]], [[Judaizam|judaističke]] i [[budizam|budističke]] skupine, a također i organizacija [[Maavalla Koda]], koja okuplja vjernike koji poštuju [[Poganstvo|poganske tradicije]].<ref>{{cite web|url=http://www.maavald.ee/eng/uudised.html?rubriik=50&id=363&op=lugu| title = Old estonian religions| accessdate=3. siječnja 2013.| publisher = Maavalla Koda|author=Ahto Kaasik}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2008/12/09/world/europe/09iht-estonia.4.18535971.html | work=The New York Times | last=Barry| first = Ellen|date=9. studenoga 2008. | title = Some Estonians return to pre-Christian animist traditions}}</ref>

=== Urbanizacija ===
{{glavni|Popis gradova u Estoniji}}
Estonija je visoko urbanizirana zemlja i oko 70% stanovništva živi u gradskim središtima. U državi službeno postoji 47 gradskih naselja te 10 naselja razine manjih gradova. Sva gradska naselja nazivaju se zvanično ''linn''. Glavni i najveći grad u zemlji je [[Tallinn]], koji je ujedno i jedini grad s više od 100 000 stanovnika. Ostali važniji regionalni centri su još i [[Tartu]], [[Narva (grad)|Narva]], [[Pärnu (grad)|Pärnu]] i [[Kohtla-Järve]].

Gradska naselja u Estoniji počinju se razvijati u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] i nastajala su uglavnom oko njemačkih utvrda u priobalnim područjima i na obalama rijeka. Prvi gradovi koji se spominju u povijesnim izvorima bili su [[Tartu]] ([[1030.]]), [[Tallinn]] ([[1248.]], odnosno [[1154.]] pod imenom ''Kolivan'', prema arapskim, odnosno ''Koljivanj'', prema ruskim izvorima), [[Narva (grad)|Narva]] ([[1256.]]), [[Pärnu (grad)|Pärnu]] ([[1265.|1265]].), [[Haapsalu]] ([[1279.]]), [[Viljandi]] ([[1283.]]) i [[Paide]] ([[1291.]]).<ref>{{cite web| title = Towns and urbanisation| url = http://www.estonica.org/en/Society/Settlement/Towns_and_urbanisation/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 11. veljače 2017.| archive-date = 24. srpnja 2017.| archive-url = https://web.archive.org/web/20170724195217/http://www.estonica.org/en/Society/Settlement/Towns_and_urbanisation/| url-status = dead}}</ref>
 {{Najveći gradovi u Estoniji}}

== Gospodarstvo ==
{{glavni|Gospodarstvo Estonije}}
[[File:Tln1.jpg|thumb|left|320px|[[Maakri]] je postao središnji poslovni distrikt u [[Tallinn]]u.]]
U [[Međuratni period|međuratnom razdoblju]], estonsko je gospodarstvo postupno počelo prelaziti s poljoprivrednog na industrijski sektor i razvijati se po uzoru na gospodarstvo susjedne [[Finska|Finske]]. U tom razdoblju, estonski poljoprivredni proizvodi (posebice [[maslac]], [[mlijeko]] i [[sir]]evi) prodavali su se na tržištima [[Njemačka|Njemačke]] i drugih zapadnoeuropskih zemalja. Životni standard estonskog stanovništva u istom razdoblju bio je gotovo jednak standardu stanovništva Finske. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], gospodarski sustav u zemlji doživio je potpuni kolaps, a nakon sovjetske okupacije i potpuni preokret s tržišne na socijalističku privredu. Estonija je nakon [[1944.]] u potpunosti integrirana u sovjetski gospodarski sustav utemeljen na [[društveno vlasništvo|društvenom vlasništvu]]. Iako je u tom razdoblju došlo do intenzivne industrijalizacije zemlje, životni standard je značajno opao, pa je prema podacima iz [[1987.]] BDP [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonske SSR]] gotovo ostao na predratnom nivou od oko 2 000 američkih dolara, dok je u istom razdoblju BDP Finske porastao na 14 370 američkih dolara. Godine [[1990.]], estonski je BDP ''per capita'' iznosio samo 100 američkih dolara.<ref name="ÄP">{{cite news |title=Eesti majandus oli võrdsel tasemel Paapua Uus-Guineaga |language=et |trans-title=Estonia's economy was on the same level with Papua New Guinea |publisher=Äripäev |date=30. siječnja 2007. |url= https://www.aripaev.ee/uudised/2007/01/29/eesti-majandus-oli-vordsel-tasemel-paapua-uus-guineaga |access-date=9. veljače 2019.}}</ref>

Nakon obnove nezavisnosti zemlje [[1991.]] izvršena je ponovna tranzicija na tržišnu ekonomiju i u zemlji su provedene brojne ekonomske reforme. Jedna od najznačajnijih svakako je bilo uvođenje [[Porez na dodanu vrijednost|poreza na dodatnu vrijednost]] po jedinstvenoj stopi od 26% (nevezano za visinu primanja), a porezna je stopa u razdoblju od [[2005.]] do [[2008.]] postupno smanjivana na trenutnih 21%.<ref name="heritage">{{cite web |last=Laar |first=Mart |author-link=Mart Laar |title=The Estonian Economic Miracle |publisher=[[The Heritage Foundation]] |date=7. kolovoza 2007. |url=http://www.heritage.org/Research/WorldwideFreedom/bg2060.cfm |access-date=21. kolovoza 2012. |archive-date=3. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100303174230/http://www.heritage.org/Research/WorldwideFreedom/bg2060.cfm |url-status=dead }}</ref> Cjelokupna vrijednost poreza na nekretnine koristi se za financiranje lokalnih samouprava. Oporezivanju podliježu čak i javne institucije. 
[[File:Real GDP growth in Estonia, 2002-2012.png|thumb|320px|Grafikon koji pokazuje promjene u estonskom [[BDP]]-u u razdoblju od [[2002.]] do [[2012.]]]]
[[File:Estonia Unemployment Rates.png|thumb|320px|Grafikon koji prikazuje kretanje stope nezaposlenosti u Estoniji od [[1996.]] do [[2015.]]]]
Zahvaljujući sveobuhvatnim reformama, gospodarstvo se za kratko vrijeme oporavilo, a razdoblje tranzicije sa socijalističkog na kapitalistički sustav nije bio turbulentan kao u nekim drugim državama sa sličnom problematikom. Tako je nacionalni BDP u usporedbi s [[Europska unija|Europskom unijom]] porastao s 34.8%, koliko je iznosio [[1996.]], na 65% [[2007.]] Za manje od 20 godina ekonomske tranzicije, estonsko se gospodarstvo transformiralo i integriralo s ekonomskim sustavima susjednih nordijskih zemlja, posebice [[Švedska|Švedske]] i Finske,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vm.ee/en/estonian-economy-overview |title=Еstonian economy overview |access-date=9. travnja 2022. |archive-date=25. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170725165843/http://vm.ee/en/estonian-economy-overview |url-status=dead }}</ref> i prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] dostigla status visokorazvijene ekonomije. Bruto društveni proizvod po glavi stanovnika bilježi konstantan rast pa je tako s 23 631 dolara u [[2012.]] porastao na 29 543 dolara u [[2016.]]<ref>{{cite web|title=GDP per capita, PPP (current international $) | publisher = World Bank | url = http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.PP.CD | accessdate=3. ožujka 2015.}}</ref> Prema podacima iz [[2018.]], iznosio je čak 35 974 američkih dolara.<ref>{{cite web |title=GDP per capita, PPP (current international $) |publisher=[[World Bank]] |url=http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.PP.CD |access-date=6. siječnja 2020.}}</ref> Brojne reforme znatno su olakšale razvoj malih poduzeća u zemlji pa je tako prema indeksu ekonomskih sloboda za [[2021.]] Estonija rangirana na visoko osmo mjesto u svijetu, odnosno na četvrto mjesto među europskim državama te prvo među članicama Unije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.heritage.org/index/ranking |title=Heritage - Country Rankings |access-date=9. travnja 2022. |archive-date=26. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171026110910/http://www.heritage.org/index/ranking |url-status=dead }}</ref> Zbog uspješne i brze ekonomske tranzicije te naglog razvoja, Estonija se često naziva i [[Baltički tigar|baltičkim tigrom]] (zajedno s gospodarstvima [[Latvija|Latvije]] i [[Litva|Litve]]).

U studenome [[1999.]], Estonija je postala članicom [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], a od [[2010.]] i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj ([[OECD]]).<ref>{{cite web|url=http://www.oecd.org/estonia/estoniasaccessiontotheoecd.htm | publisher = [[Organisation for Economic Co-operation and Development|OECD]] | title = Estonia’s accession to the OECD |date=9. prosinca 2010. | accessdate=22. srpnja 2016.}}</ref>

Prije službenog pridruživanja [[Eurozona|Eurozoni]], nacionalna valuta bila je [[estonska kruna]], koja je bila vezana za [[Njemačka marka|njemačku marku]] u omjeru 1 DEM za 8 EEK. Kruna kao službena estonska valuta bila je u opticaju u dva navrata, od [[1928.]] do [[1940.]] te od [[1992.]] do [[2011.]] Prethodila joj je [[estonska marka]], koja je u opticaju bila od [[1918.]] do [[1927.]], a naslijedio ju je [[euro]] nakon što je Estonija službeno usvojila jedinstvenu europsku valutu kao vlastito platežno sredstvo [[1. siječnja]] [[2011.]] S uvođenjem eura, Estonija je tako postala 17. članicom Eurozone. Zamjena estonske krune za [[Estonske eurokovanice|euro]] vršena je po omjeru 1€ za 15.64664 EEK.<ref name="euroreuters">{{cite news| last = Mardiste| first = David| title = Estonia joins crisis-hit euro club| url = http://www.reuters.com/article/2011/01/01/us-estonia-euro-idUSTRE6BU0S720110101| accessdate = 2. siječnja 2011.| date = 1. siječnja 2011.| agency = Reuters| url-status = dead| archivedate =24. studenoga 2011.| archiveurl = https://web.archive.org/web/20111124013835/http://www.reuters.com/article/2011/01/01/us-estonia-euro-idUSTRE6BU0S720110101}}</ref> Tijekom razdoblja sovjetske vlasti, službena je valuta bila [[sovjetski rubalj]].

Prema podacima [[Statistički ured Europskih zajednica|Eurostata]], Estonija ima najmanji javni dug među svim zemljama Europske unije, koji je krajem [[2019.]] iznosio 8.4% nacionalnog BDP-a.<ref name="1st Notif">{{cite web |title=Euro area and EU27 government deficit both at 0.6% of GDP|url=https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/10294648/2-22042020-AP-EN.pdf |website=ec.europa.eu/eurostat |publisher=Eurostat |access-date=28. travnja 2020.}}</ref> Iz europskih fondova za razvoj Estonija je u periodu od [[2007.]] do [[2013.]] dobila oko 3.4 milijarde eura.<ref>{{cite web | url = http://struktuurifondid.ee/ | title = European Union Structural Funds in Estonia | publisher = Struktuurifondid.ee | accessdate = 2. lipnja 2010. | archive-date = 26. listopada 2011. | archive-url = https://web.archive.org/web/20111026235113/http://www.struktuurifondid.ee/ | url-status = dead }}</ref>

Estonsko je gospodarstvo izravno osjetilo posljedice [[Velika recesija|velike ekonomske krize]] ([[2008.]] – [[2010.]]) te je tako BDP u prvoj polovini [[2008.]] palo za 1.4%, a do kraja iste godine za čak 9%. Gospodarstvo se stabiliziralo tek početkom [[2010.]] i ponovo je počelo rasti. Tako je u trećem kvartalu [[2010.]] industrijska proizvodnja porasla za čak 23% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Od tada, gospodarstvo svake godine bilježi kontinuirani rast.<ref name="Stat">{{cite web |url=http://www.stat.ee/pohinaitajad |title=Eesti Statistika – Enim nõutud statistika |publisher=Stat.ee |date=23. ožujka 2010. |accessdate=5. lipnja 2011. |archive-date=14. studenoga 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171114194049/https://www.stat.ee/pohinaitajad |url-status=dead }}</ref> Prema statističkim podacima iz ožujka [[2016.]], prosječna mjesečna plaća iznosila je 1 105 eura.<ref name=StatisticsEstonia>{{cite web|last=Aron| first = Allan| last2=Puura| first2 = Evelin| url = http://www.stat.ee/ | title = Avaleht – Eesti Statistika | publisher = Stat.ee |date=| accessdate=31. ožujka 2016.}}</ref> Međutim, postoje znatne razlike u vrijednostima BDP među pojedinim okruzima u zemlji. Trenutno, područje oko glavnog grada [[Tallinn]]a sudjeluje s više od 50% ukupnog nacionalnog BDP-a.<ref name="BBN">{{cite web|last=Koovit| first = Kaja| url = http://www.balticbusinessnews.com/?PublicationId=f47e445a-e234-432f-b7b0-137ca0bff47d | title = bbn.ee – Half of Estonian GDP is created in Tallinn | publisher = Balticbusinessnews.com |date=1. lipnja 2011. | accessdate=5. lipnja 2011.}}</ref> Tako je [[2008.]] BDP u Tallinnu iznosio 172% od prosječnog BDP-a na nacionalnom nivou, ili čak 115% prosječnog BDP-a na nivou Europske unije.<ref name="Statistics">[http://www.stat.ee/dokumendid/30210 Half of the gross domestic product of Estonia is created in Tallinn]. Statistics Estonia. Stat.ee. 29. 9. 2008. pristupljeno 23. prosinca 2011.</ref> Stopa nezaposlenosti je u listopadu [[2020.]] iznosila 8%, što je malo iznad prosjeka EU-a (7,3%), ali manje od prosjeka Eurozone (8,3%).<ref>{{cite web |title=Unemployment rate |publisher=OECD |url=https://data.oecd.org/unemp/unemployment-rate.htm}}</ref><ref>{{cite web |title=Unemployment rate by age group |publisher=OECD |url=https://data.oecd.org/unemp/unemployment-rate-by-age-group.htm}}</ref> Jedino razdoblje u kojem je zabilježen konstantan rast nezaposlenosti bilo je razdoblje od svibnja [[2008.]] do svibnja [[2009.]], kada je nezaposlenost porasla s 3,9% na čak 15,6%.<ref>{{cite news|last=Zumbrun| first = Joshua | title = In Pictures: The World's Hardest-Hit Economies | work = Forbes | url = http://www.forbes.com/2009/07/08/economics-iceland-ireland-business-beltway-countries_slide_4.html}}</ref> Godine [[2012.]], Estonija je bila jedina članica Eurozone s proračunskim suficitom i s javnim dugom od svega 6%.<ref>{{cite web|title=Estonia Uses the Euro, and the Economy is Booming| url = http://www.cnbc.com/id/47691090/| publisher = CNBC| accessdate=13. lipnja 2012.|date=5. lipnja 2012.}}</ref>

Prema procjenama Centra za studije predviđanja i međunarodnih informacija (''Centre d'Etudes Prospectives et d'Informations Internationales''), ukoliko se nastavi aktualni trend gospodarskog rasta, estonsko će gospodarstvo do [[2025.]] dostići nivo razvijenosti nordijskih zemalja, a do [[2050]]. postati i jednom od najproduktivnijih ekonomija unutar Europske unije.<ref>{{cite web|title=The Great Shift: Macroeconomic projections for the world economy at the 2050 horizon | publisher = CEPII | location = France |date=2012. | url = http://www.cepii.fr/anglaisgraph/workpap/pdf/2012/wp2012-03.pdf | accessdate=21. kolovoza 2012.}}</ref>

Prema podacima iz [[2017.]], najveći udio (preko 71%) u ukupnom nacionalnom dohotku dolazi iz uslužnog sektora, na industrijski sektor otpada oko 25%, dok poljoprivreda i druge primarne djelatnosti daju tek oko 4% nacionalnog BDP-a. Najvažniji privredni sektori su prerađivačka industrija, koja čini oko 14,5% ukupne proizvodnje, zatim promet, građevinarstvo i komunikacije s ukupno 10%, trgovina čini 13,5%, a svi ostali sektori oko 21%.<ref>{{cite web| title = Structure of the Estonian  economy| url = http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Structure_of_the_economy/| website = Estonica| publisher = Encyclopedia Estonica| accessdate = 21. veljače 2017.| archive-date = 3. veljače 2017.| archive-url = https://web.archive.org/web/20170203145540/http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Structure_of_the_economy/| url-status = dead}}</ref>

Estonija ima visoko razvijen sektor informatičkih tehnologija i smatra se jednom od najrazvijenijih informatičkih zemalja u Europi. Estonski programeri [[Ahti Heinla]], [[Priit Kasesalu]] i [[Jaan Tallinn]] sudjelovali su u stvaranju [[softver]]a za telekomunikacije [[Skype]].<ref>{{cite web|url=https://infocus.credit-suisse.com/app/article/index.cfm?fuseaction=OpenArticle&aoid=163167&coid=7805&lang=EN|date=6. rujna 2006.| last=Thomann| first = Andreas| title = Skype – A Baltic Success Story| publisher = credit-suisse.com| accessdate=24. veljače 2008.|archive-url=https://web.archive.org/web/20120423065304/https://infocus.credit-suisse.com/app/article/index.cfm?fuseaction=OpenArticle&aoid=163167&coid=7805&lang=EN|archive-date=23. travnja 2012.|url-status=dead}}</ref>

=== Poljoprivreda i šumarstvo ===
[[File:Kakerdaja raba laudtee talvel.jpg|thumb|left|[[Šuma|Šume]] su izrazito važan dio estonskog gospodarstva, ali i odraz državne skrbi za prirodu.]]
Godine [[1991.]], oko 12% radno sposobnog stanovništva Estonije bilo je zaposleno u poljoprivrednom sektoru i proizvodilo je 15,4% ukupnog nacionalnog dohotka.<ref>{{cite press release|title=The biggest share of the gross domestic product of Estonia is continuously created in Harju county|publisher=Statistics Estonia|date=26. rujna 2007.|url=http://www.stat.ee/18533|accessdate=11. kolovoza 2011.|archive-date=8. kolovoza 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140808045815/http://www.stat.ee/18533|url-status=dead}} {{Citiranje weba |url=http://www.stat.ee/18533 |title=Arhivirana kopija |access-date=9. travnja 2022. |archive-date=8. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140808045815/http://www.stat.ee/18533 |url-status=dead }}</ref> U to vrijeme, Estonija je imala oko 1,3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, a oko milijun hektara činile su [[oranice]]. Tijekom sovjetskog razdoblja, obradive površine smanjene su za oko 405 000 [[hektar]]a i to je zemljište uglavnom pošumljeno. [[Kolektivizacija]] koja je provođena tijekom [[1940-ih]] i [[1950-ih]] negativno se odrazila na estonsku poljoprivredu, posebice na mala seoska imanja koja su u predratnom razdoblju činila osnovu estonskog gospodarstva. Do početka [[1990.]], na tlu Estonije postojala je 221 zadruga i 117 državnih farmi s prosječno oko 350 do 400 zaposlenih na svakoj od farmi. Na farmama su se najviše uzgajala [[goveda]] i [[svinje]], a Estonija je bila jedan od glavnih opskrbljivača drugih sovjetskih republika [[meso]]m i [[mlijeko]]m. S druge strane, hrana za stoku dobavljala se uglavnom iz Rusije.

Nakon obnove neovisnosti zemlje ukinuto je [[kolektivno vlasništvo]] i zemlja je ponovo [[Denacionalizacija|denacionalizirana]]. Zakonom je omogućeno da svaki pojedinac može iznajmiti do 50 hektara obradivog zemljišta za uzgoj [[žitarica]] i drugih kultura. Zemljište je naslijedivo, ali ne može se ni prodati ni kupiti.<ref>{{cite web| last= Laansalu| first= Ants| title= Crisis in agriculture in the 1990s| work= The rural economy in Estonia until 2001| publisher= Estonica| date= 9. listopada 2009.| url= http://www.estonica.org/en/The_rural_economy_in_Estonia_until_2001/Crisis_in_agriculture_in_the_1990s/?r=%2Fen%2FThe_rural_economy_in_Estonia_until_2001%2FCrisis_in_agriculture_in_the_1990s%2F| accessdate= 15. ožujka 2017.| archive-date= 16. ožujka 2017.| archive-url= https://web.archive.org/web/20170316114042/http://www.estonica.org/en/The_rural_economy_in_Estonia_until_2001/Crisis_in_agriculture_in_the_1990s/?r=%2Fen%2FThe_rural_economy_in_Estonia_until_2001%2FCrisis_in_agriculture_in_the_1990s%2F| url-status= dead}}</ref> Cilj reforme poljoprivrednog sektora bilo je oživljavanje sela i malih seoskih gazdinstava, koja su bila gotovo nestala uslijed kolektivizacije. Svega šest mjeseci nakon usvajanja niza reformi u poljoprivrednom sektoru službeno je registrirano oko 2 000 malih seoskih gazdinstava, i njihov se broj povećavao u narednom razdoblju. Godine [[1993.]], u Estoniji je djelovalo ukupno 8 781 seosko gazdinstvo na kojima se obrađivalo oko četvrtine svih obradivih površina. Prema zakonu o porezu na imovinu, koji je tijekom [[1993.]] usvojio [[Parlament Estonije|nacionalni parlament]], svako domaćinstvo plaćalo je godišnji porez na imovinu od 0,8% do 1,2% od ukupne procijenjene vrijednosti posjeda (0,5% od poreza išlo je direktno u državni proračun, a ostatak u proračune lokalnih jedinica).

Međutim, udio poljoprivrede u ukupnom nacionalnom dohotku pao je sa 15% na 3,3% u razdoblju od [[1991.]] do [[2000.]], a broj zaposlenih u poljoprivredi pao je u istom razdoblju s 15% na 5,2%.

Najvažnije stočarske djelatnosti su mliječno [[govedarstvo]], [[svinjogojstvo]] i [[peradarstvo]], dok su glavne ratarske kulture [[žitarice]], [[krumpir]] i [[povrće]]. [[Meso]] i mesne prerađevine uglavnom se izvoze, dok se ratarski proizvodi plasiraju na domaćem tržištu. Mnoge farme počivaju na principima [[Organska poljoprivreda|organske poljoprivrede]].<ref>{{cite web| title = Structure of the Estonian economy // Agriculture and forestry| url = http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Agriculture_and_forestry/| website = Estonica| publisher = Encyclopedia Estonica| accessdate = 21. veljače 2017.| archive-date = 21. ožujka 2017.| archive-url = https://web.archive.org/web/20170321020438/http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Agriculture_and_forestry/| url-status = dead}}</ref>

Pod šumama je oko dva milijuna hektara s procijenjenih oko 274 milijuna kubnih metara drveta, od čega je pod komercijalnom eksploatacijom oko 70% šumskog bogatstva.<ref name="ministry">{{cite web|url=http://www.envir.ee/67248|title=Forestry Management|author=<!--Staff writer(s); no by-line.-->|publisher=Estonian Ministry of the Environment|access-date=15. svibnja 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20130401064414/http://www.envir.ee/67248|archive-date=1. travnja 2013.|url-status=dead}}</ref> Oko 40% svih šuma nalazi se u izravnom vlasništvu države. U [[Šumarstvo|šumarstvu]] je zaposleno oko 1% od ukupnog radno aktivnog stanovništva.

=== Industrija, rudarstvo i energetika ===
[[File:Balti Soojuselektrijaam.JPG|thumb|300px|[[Termoelektrana Balti]] jedna je od elektrana koje čine veliki [[Termoelektrane u Narvi|sustav termoelektrana]] u [[Narva (grad)|Narvi]].]]
[[File:Hanila tuulepark 2.JPG|thumb|300px|Energija vjetra najzastupljenija je među obnovljivim izvorima energije u Estoniji.]]
Estonija je relativno siromašna prirodnim resursima. Najvažniji privredni resursi su [[Uljni škriljevac|uljni škriljevci]], [[vapnenac]] koji se koristi kao građevinski materijal i drvo (šume pokrivaju oko polovine državnog teritorija). Postoje i manje zalihe [[fosforit]]a, [[uraninit|uranit]]a i [[granit]]a, koje se još uvijek ne eksploatiraju u značajnijim količinama.<ref>{{cite web | url = http://www.ut.ee/BGGM/maavara/dityoneema.html | title = Uranium production at Sillamäe | publisher = Ut.ee | accessdate = 2. lipnja 2010. | archive-date = 4. siječnja 2015. | archive-url = https://web.archive.org/web/20150104181758/http://www.ut.ee/BGGM/maavara/dityoneema.html | url-status = dead }}</ref> Značajnija su i nalazišta rijetkih zemljinih [[oksid]]a koji su se tijekom posljednjih 50 godina nataložili na odlagalištima [[Uranij|uranove]] rude, škriljevaca i [[loparit]]a na području [[Sillamäe]].<ref>{{cite book|title=Turning a Problem into a Resource: Remediation and Waste Management at the Sillamäe Site, Estonia | last=Rofer| first = Cheryl K. | last2=Kaasik| first2 = Tõnis| series = Volume 28 of NATO science series: Disarmament technologies |year=2000| publisher = Springer |isbn=978-0-7923-6187-9 |pages=229}}</ref> Trenutno se godišnje izvozi oko 3 000 tona ovih oksida, što čini oko 2% ukupne svjetske proizvodnje.<ref>{{cite news |title=Estonia's rare earth break China's market grip |first=Anneli |last=Reigas |agency=Agence France-Presse |date=1. prosinca 2010. |url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5itXbI57zv-lwfcaFdBdh7UZXuVuA?docId=CNG.a00f68010092a06189a0276c763e93a4.141 |access-date=1. prosinca 2010.}}</ref>

Najvažnije industrijske grane u zemlji su strojarska (na koju otpada oko 25% ukupne industrijske proizvodnje) i drvoprerađivačka industrija (oko 20%), a nakon njih slijede prehrambena i kemijska industrija s udjelom od po 10%, metaloprerađivačka (oko 13%) i laka industrija (s manje od 5% udjela u ukupnoj industrijskoj proizvodnji). U posljednje vrijeme, znatnije se razvija i elektroindustrija. Najvažnija industrijska postrojenja nalaze se na istoku zemlje, u okrugu [[Ida-Viru]] te u okolici [[Tallinn]]a.<ref name="Индустрија">{{cite web| title=Structure of the Estonian  economy // Processing industry| url=http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Processing_industry/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=21. veljače 2017.| archive-date=10. travnja 2017.| archive-url=https://web.archive.org/web/20170410001756/http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Processing_industry/| url-status=dead}}</ref> Prehrambena industrija koncentrirana je uglavnom na domaće tržište na kojem podmiruje oko 80% ukupnih potreba za hranom. Rudarstvo kao djelatnost dosta je slabo razvijeno, upravo zbog siromaštva u rudama i uglavnom se svodi na eksploataciju uljnih škriljevaca, [[treset]]a i građevinskog materijala (šljunak, pijesak, vapnenački kamen i glina).

Industrija uljnih škriljevaca visoko je razvijena, a škriljevci zadovoljavaju oko tri četvrtine ukupnih potreba za električnom energijom (i sudjeluje s čak 4% u ukupnom nacionalnom dohotku).<ref name=audit>{{cite web| url = http://www.riigikontroll.ee/DesktopModules/DigiDetail/FileDownloader.aspx?AuditId=2314&FileId=13239| title = Actions of the state in directing the use of oil shale. Does the state guarantee that oil shale reserves are used sustainably? Report of the National Audit Office to the Riigikogu| publisher = National Audit Office of Estonia| format = PDF| date = 19. studenoga 2014.| pages=7–14; 29| accessdate = 7. siječnja 2015.| archiveurl = https://web.archive.org/web/20181213120049/https://www.riigikontroll.ee/DesktopModules/DigiDetail/FileDownloader.aspx?AuditId=2314&FileId=13239| archivedate = 13. prosinca 2018.|url-status=dead| df = }}</ref> Uljni škriljevci ([[Estonski jezik|estonski]]: ''põlevkivi'') predstavljaju jedan od strateški najvažnijih energenata u Estoniji. U ovoj grani industrije u [[2012.]] bilo je zaposleno oko 6 500 radnika, ili oko 1% ukupne radne snage u zemlji. Oko 70% škriljevaca koristi se kao pogonsko gorivo u termoelektranama, dok se jedan manji postotak koristi za dobivanje sintetičke [[nafta|nafte]] procesom [[piroloza|pirolize]]. Estonija je, poslije [[Kina|Kine]], druga zemlja na svijetu po proizvodnji nafte iz uljnih škriljevaca. Škriljevci se koriste i u građevinskoj industriji kao sirovina za proizvodnju [[cement]]a. Ukupne zalihe uljnih škriljevaca u Estoniji procijenjene su na oko 4,8 milijardi tona, a ekonomski isplativo razdoblje eksploatacije procijenjen je na narednih 30 godina.

Estonija je energetski ovisna zemlja koja proizvodi oko 75% od ukupno potrebne električne energije, dok se ostatak električne energije uvozi. Oko 85% ukupne proizvodnje električne energije proizvodi se u termoelektranama, koje kao pogonsko gorivo koriste uljni škriljevac.<ref name="Индустрија"/><ref>{{cite web|url=https://valitsus.ee/UserFiles/valitsus/et/valitsus/arengukavad/keskkonnaministeerium/Põlevkivi%20kasutamise%20riikliku%20arengukava%20täitmise%20aruanne%202011.pdf |title="Põlevkivi kasutamise riikliku arengukava 2008–2015" 2011. a täitmise aruanne |publisher=Valitsus.ee |date=6. rujna 2012. |accessdate=16. ožujka 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508121023/https://valitsus.ee/UserFiles/valitsus/et/valitsus/arengukavad/keskkonnaministeerium/P%C3%B5levkivi%20kasutamise%20riikliku%20arengukava%20t%C3%A4itmise%20aruanne%202011.pdf# |archive-date=8. svibnja 2013. |url-status=dead }}</ref> Najveći elektroenergetski objekt u zemlji je kompleks [[Termoelektrane u Narvi|Narvske termoelektrane]] ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Narva Elektrijaamad''), koji se nalazi u okolini grada [[Narva (grad)|Narve]], na krajnjem sjeveroistoku zemlje. Kompleks čine dvije zasebne termoelektrane (Esti i Balti), koje kao pogonsko gorivo koriste uljne škriljevce, ujedno dva najveća elektroenergetska objekta tog tipa na svijetu. Prema podacima iz [[2007.]], u Narvskim termoelektranama proizvodilo se gotovo 95% ukupne estonske proizvodnje električne energije.

Među obnovljivim izvorima energije najviše se koristi energija vjetra, a prema podacima iz [[2014.]], ukupna snaga svih [[vjetroelektrana]] iznosila je 303 MW, što je činilo oko 3.2% ukupne proizvodnje električne energije.<ref>[http://ewea.org/fileadmin/ewea_documents/documents/statistics/EWEA_Annual_Statistics_2010.pdf Wind in power 2010 European statistics]. [[EWEA]]. фебруар (2011). pp. 4. и 11.</ref> Najveća koncentracija vjetroelektrana je u području oko [[Čudsko-pskovsko jezero|jezera Peipsi]] i na otoku [[Hiiumaa|Hiiumi]].<ref>{{cite web|url=http://www.tuuleenergia.ee/?path=0x139x173 |title=Estonian Wind Power Association |publisher=Tuuleenergia.ee |access-date=2. lipnja 2010.}}</ref><ref>[http://wwx.postimees.ee/211007/esileht/majandus/290763.php Peipsile võib kerkida mitusada tuulikut], ''Postimees''. 21 October 2007 (in Estonian) {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20130822013819/http://wwx.postimees.ee/211007/esileht/majandus/290763.php |date=22. kolovoza 2013.}}</ref><ref>Henrik Ilves [http://arileht.delfi.ee/news/uudised/tuule-puudmine-on-saanud-eesti-kullapalavikuks.d?id=51133036 Tuule püüdmine on saanud Eesti kullapalavikuks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131102082217/http://arileht.delfi.ee/news/uudised/tuule-puudmine-on-saanud-eesti-kullapalavikuks.d?id=51133036|date=2. studenoga 2013.}}, ''[[Eesti Päevaleht]]''. 13 June 2008 (in Estonian)</ref>

Estonska elektroprivreda ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Eesti Energia'') dio je jedinstvenog tržišta električne energije [[Nord Pool]].<ref>{{cite web|title=Nord Pool|url=http://www.nordpoolspot.com/|access-date=23. srpnja 2017.|publisher=Nordpoolspot.com}}</ref>

=== Promet, trgovina i turizam ===
{{glavni|Promet u Estoniji}}
[[File:Morning in Tallinn Harbor.jpg|thumb|left|[[Tallinnska luka]] jedna je od najvećih i najvažnijih luka u zemlji.]]
[[File:Tallinn Airport 03 July 2006.jpg|thumb|left|Novi terminal [[Tallinnska zračna luka|Zračne luke Lennart Meri]] u [[Tallinn]]u.]]
Ukupna dužina svih cestovnih pravaca u zemlji je 57 565&nbsp;km, od čega je asfaltirano tek 12 926&nbsp;km (podaci za [[2013.]] godinu). Glavni je razlog za lošiju cestovnu infrastrukturu, pored nedostatka novca, i slaba gustoća naseljenosti i gotovo odsutnost stanovništva u mnogim dijelovima zemlje. Oko 10% ili 1 607&nbsp;km čine glavne cestovne prometnice od nacionalnog značaja. Najvažnije autoceste su [[Europski pravac E20|E20]] [[Tallinn]]–[[Narva (grad)|Narva]]–[[Sankt-Peterburg|Sankt Peterburg]] (dužine 211&nbsp;km), [[Europski pravac E263|E263]] [[Tallinn]]–[[Tartu]]–[[Võru]]–[[Luhamaa]] (291&nbsp;km), [[Europski pravac E264|E264]] [[Jõhvi]]–[[Tartu]]–[[Valga, Estonija|Valga]] (216&nbsp;km), [[Europski pravac E67|E67]] [[Tallinn]]–[[Pärnu (grad)|Pärnu]]–[[Ikla]] (193&nbsp;km) i drugi. Postoji ukupno 12 cestovnih pravaca prvog stupnja. Cestovni promet dominira prijevozom putnika s udjelom od oko 90% u ukupnom putničkom prometu.

Željeznica dominira u prijevozu tereta i ovim oblikom prijevoza transportira se gotovo 70% ukupnog transporta robe. Ukupna dužina svih željezničkih pruga u zemlji je oko 1 200&nbsp;km, dok je u upotrebi oko 900&nbsp;km. Željeznički je promet u vlasništvu države, a širina [[kolosijek]]a iznosi 1 520&nbsp;mm (tzv. [[ruski kolosijek]]). Najfrekventniji željeznički pravci su [[Pruga Tallinn–Narva|Tallinn–Narva]], [[Tallinn]]–[[Paldiski]], [[Tallinn]]–[[Rapla]] i [[Tapa, Estonija|Tapa]]–[[Tartu]].<ref name="Саобраћај">{{cite web| title=General overview of Estonian economy // Transit and transport| url=http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Transit_and_transport/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=22. veljače 2017.| archive-date=10. travnja 2017.| archive-url=https://web.archive.org/web/20170410001811/http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Transit_and_transport/| url-status=dead}}</ref>

Estonija je među vodećim zemljama u Europi po broju električnih vozila, s prosjekom od oko 1 električnog automobila na 1 000 stanovnika.<ref name="autogenerated1">[http://elmo.ee/estonia-becomes-the-first-in-the-world-to-open-a-nationwide-ev-fast-charging-network/ ESTONIA BECOMES THE FIRST IN THE WORLD TO OPEN A NATIONWIDE EV FAST-CHARGING NETWORK]</ref> Vlada potiče korištenje vozila na električni pogon, a na čak 165 pumpi u zemlji nalaze se i odgovarajući adapteri za punjenje baterija električnih automobila.<ref name="autogenerated1"/>
{| class="wikitable" style="text-align: left;" align="right" 
|-
! colspan="4" | Glavni trgovinski partneri<br>Estonije za 2018. godinu<ref name="foreign">{{cite web |title=Last year, trade increased |publisher=Statistics Estonia |url=https://www.stat.ee/news-release-2019-018 |date=18. travnja 2019.|access-date=9. travnja 2022. |archive-date=30. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200730224039/https://www.stat.ee/news-release-2019-018 |url-status=dead }}</ref>
|-
! colspan="2" |Izvoz
! colspan="2" |Uvoz
|-
|style="font-size:smaller"| {{Z+X|FIN}} 
|style="font-size:smaller"| {{center|16%}}
|style="font-size:smaller"| {{Z+X|FIN}}
|style="font-size:smaller"| {{center|13%}}
|-
|style="font-size:smaller"| {{Z+X|ŠVE}}
|style="font-size:smaller"| {{center|11%}}
|style="font-size:smaller"| {{Z+X|NJE}}
|style="font-size:smaller"| {{center|10%}}
|-
|style="font-size:smaller"| {{Z+X|LAT}}
|style="font-size:smaller"| {{center|10%}}
|style="font-size:smaller"| {{Z+X|LIT}}
|style="font-size:smaller"| {{center|10%}}
|-
|style="font-size:smaller"| {{Z+X|RUS}}
|style="font-size:smaller"| {{center|8%}}
|style="font-size:smaller"| {{Z+X|ŠVE}}
|style="font-size:smaller"| {{center|9%}}
|-
|style="font-size:smaller"| {{Z+X|NJE}}
|style="font-size:smaller"| {{center|6%}}
|style="font-size:smaller"| {{Z+X|RUS}}
|style="font-size:smaller"| {{center|9%}}
|-
|style="font-size:smaller"| {{Z+X|LIT}}
|style="font-size:smaller"| {{center|6%}}
|style="font-size:smaller"| {{Z+X|LAT}}
|style="font-size:smaller"| {{center|9%}}
|-
|style="font-size:smaller"| {{Z+X|NIZ}}
|style="font-size:smaller"| {{center|4%}}
|style="font-size:smaller"| {{Z+X|NIZ}}
|style="font-size:smaller"| {{center|8%}}
|}
Prema službenom državnom registru lučkih pristaništa, u Estoniji postoji 45 luka i gotovo se sve nalaze na baltičkim obalama. Najveće i ekonomski najvažnije luke su [[Luka Muuga|Muuga]] (u blizini [[Tallinn]]a), [[Tallinn]] (s nekoliko pristaništa), [[Paldiski]], [[Kunda, Estonija|Kunda]], [[Pärnu (grad)|Pärnu]] i [[Sillamäe]]. Najveći značaj u putničkom prometu na Baltiku ima kompanija [[Tallink]] koja održava redovne brodske veze između Tallinma s jedne i [[Helsinki]]ja, [[Sankt Peterburg]]a i [[Švedska|švedskih]] gradova s druge strane. Tokom ljetnih mjeseci, iz Tallinna ka Helsinkiju polaze trajekti na svaki sat, a rutu između dva grada dužine oko 80&nbsp;km godišnje pređe oko osam milijuna putnika.<ref name="Саобраћај"/> Između kontinentalnog dijela i otoka postoje redovne trajektne linije.

U zemlji se nalazi 12 [[Zračna luka|zračnih luka]] i 1 [[helidrom]]. [[Tallinnska zračna luka]] (koji se zove po bivšem predsjedniku [[Lennart Meri|Lennartu Meriju]]) najveći je u zemlji i kroz njega je tokom [[2019.]] godine prošlo 3 267 909 putnika.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.tallinn-airport.ee/wordpress/wp-content/uploads/2020/01/TLL-traffic-2019-short.pdf|title=Tallinn Airport Traffic report 2019|date=2. siječnja 2020.|access-date=6. siječnja 2020.}}</ref> Međunarodni letovi obavljaju se i s aerodroma u [[Zračna luka u Pärnuu|Pärnu]] i [[Zračna luka u Tartuu|Tartuu]]. Sva četiri veća otoka također imaju vlastite aerodrome s kojih polaze letovi uglavnom u domaćem prometu.

U prometu je zaposleno oko 7,5% radno sposobnog stanovništva.<ref name="Саобраћај"/> Tranzitni promet između [[Rusija|Rusije]] i ostatka Europe donosi znatne prihode u estonski budžet.<ref>{{Cite web|last=Purju|first=Alari|title=Transit trade through Estonia: problems and developments|publisher=University of Turku, Pan-European Institute|date=29. veljače 2008.|url=http://www.tse.fi/FI/yksikot/erillislaitokset/pei/Documents/bre2008/expert_article172_12008.pdf|accessdate=21. kolovoza 2012.|archive-url=https://web.archive.org/web/20120211234844/http://www.tse.fi/FI/yksikot/erillislaitokset/pei/Documents/bre2008/expert_article172_12008.pdf|archive-date=11. veljače 2012.|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news| last = Tubalkain-Trell| first = Marge| title = Estonian businessman: Estonian transit will struggle another 10 years| publisher = Baltic Business News| date = 19. lipnja 2008.| url = http://www.bbn.ee/?PublicationId=43ce440f-713d-4469-ae85-5e9d12ddb2e1| accessdate = 21. kolovoza 2012.| archive-date = 11. kolovoza 2014.| archive-url = https://web.archive.org/web/20140811214935/http://www.bbn.ee/?PublicationId=43ce440f-713d-4469-ae85-5e9d12ddb2e1| url-status = dead}}</ref>

Nakon članstva u Europskoj uniji, broj stranih turista koji posjećuju Estoniju porastao je za više od 25%, pa tako prema aktualnim podacima zemlju godišnje posjeti oko četiri milijuna stranih turista.<ref name="Туризам">{{cite web| title=General overview of Estonian economy // Tourism| url=http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Tourism/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=22. veljače 2017.| archive-date=10. travnja 2017.| archive-url=https://web.archive.org/web/20170410002040/http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Tourism/| url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|date=2021.|title=Number of arrivals in tourist accommodation in Estonia from 2006 to 2019 (in millions)|url=https://www.statista.com/statistics/413221/number-of-arrivals-spent-in-short-stay-accommodation-in-estonia/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210922031601/https://www.statista.com/statistics/413221/number-of-arrivals-spent-in-short-stay-accommodation-in-estonia/|archive-date=22. rujna 2021.|website=[[Statista]]}}</ref> Najviše stranih turista dolazi iz susjedne [[Finska|Finske]] i uglavnom je riječ o jednodnevnim turistima koji zbog kupovine posjećuju Tallinn. Tallinn je redovna stanica svih baltičkih krstarenja.

Od uspostave neovisnosti zemlje, estonsko se gospodarstvo temelji na modelu tržišne ekonomije i jedna je od zemalja [[Istočna Europa|Istočne Europe]] s najvišim [[BDP]]-om.<ref>{{cite web|title=GNI per capita in PPP dollars for Baltic states| url = https://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&met_y=ny_gnp_pcap_pp_cd&idim=country:EST:LTU:LVA&hl=en&dl=en| website = Google WorldBank| accessdate=27. veljače 2015.}}</ref> Najvažniji financijski centar u zemlji je Tallinn, a [[Tallinnska burza]] članica je [[Nasdaq Nordic]] grupe.

Najvažniji izvozni proizvodi su strojevi i oprema, drvo i papir, odjeća, hrana, namještaj te proizvodi kemijske i metalne industrije.<ref name="CIAworld">{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/en.html | title = CIA World Factbook: Estonia | publisher = Cia.gov | accessdate=23. prosinca 2010.|url-status=dead | archiveurl = https://www.webcitation.org/5frSfZeR7?url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/en.html | archivedate=7. travnja 2009.}}</ref> Značajan udio u izvozu čini i električna energija, u prosjeku oko 1 562 milijarde kilovat sati godišnje. S druge strane, godišnje se uveze u prosjeku oko 200 milijuna kilovat sati električne energije. Najviše se uvoze [[nafta]] (iz [[Litva|Litve]] i [[Norveška|Norveške]]) i [[Prirodni plin|zemni plin]] (iz [[Rusija|Rusije]]). Tri najvažnija izvozna tržišta Estonije su [[Švedska]], [[Finska]] i [[Latvija]], na koje otpada oko polovina ukupnog izvoza.

== Obrazovanje i znanost ==
[[File:Tartu university christmas.jpg|thumb|Glavna zgrada [[Sveučilište u Tartuu|Sveučilišta u Tartuu]], najprestižnijeg sveučilišta u Estoniji.]]
Prve škole na tlu današnje Estonije otvarane su tijekom [[13. stoljeće|13.]] i [[14. stoljeće|14. stoljeća]] i uglavnom su to bile škole koje su otvarane pod patronatom crkvenih (katedralne škole) i monaških zajednica.<ref>{{cite web | url = http://www.fl.ut.ee/368372 | title = Ajaloost: Koolihariduse algusest | publisher = University of Tartu | date = 24. ožujka 2010. | language = et | accessdate = 14. listopada 2013. | url-status = dead }}</ref> Prvi [[bukvar]] na [[estonski|estonskom jeziku]] tiskan je [[1575.]] godine. Najstarija sveučilišna ustanova u zemlji je [[Sveučilište u Tartuu]], a osnovao ga je još [[1632.]] švedski kralj [[Gustav II. Adolf]]. Prva predavanja na estonskom jeziku na sveučilištima održana su tek [[1919.]], čime je prekinuta praksa dotadašnjeg visokoškolskog obrazovanja na [[Latinski jezik|latinskom]], [[Ruski jezik|ruskom]] ili [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]].

Obrazovni sustav u Estoniji danas je podijeljen na 4 razine: predškolsko obrazovanje (vrtić, do sedme godine), osnovno obrazovanje (osnovna škola, 9 razreda, od 8. do 16. godine), srednje obrazovanje (srednja škola, 3 godine) i visoko obrazovanje (više škole i fakulteti).<ref>{{cite web|url=http://www.hm.ee/index.php | title = Haridus- ja Teadusministeerium | publisher = Hm.ee | accessdate=23. prosinca 2010.}}</ref> Školske institucije mogu biti državne, općinske (lokalne), javne i privatne ustanove, a prema podacima iz [[2009.]], na teritoriju Estonije djelovalo je ukupno 589 škola.<ref>{{cite web|url=http://www.ekk.edu.ee/ehis/failid/koolide_kontaktid.xls | title = Koolide, huvikoolide, koolieelsete lasteasutuste kontaktandmed | accessdate=17. rujna 2009. |url-status=dead | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090617071702/http://www.ekk.edu.ee/ehis/failid/koolide_kontaktid.xls | archivedate=17. lipnja 2009.}}. Estonian Education Infosystem (на језику: естонски).</ref> Kvalitetu estonskog obrazovanja najbolje potvrđuje podatak da su prema procjenama europske agencije za vrednovanje kvalitete obrazovanja (PISA) godine [[2018.]] estonski gimnazijalci rangirani na 5. mjestu u svijetu (u sve tri kategorije, ispred njih su samo učenici iz [[Azija|azijskih]] zemalja, dok je Estonija ispred svih ostalih zemalja svijeta).<ref>{{cite web|url=https://www.oecd.org/pisa/PISA-results_ENGLISH.png | title = PISA Results (2018) | publisher = OECD | accessdate=9. studenoga 2021. }}</ref> U Estoniji je nepismenost službeno iskorijenjena, a pismeno je sto posto odraslog stanovništva. Jednako tako, čak 89% stanovništva starosti između 25 i 64 godine ima visoku stručnu spremu, što je jedna od najviših stopa u suvremenom svijetu.<ref>{{cite web|url=http://www.oecdbetterlifeindex.org/countries/estonia/.| title = OECD Better Life Index| publisher = | accessdate=27. ožujka 2015.}}</ref>

Akademski stupanj obrazovanja podijeljen je na tri razine: diplomski studiji, magistarski (''master'') studiji i doktorski studiji. U nekim studijskim programima (diplomski medicinski studiji, veterina, farmacija, dentalna medicina, arhitektura i pedagoški studiji) izjednačeni su diplomski i magistarski studiji te imaju isti stupanj.<ref name="EurydiceSummary">{{cite web|url=https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/eurydice/index.php/Estonia:Higher_Education|title=National summary sheets on education systems in Europe and ongoing reforms: Estonia|date=2009.|publisher=Eurydice|accessdate=19. rujna 2009.|archive-date=16. ožujka 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170316213225/https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/eurydice/index.php/Estonia:Higher_Education|url-status=dead}}</ref> Javna sveučilišta imaju visok stupanj autonomije u svom radu i osim organiziranja akademskog života unutar samog sveučilišta, ona imaju slobodu kreiranja vlastitih nastavnih programa, uspostavljanja uvjeta za prijem novih studenata, usvajanja budžeta i planova budućeg razvoja, vrše izbor rektora i donose odluke o upravljanju vlastitom imovinom. Najveća javna sveučilišta su [[Sveučilište u Tartuu]], [[Sveučilište u Tallinnu]], te [[Estonska akademija umjetnosti]], dok je najveća privatna visokoškolska ustanova [[Estonska poslovna škola]]. Tartusko sveučilište najstarija je i najprestižnija visokoškolska ustanova u zemlji i pohađa ga oko 13 000 studenata (od čega oko 1 300 stranih studenata). Prema publikaciji ''QS Global World Rankings'', Sveučilište u Tartuu rangirano je na 285. mjesto u svijetu i najprestižnije je sveučilište na Baltiku.<ref>{{Cite web|url=https://www.topuniversities.com/universities/university-tartu|title=University of Tartu|website=www.topuniversities.com}}</ref> Jedino je sveučilište iz [[Baltičke države|Baltičkih zemalja]] koji se nalazi na listi 200 najboljih europskih sveučilišta.<ref>[https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/best-universities-in-europe-2016 Best universities in Europe 2016] Times Higher Education, 10. 3. 2016</ref>

Najvažnija znanstvena ustanova u zemlji je [[Estonska akademija znanosti]] ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Eesti Teaduste Akadeemia'') sa sjedištem u [[Tallinn]]u, osnovana [[1938.]] godine. U ožujku [[2017.]], Akademija je imala 77 stalnih i 20 stranih članova.<ref>[http://www.akadeemia.ee/en/membership/ Membership], web page at the Estonian Academy of Sciences.  Accessed on line April 9, 2017.</ref> Jedna od najvažnijih znanstveno-istraživačkih institucija u zemlji je [[Nacionalni institut za kemijsku fiziku i biofiziku]] ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Keemilise ja Bioloogilise Füüsika Instituut'', KBFI). Prvi informatički znanstveni centri u zemlji osnovani su tokom [[1950-ih]] godina u Tallinnu i [[Tartu]]u, a estonski informatički stručnjaci uvelike su sudjelovali u razvoju [[softver]]a kojim su se koristila razna ministarstva [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] tijekom [[1980-ih]].<ref name=Kalja>{{cite book| editor-last = Kochan | editor-first = Detlef | title = Software for manufacturing: proceedings of the 7th International IFIP/IFAC Conference on Software for Computer Integrated Manufacturing, Dresden, German Democratic Republic, 14–17 June 1988 | url = https://books.google.com/books?id=5EiaAAAAIAAJ|year=1989| publisher = North-Holland|isbn=978-0-444-87342-2| last=Kalja| first = A.| last2=Pruuden| first = J.| last3=Tamm| first = B.| last4=Tyugu| first = E.| chapter = Two Families of Knowledge Based CAD Environments|pages=125–134}}</ref><ref name=Jaakkola>{{cite journal|last=Jaakkola| first = H.| last2=Kalja| first = A.| title = Estonian Information Technology Policy in Government, Industry and Research| journal = Technology Management: Strategies and Applications| volume = 3| issue = 3|year=1997|pages=299–307}}</ref> Estonska vlada ulaže značajna sredstva u istraživanja i razvoj i od [[2015.]], postotak ulaganja u znanost iznosi oko 4% nacionalnog [[BDP]]-a, što je više u odnosu na prosjek EU koji iznosi oko 2%.<ref>{{cite web|title=Research and development expenditure (% of GDP)| url=http://data.worldbank.org/indicator/GB.XPD.RSDV.GD.ZS/countries/1W-EE-EU?display=graph|year=2011| work = World Bank| accessdate=27. veljače 2014.}}</ref>
[[File:Old astronomical observatory in Tartu.jpg|thumb|left|Stara zgrada [[Opservatorij u Tartuu|opservatorija]] u [[Tartu]]u. Opservatorij je premješten [[1964.]]]]
Godine [[1810.]], u [[Dorpat]]u (današnji Tartu) završeni su radovi na izgradnji [[Opservatorij u Tartuu|opservatorija]], a [[1814.]] postavljeni su prvi instrumenti. Ovaj [[opservatorij]] koristio je [[Friedrich Georg Wilhelm von Struve]] kao početnu točku prilikom određivanja [[Struveov geodetski luk|svog geodetskog luka]] (istraživanja su obavljana već tokom [[1816.]]).<ref>{{cite web |title=Struve Geodetic Arc |url=https://whc.unesco.org/en/list/1187/ |website=UNESCO World Heritage List |accessdate=10. srpnja 2019. |language=English |date=2005.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.fig.net/hsm/struve/struve_intro.htm |title=Archived copy |accessdate=18. srpnja 2008. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081202122549/http://www.fig.net/hsm/struve/struve_intro.htm |archivedate=2. prosinca 2008. }}</ref><ref>{{cite web |last1=Viik |first1=Tõnu |title=How F.G.W. Struve started his ambitious project? |url=http://viik.planet.ee/Struve_report_Moldova.pdf |accessdate=10. srpnja 2019. |language=English |date=29. rujna 2004.}}</ref> Godine [[1824.]], u opservatoriju je instaliran u to vrijeme najmoćniji 9" refraktor. Opservatorij danas raspolaže s dva [[Reflektorski teleskop|reflektorska teleskopa]] dimenzija 1,5 m i 0,6 m.

Neki od najpoznatijih estonskih znanstvenika su astronomi [[Friedrich Georg Wilhelm von Struve]], [[Ernst Öpik]] i [[Jaan Einasto]], biolozi [[Karl Ernst von Baer]] i [[Jakob von Uexküll]], kemičari [[Wilhelm Ostwald]] i [[Carl Schmidt (kemičar)|Carl Schmidt]], ekonomist [[Ragnar Nurkse]], matematičar [[Edgar Krahn]], medicinski znanstvenici [[Ludvig Puusepp]] i [[Nikolaj Pirogov]], fizičar [[Thomas Johann Seebeck]], politolog [[Rein Taagepera]], psiholozi [[Endel Tulving]] and [[Risto Näätänen]], te semiotičar [[Juri Lotman]].

== Kultura ==

Zahvaljujući svom geografskom položaju, Estonija se nalazi na mjestu gdje su se vjekovima sudarali utjecaji sjeverne, zapadne i istočne Europe, mjestu gdje su se sudarale tradicije [[Katoličanstvo|katoličanstva]], [[Pravoslavlje|pravoslavlja]] i [[Protestantizam|protestantizma]]. Zbog svega toga, estonska je kulturna scena jako raznovrsna i jako specifična. Kulturološki utjecaj skandinavskih naroda naročito je velik u priobalnim područjima zemlje, koja su tradicionalno bila vezana za skandinavske zemlje, dok su južni i istočni dijelovi bili podložni utjecajima baltijskih [[Livonci|Livonaca]] ([[Latvijci|Latvijaca]]) i slavenskih [[Rusi|Rusa]] i [[Poljaci|Poljaka]]. [[Nijemci|Njemačka]] plemićka elita, koja je praktički vjekovima vladala zemljom, također je ostavila veliki trag na kulturu i tradiciju estonskih gradova.<ref name="Традиција">{{cite web| title=Traditional folk culture| url=http://www.estonica.org/en/Culture/Traditional_folk_culture/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=27. veljače 2017.| archive-date=14. veljače 2017.| archive-url=https://web.archive.org/web/20170214080157/http://www.estonica.org/en/Culture/Traditional_folk_culture/| url-status=dead}}</ref>

Tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], estonska se kultura svodila na [[Usmena književnost|usmenu književnost]] i narodne običaje, a pisana riječ na [[Estonski jezik|estonskom jeziku]] gotovo da nije postojala. Danski povjesničar [[Saxo Grammaticus]] u svom djelu ''[[Gesta Danorum]]'' iz [[1179.]] po prvi put detaljnije opisuje estonsku tradicionalnu glazbu, spominjući estonske ratnike koji pjevaju noću prije no što krenu u bitku.<ref>{{cite book|last=Sadie| first = Stanley| title = The New Grove Dictionary of Music and Musicians| url = https://books.google.com/books?id=8I4YAAAAIAAJ|year=1980| publisher = Macmillan Publishers|isbn=978-0-333-23111-1|pages=358}}</ref> Livonski monah [[Henrik od Livonije|Henrik]] na početku [[13. stoljeće|13. stoljeća]] detaljnije je opisivao estonski duhovni život, njihove žrtvene običaje, božanstva i duhove. Njemački kroničar i svećenik [[Balthasar Rüssow]] [[1578.]] u svom djelu ''Chronica der Provinz Lyfflandt'' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Kronika provincije Livonije'') između ostalih opisuje i tradicionalne estonske proslave tijekom ljetnog solsticija ([[estonski]]: ''jaanipäev''), te praznika [[Ivan Krstitelj|svetog Ivana Krstitelja]] i to su bili prvi detaljniji opisi narodnih običaja nakon kristijanizacije zemlje.<ref>{{cite book|last=Muir| first = Edward| title = Ritual in Early Modern Europe| url = https://books.google.com/books?id=zlULqJ70bDUC|year=2005| publisher = Cambridge University Press|isbn=978-0-521-84153-5|pages=102}}</ref> Estonska narodna vjerovanja, tradicije i nekoliko narodnih pjesama opisani su u djelu ''Topograpische Nachrichten von Lief- und Ehstland'' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Topografske vijesti iz Livonije i Estonije'') [[August Wilhelm Hupel|Augusta Hupela]] (pisano od [[1774.]] do [[1779.]] u tri sveska). Godine [[1778.]], [[Johann Gottfried Herder]] preveo je nekoliko estonskih narodnih pjesama na [[njemački jezik]] i objavio ih u svom djelu ''Volkslieder'' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Narodne pjesme'').<ref>{{cite book|last=Herder| first = Johann Gottfried von| last2=Müller| first2 = J. von| title = Stimmen der Völker in Liedern| url = https://books.google.com/books?id=qGEHAAAAQAAJ|year=1807}}</ref>

Zanimanje za estonsko narodno stvaralaštvo naglo je poraslo tijekom [[Ärkamisaeg|estonskog narodnog preporoda]]. Godine [[1839.]], osnovano je Estonsko učeno društvo ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Õpetatud Eesti Selts'') s osnovnim zadatkom prikupljanja i proučavanja estonskog folklora i tradicija. Jedan od najistaknutijih članova društva bio je književnik [[Friedrich Robert Faehlmann]] koji je u prijevodu na njemački jezik objavio brojne estonske mitove i legende. [[Alexander Heinrich Neus]] prikupio je oko 1 300 estonskih narodnih pjesama i objavio ih u antologiji u tri sveska ''Ehstnische Volkslieder''<ref>{{cite book|last=Volkslieder| first = Estnische| title = Ehstnische Volkslieder, Urschrift und Uebers. von H. Neus| url = https://books.google.com/books?id=VXACAAAAQAAJ|year=1850}}</ref> ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Estonske narodne pjesme'') na estonskom i njemačkom jeziku.

Najvažnija kulturna ustanova u zemlji danas je [[Estonska akademija umjetnosti]] ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Eesti Kunstiakadeemia'', EKA) u Tallinnu, osnovana [[1914.]]

=== Književnost ===
{{glavni|Estonska književnost}}
[[File:Kalevipoeg.jpg|thumb|Naslovnica [[ep]]a ''[[Kalevipoeg]]'', izdanje iz [[1935.]] ''[[Kalevipoeg]]'' je prvi estonski nacionalni ep, a napisao ga je [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] koji je dovršio raniji tekst što ga je započeo [[Friedrich Robert Faehlmann]].]] 
Književna djelatnost na [[Estonski jezik|estonskom jeziku]] gotovo da nije postojala u razdoblju od kraja [[Sjeverni križarski ratovi|Sjevernih križarskih ratova]] do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i svodila se na svega nekoliko književnih radova.<ref>{{cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/193608/Estonian-literature| title = Estonian literature| work = Encyclopædia Britannica| accessdate=27. ožujka 2015.}}</ref> Jedno od najstarijih djela u kojima se nalaze dijelovi pisani na estonskom narodnom jeziku je ''Kullamski molitvenik'' pisan između [[1524.]] i [[1528.]]<ref>[https://books.google.com/books?id=owQBH74N8CIC&pg Aspects of Altaic Civilization by Denis Sinor]. ISBN=978-0-7007-0380-7</ref> Prva poznata tiskana knjiga izdana u dvojezičnoj inačici na [[njemačka|njemačkom]] i estonskom jeziku bio je Luteranski katekizam iz [[1535.]] Zanimljivo je da je prvo izdanje estonske gramatike tiskano na njemačkom jeziku [[1637.]]<ref>[https://books.google.com/books?id=CnckpL8auSIC&pg Dictionary of Languages By Andrew Dalby. pp. 182]. ISBN=978-0-231-11569-8</ref> [[Novi zavjet]] prvi je put tiskan [[1686.]] na južnoestonskom narječju, a izdanje na standardnom estonskom jeziku tiskano je tri desetljeća kasnije [[1715.]] Književna djelatnost na estonskom jeziku počela se aktivnije razvijati u razdoblju estofilskog buđenja od sredine [[18. stoljeće|18.]] do sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. "Ocem" moderne estonske književnosti i osnivačem modernog estonskog pjesništva smatra se pjesnik [[Kristjan Jaak Peterson]]. U [[Tallinn]]u je [[1842.]] osnovano Društvo estonskih književnika.

Prvobitna estonska književnost utemeljena je na bogatom epskom i lirskom usmenom stvaralaštvu koje je pretočeno u pisanu riječ. Jedan od najvećih predstavnika tog žanra bio je [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]], koji je napisao prvi estonski [[nacionalni ep]] ''[[Kalevipoeg]]'' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Kalevov sin'', tiskan tijekom [[1850-ih]]), temeljem inicijalnog nedovršenog teksta što ga je započeo [[Friedrich Robert Faehlmann]]. U njegova značajnija djela ubrajaju se i ''Stare estonske bajke'' ([[1866.]]) i poema ''Lembitu'' ([[1885.]]). Kreutzwald se smatra autorom prvog originalnog djela na estonskom jeziku.

Jedan od najutjecajnijih estonskih prozaista iz početnog razdoblja estonske književnosti bio je i [[Oskar Luts]], a njegov roman ''[[Kevade]]'' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Proljeće'') smatra se jednim od najboljih književnih djela na estonskom jeziku.<ref>[http://www.estonica.org/en/Culture/Literature/Seeking_the_contours_of_a_%E2%80%98truly%E2%80%99_Estonian_literature/ Seeking the contours of a 'truly' Estonian literature] Estonica.org</ref> [[Lydia Koidula]] smatra se utemeljiteljicom ženske poezije u Estoniji.

Među najznačajnija djela estonske književnosti ubraja se i [[Realizam (književnost)|realistička]] pentalogija ''[[Tõde ja õigus]]'' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Istina i pravda''; pisana u razdoblju od [[1926.]] do [[1933.]]) [[A. H. Tammsaare]]a, koja prati evoluciju estonskog društva od seoskih zajednica do nezavisne nacije.<ref>[http://www.estonica.org/en/Culture/Literature/Literature_and_an_independent_Estonia/ Literature and an independent Estonia ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181121155209/http://www.estonica.org/en/Culture/Literature/Literature_and_an_independent_Estonia/ |date=21. studenoga 2018. }} Estonica.org</ref><ref>{{cite web|url=http://www.kirjasto.sci.fi/tammsaar.htm | title = Anton Tammsaare | website = Books and Writers (kirjasto.sci.fi) | last=Liukkonen | first = Petri | publisher = Kuusankoski Public Library | location = Finland | archiveurl = https://web.archive.org/web/20071005054341/http://www.kirjasto.sci.fi/tammsaar.htm | archivedate=5. listopada 2007. |url-status=dead | accessdate=7. ožujka 2017. }}</ref>

Među najznačajnije estonske suvremene autore ubrajaju se [[Jaan Kross]], [[Jaan Kaplinski]], [[Tõnu Õnnepalu]] i [[Andrus Kivirähk]].

=== Glazba ===
{{glavni|Estonska glazba}}
[[File:Arvo Pärt.jpg|thumb|200px|left|[[Arvo Pärt]] jedan je od najznačajnijih predstavnika [[minimalizam|minimalizma]] u klasičnoj glazbi, a njegov je najznačajniji doprinos kompozicijska tehnika poznata kao [[tintinnabuli]].]]
Estonska glazba razvila se iz tradicionalnih narodnih pjesama, a najstariji tragovi te glazbe vuku korijene još iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]] i razdoblja runskih zapisa. [[Runsko pjevanje]] dominiralo je estonskom tradicionalnom glazbom sve do [[18. stoljeće|18. stoljeća]], kada su ga zamijenile znatno ritmičnije forme. Najstariji pisani trag estonske tradicionalne glazbe i plesa datira iz [[1179.]], kada je danski povjesničar [[Saxo Grammaticus]] u svom djelu ''[[Gesta Danorum]]'' među prvima detaljno opisao glazbenu tradiciju estonskog naroda.<ref>{{cite book|author1=Sir George Grove|first2=Stanley|last2=Sadie|title=The New Grove dictionary of music and musicians|url=https://books.google.com/books?id=8I4YAAAAIAAJ|date=1980.|publisher=Macmillan Publishers|isbn=978-0-333-23111-1|page=358}}</ref> Saxo posebno spominje tradicionalne ratničke pjesme, koje su se pjevale uoči vojničkih pohoda. Narodne pjesme javljaju se u više oblika; mogu biti epske, lirske ili radničke pjesme. Prva osoba koja je započela sakupljati estonske tradicionalne pjesme bio je [[Jakob Hurt]]. Hurt je ukupno prikupio i objavio preko 12 400 stranica tradicionalnih pjesama iz svih dijelova Estonije. Tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], tradicionalno runsko pjevanje održalo se još jedino na krajnjem zapadu zemlje, na otoku [[Kihnu]]u, te na krajnjem jugoistoku u regiji [[Setumaa]].

Među najstarije tradicionalne glazbene instrumente ubrajaju se razne vrste puhačkih instrumenata, poput [[frula|frule]] i [[Rog (instrument)|roga]], koje su koristili estonski pastiri pašući svoja stada. U sredinama s njemačkom većinom popularni instrumenti bili su [[citra]], [[končertina]], [[violina]] i [[harmonika]]. Tradicionalni instrument koji se i danas koristi prilikom izvođenja tradicionalnih pjesama je [[kannel]], žičani instrument koji je danas jedan od nacionalnih simbola.<ref>[https://kultuur.postimees.ee/1774889/parimusmuusika-ait-loob-uksed-valla ''Postimees: Pärimusmuusika ait lööb uksed valla''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210114034156/https://kultuur.postimees.ee/1774889/parimusmuusika-ait-loob-uksed-valla |date=2021-01-14}}</ref> U [[Viljandi]]ju je [[2008.]] osnovan centar za očuvanje tradicionalne glazbe.<ref>Margus Haav [http://wwx.postimees.ee/270308/esileht/kultuur/319974.php Pärimusmuusika ait lööb uksed valla (Estonian Native Music Preserving Centre is opened)] {{webarchive|url=https://archive.today/20120912151814/http://wwx.postimees.ee/270308/esileht/kultuur/319974.php |date=12. rujna 2012.}}. Postimees. 27 March 2008 (in Estonian)</ref>

Profesionalno muziciranje počinje se razvijati tek nakon [[Estonski narodni preporod|narodnog preporoda]] i to je razdoblje kada se pojavljuju prvi profesionalni skladateljii [[Klasična glazba|klasične glazbe]]. Najznačajniji među njima bili su [[Rudolf Tobias]] i [[Artur Kapp]]. Značajan dio glazbene scene Estonije predstavlja [[zbor]]sko pjevanje. Prvi [[Laulupidu|festival zborova]] ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Laulupidu'') održan je [[1869.]] i danas predstavlja jedan od najstarijih i najvećih festivala amaterskih zborova u svijetu i održava se svakih pet godina u [[Tallinn]]u (Tallinn je domaćin festivala od [[1928.]]).<ref>[http://sa.laulupidu.ee/en/ The 12th Estonian youth song and dance celebration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170706073054/http://sa.laulupidu.ee/en/ |date=6. srpnja 2017.}}. Estonian Song and Dance Celebration Foundation</ref>

Tokom [[1960-ih]] dolazi do prave renesanse tradicionalne glazbe. Širom zemlje osnivaju se brojna kulturno-umjetnička društva koja njeguju tradicionalne glazbene vrijednosti. Godine [[1967.]] snimljena je prva gramofonska ploča s tradicionalnim pjesmama i melodijama (''Eesti rahvalaule ja pillilugusid''). U tom razdoblju djelovanje započinju i skladatelj [[Arvo Pärt]], jedan od najpoznatijih i najznačajnijih suvremenih klasičnih skladatelja,<ref>{{cite web|url=http://bachtrack.com/top-ten-statistics-classical-music-2014 |title=2014 Classical music statistics: Lis(z)tmania |publisher=Bachtrack.com |date=8. siječnja 2015. |access-date=31. ožujka 2016.}}</ref> te operni pjevač ([[Bariton (glas)|bariton]]) [[Georg Ots]].<ref>{{cite web|author=Bachtrack, 8. siječnja 2015. | url = http://bachtrack.com/top-ten-statistics-classical-music-2014 | title = 2014 Classical music statistics: Lis(z)tmania &#124; by Bachtrack for classical music, opera, ballet and dance event reviews | publisher = Bachtrack.com |date=8. siječnja 2015. | accessdate=31. ožujka 2016.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://mus-col.com/en/the-authors/22453/ |title=Ots, Georg |website=Museum Collection |date=2021. |access-date=17. studenoga 2021.}}</ref>
[[File:Sandra Nurmsalu 2009.jpg|200px|thumb|[[Sandra Nurmsalu]] predstavljala je Estoniju na [[Eurosong 2009.|Eurosongu 2009.]] godine s grupom [[Urban Symphony]], čija je pjesma "[[Rändajad]]" ostvarila međunarodni uspjeh.]]
U suvremenoj [[pop]] i [[Rock|rock glazbi]] najveći uspjeh ostvarila je pjevačica [[Kerli|Kerli Kõiv]], koja je ostvarila značajan uspjeh širom Europe i Sjeverne Amerike. [[Kerli Kõiv]] pojavila se i kao izvođač jedne pjesme u američkom filmu ''[[Alice in Wonderland (film, 2010)|Alice in Wonderland]]'' iz [[2010.]] i televizijskoj seriji ''[[Smallville (serija)|Smallville]]''. Među popularnije estonske izvođače ubrajaju se još i [[Koit Toome]], [[Ivo Linna]], [[Gerli Padar]], [[Laura Põldvere]], [[Birgit Õigemeel]], [[Jüri Pootsmann]] i drugi.

Godine [[1994.]], Estonija je debitirala na [[Eurosong]]u. Svoju prvu i jedinu pobjedu na ovom natjecanju Estonija je ostvarila u [[Kopenhagen]]u [[2001.]], kada je pjesma "[[Everybody (pjesma)|Everybody]]" u izvođenju [[Tanel Padar|Tanela Padara]] i [[Dave Benton|Davea Bentona]] zauzela prvo mjesto sa 198 osvojenih bodova. Zahvaljujući toj pobjedi, grad Tallinn je slijedeće godine bio domaćin Eurosonga.

Pjesma "[[Rändajad]]" u izvođenju grupe [[Urban Symphony]], koja je ujedno bila predstavnik Estonije na [[Eurosong 2009.|Eurosongu 2009.]], jedina je pjesma na [[Estonski jezik|estonskom jeziku]] koja se našla na top listama u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Belgija|Belgiji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]].

=== Likovna umjetnost i arhitektura ===

Najstariji primjerak likovne aktivnosti na tlu Estonije pronađen je na lokalitetu Tamula u [[Võru (okrug)|okrugu Võru]] na jugu zemlje, a riječ je o uklesanom ljudskom liku na komadu kosti, za koji se pretpostavlja da je nastao negdje u drugom tisućljeću prije Krista.<ref name="Сликарство"/> Budući da je dio estonske povijesti od [[13. stoljeće|13.]] do [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u stvari razdoblje vladavine susjednih naroda nad Estoncima, likovna umjetnost Estonaca u tom razdoblju svodi se na narodnu radinost.

Krajem [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], mnogobrojni estonski umjetnici odlaze na studij na prestižna sveučilišta diljem Europe i po prvi se puta u povijesti u Estoniji formira klasa školovanih likovnih umjetnika. Tako se [[Johann Köler]], koji se školovao na Likovnoj akademiji u [[Sankt-Peterburg|Sankt Peterburgu]], smatra prvim školovanim estonskim slikarom.<ref name="Сликарство">{{cite web| title=When did Estonian art begin?| url=http://www.estonica.org/en/Culture/Art/When_did_Estonian_art_begin/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=8. ožujka 2017.| archive-date=15. veljače 2017.| archive-url=https://web.archive.org/web/20170215232212/http://www.estonica.org/en/Culture/Art/When_did_Estonian_art_begin/| url-status=dead}}</ref> Estonska likovna umjetnost dijeli se na "njemačko razdoblje" ([[ekspresionizam]] iz doba [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]), "francusko razdoblje" ([[postimpresionizam]] iz [[1930-ih]]) i "rusko razdoblje" ([[socrealizam]] iz [[1940-ih]] i [[1950-ih]] godina). Kraj [[1960-ih]] uglavnom se definira kao "američko razdoblje" u kojem se umjetnost razvijala u stilu [[pop art]]a, da bi krajem [[20. stoljeće|20.]] i početkom [[21. stoljeće|21. stoljeća]] dominantan pravac u estonskoj umjetnosti postao [[figurativizam]].<ref>{{cite web| title=At the crossroads of cultures| url=http://www.estonica.org/en/Culture/Art/At_the_crossroads_of_cultures/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=8. ožujka 2017| archive-date=25. siječnja 2022.| archive-url=https://web.archive.org/web/20220125220805/http://www.estonica.org/en/Culture/Art/At_the_crossroads_of_cultures/| url-status=dead}}</ref>

Među najznačajnije likovne umjetnike Estonije ubrajaju se još i slikari [[Ants Laikmaa]], [[Paul Raud]], [[Evald Okas]], [[Kristjan Raud]] i [[Konrad Mägi]].<ref>{{cite web|url=http://www.ekm.ee/en/art-collections/painting-collection| title = Painting Collection| last=| first = | last2=| first2 = |date=| work = | publisher = Art Museum of Estonia| accessdate=26. veljače 2013.}}</ref>

Najznačajnija muzejska ustanova posvećena likovnoj umjetnosti u zemlji je [[Muzej likovnih umjetnosti Estonije]] ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Eesti Kunstimuuseum''), osnovan [[17. studenog]] [[1919.]] u [[Tallinn]]u. Muzej, čije je prvobitno sjedište bila [[palača Kadriorg]], ubrzo se proširio na više lokaliteta i danas, pored stalnog postava lokalnih autora izlaže i međunarodne radove.
<gallery mode="packed-hover" heights="180">
Datoteka:Bernt Notke Danse Macabre.jpg|[[Bernt Notke]]: ''[[Danse Macabre (Notke)|Danse Macabre]]'' (kasno [[15. stoljeće]]), ulje na platnu, 157 × 750&nbsp;cm
Datoteka:Gottlieb Welté - King David.jpg|[[Gottlieb Welté]]: ''Kralj David'' ([[18. stoljeće]]), ulje na platnu, 46 × 36&nbsp;cm
Datoteka:Doeppi perekonna portree, August Georg Wilhelm Pezold, EKM j 275-33 M 1206.jpg|[[August Georg Wilhelm Pezold]]: ''Portret obitelji Doeppi'' ([[1845.]]), ulje na platnu, 34,8 × 44,3&nbsp;cm
Datoteka:Köler-Lorelei needmine munkade poolt.jpg|[[Johann Köler]]: ''[[Svećenici proklinju Lorelei]]'' ([[1887.]]), ulje na platnu, 395 × 345&nbsp;cm
Datoteka:Tartu turg.hoffmann.jpg|[[Oskar Hoffmann (slikar)|Oskar Hoffmann]]: ''Tržnica u Dorpatu'' ([[1880-ih]]), ulje na furniru, 13,6 × 17,8&nbsp;cm
Datoteka:Raud paul - magav kass.jpg|[[Paul Raud]]: ''Usnula mačka'' ([[1908.]]), ulje na platnu
Datoteka:Neegripoiss. Neegripoisi pea, Ants Laikmaa, EKM j 48643 M 7113.jpg|[[Ants Laikmaa]]: ''Crni dječak'' ([[1910.]] – [[1912.]]). ulje na platnu, 27 × 21&nbsp;cm
Datoteka:Mägi, Konrad. Landscape of Vilsandi.1913‒1914. Tartu Art Museum.jpg|[[Konrad Mägi]]: ''Pejzaž na Vilsandiju'' ([[1913.]] – [[1914.]]), ulje na platnu, 69,5 × 94,2&nbsp;cm
Datoteka:Kristjan Raud. Nõid ja põrsad. 1914.jpg|[[Kristjan Raus]]: ''Vještica i praščići'' ([[1914.]]), ugljen i olovka na papiru
Datoteka:Eduard Wiiralt, Põrgu (1932).jpg|[[Eduard Wiiralt]]: ''Pakao'' ([[1932.]]), [[bakropis]], 39,4 × 46,8&nbsp;cm
Datoteka:Ekspositsioon - Tiit Pääsuke.jpg|[[Tiit Pääsuke]]: ''Ekspozicija'' ([[1982.]]), ulje na platnu, 146 × 114&nbsp;cm
</gallery>
Arhitektonska povijest Estonije uglavnom je pratila arhitektonska događanja u sjevernoj Europi, a svakako najtipičniji i najvrjedniji arhitektonski spomenik je srednjovjekovno središte grada [[Tallinn]]a, koji se nalazi na popisu [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a.<ref>{{cite web|url=http://whc.unesco.org/en/list/822 | title = Historic Centre (Old Town) of Tallinn| publisher = UNESCO | language = | accessdate=10. veljače 2013.}}</ref> Vrijedni su arhitektonski spomenici i brojne gradine iz pretkršćanskog razdoblja (kao što su ostaci [[Utvrda Varbola|utvrde Varbola]]), oko kojih su se s vremenom razvila neka od najvažnijih današnjih naselja.<ref name="Miljan 2004 104">{{cite book|title=Historical Dictionary of Estonia | last=Miljan| first = Toivo |year=2004| publisher = Scarecrow Press | location = |isbn=978-0-8108-4904-4 | url =https://archive.org/details/historicaldictio0000milj|pages=[https://archive.org/details/historicaldictio0000milj/page/104 104]}}</ref> Arhitektonska povijest Estonije započinje s jednostavnim seoskim nastambama i kućicama te kamenim grobnicama, nastavlja s utvrđenim srednjovjekovnim naseljima i kulminira s originalnim seoskim kućama koje su kroz stoljeća uspjele opstati u svom izvornom i prvobitnom obliku. Tipične estonske seoske kuće služile su ujedno i kao skladišta za žito, a odlikuju ih niski drveni zidovi izgrađeni od okruglih greda i visoki slamnati krovovi.<ref>{{cite web| title=What we consider our own| url=http://www.estonica.org/en/Culture/Architecture/What_we_consider_our_own/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=8. ožujka 2017.| archive-date=16. veljače 2017.| archive-url=https://web.archive.org/web/20170216070328/http://www.estonica.org/en/Culture/Architecture/What_we_consider_our_own/| url-status=dead}}</ref>
[[File:Musée de plein air (Tallinn) (7644656256).jpg|thumb|Tipičan primjer estonske kuće izgrađene u [[Estonska tradicionalna arhitektura|tradicionalnom stilu]].]]
Širenje kršćanstva tijekom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] u potpunosti je izmijenilo estonsko društvo pa samim time i arhitekturu. S dolaskom nove religije, širom zemlje počinju se graditi brojne crkve, a zbog njihove drvene konstrukcije niti jedna od crkava iz tog razdoblja nije preživjela.<ref name="Viirand 2004 9">{{cite book|last=Viirand| first = Tiiu|authorlink = | title = Estonia. Cultural Tourism | publisher = Kunst Publishers | series = | volume = | edition = |year=2004| location = | language = | url = | doi = |id=|isbn=978-9949-407-18-7 | mr = | zbl = | jfm = |pages=9}}</ref> Do današnjih dana održale su se jedino one sakralne građevine sagrađene od čvrstog materijala i utvrđene sa svih strana, a jedan od najtipičnijih primjera takve arhitekture je [[crkva u Valjali]] na otoku [[Saaremaa|Saaremi]] iz [[1227.]], koja se smatra najstarijom crkvenom građevinom na tlu cijele Estonije. Valjalska crkva sagrađena je u kombinaciji [[romanika|romanike]] i [[gotika|gotike]]. Zidari i kipari s [[Gotland]]a odigrali su najvažniju ulogu u ranoj crkvenoj arhitekturi na tlu Estonije. S vremenom, kako je kršćanstvo postajalo sve dominantnije, i crkvene građevine postajale su sve impozantnije, što je posebno vidljivo u crkvenoj arhitekturi sjeverne Estonije iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Tako je [[Crkva svetog Olafa (Tallinn)|crkva svetog Olafa]] u Tallinnu s visinom zvonika od 124 metra tijekom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] bila jedna od najviših građevina u cijeloj Europi.<ref>{{cite book|title=Historical Dictionary of Estonia | last=Miljan| first = Toivo |year=2004| publisher = Scarecrow Press | location = |isbn=978-0-8108-4904-4 | url =https://archive.org/details/historicaldictio0000milj|pages=[https://archive.org/details/historicaldictio0000milj/page/104 104]–105}}</ref> Značajna sakralna zdanja iz tog razdoblja još su i [[katedrala svete Marije (Tallinn)|katedrala svete Marije]] te [[crkva Duha svetoga]] u Tallinnu. Pored crkvene arhitekture, iz srednjovjekovnog razdoblja potječu i utvrde poput [[Dvorac Hermann|dvorca Hermann]] u [[Narva (grad)|Narvi]], [[Dvorac Toompea|dvorca Toompea]] u Tallinnu te [[Zamak Kuressaare|zamka Kuressaare]] na [[Saaremaa|Saaremi]].

Tijekom razdoblja ruske vladavine dominantni arhitektonski stilovi postaju [[barok]] i [[rokoko]], a širom zemlje lokalna aristokracija podiže velebne i luksuzne vile. Tipičan predstavnik arhitekture iz tog razdoblja je [[palača Kadriorg]], izgrađena po nalogu cara [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petra I. Velikog]]. [[Neoklasicizam]] u estonskoj arhitekturi najbolje predstavlja [[Gradska vijećnica u Tartuu|palača gradske vijećnice u Tartuu]] i okolne građevine iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] pojavljuju se brojni eksperimentalni arhitektonski pravci, a među dominantnije stilove u Estoniji iz tog doba spadaju arhitektonski [[eklekticizam]] i [[neogotika]]. Početak [[20. stoljeće|20. stoljeća]] obilježila je [[secesija]], koja se u Estoniji razvila pod utjecajem riške i finske secesije, a najtipičniji predstavnik secesionističke arhitekture u Estoniji bio je [[Jacques Rosenbaum]].<ref>{{cite book|last=Hallas-Murula| first = Karin| title = Tallinna Juugedarhitektuur: Jacques Rosenbaum (1878—1944)| language = | publisher = Eesti Arhitektuurimuuseum|year=2010|isbn=978-9985-9828-7-7|pages=}}</ref> Utjecaj ruske arhitekture s kraja 19. stoljeća najočitiji je u zdanju [[Katedrala Aleksandra Nevskog (Tallinn)|katedrale Aleksandra Nevskog]] u Tallinnu, sagrađene u pseudoruskom stilu koji predstavlja kombinaciju tradicionalne [[Ruska arhitektura|ruske]] i [[Bizantska arhitektura|bizantske arhitekture]].

Tijekom razdoblja [[Sovjetski Savez|sovjetske vlasti]], arhitektonska su rješenja iznalažena u [[Socrealizam|socijalističkom realizmu]] i [[Brutalizam|brutalizmu]], a klasičan je primjer takve arhitekture središte grada [[Sillamäe]]e ([[staljinistička arhitektura]]).<ref>{{cite web| url = http://www.estonica.org/en/Culture/Architecture/What_we_consider_our_own/| title = What we consider our own| last = | first = | last2 = | first2 = | date = | work = | publisher = Estonica.org| accessdate = 10. veljače 2013.| archive-date = 15. prosinca 2012.| archive-url = https://web.archive.org/web/20121215054400/http://www.estonica.org/en/Culture/Architecture/What_we_consider_our_own/| url-status = dead}}</ref>

<gallery class="center" widths="180" heights="130">
Datoteka:Valjala kirik, 2011, regnr 21079.jpg|[[Crkva u Valjali]] ([[13. stoljeće]])
Datoteka:Narva Hermanni linnus 2006.jpg|[[Dvorac Hermann]] ([[1256.]])
Datoteka:Tallinna Raeapteek, 14.-20.saj.jpg|''[[Raeapteek]]'' (rano [[15. stoljeće]])
Datoteka:Tallinn Schwarzhaupterhaus.jpg|Kuća [[Bratstvo crnih glava|Crnih glava]], Tallinn (fasadu izradio [[Arent Passer]], [[1597.]])
Datoteka:Kadrioru loss-.jpg|[[Palača Kadriorg]] (arhitekti [[Nicola Michetti]], [[Gaetano Chiaveri]] i [[Mihail Zemcov]]) (započeta [[1718.]])
Datoteka:University of Tartu Estonia optimized.jpg|Glavna zgrada [[Sveučilište u Tartuu|Sveučilišta u Tartuu]] (arhitekt [[Johann Wilhelm Krause (arhitekt)|Johann Wilhelm Krause]])(1803. – 1809.)
Datoteka:House on Pikk 18.jpg|[[Secesija|Secesijsko]] pročelje u Tallinnu (arhitekt [[Jacques Rosenbaum]], dovršena [[1910.]])
Datoteka:Tolstoi 2, Sillamäe.jpg|[[Socrealizam|Socrealistička]] zgrada u [[Sillamäe|Sillamäi]] (sredina [[20. stoljeće|20. stoljeća]])
</gallery>

=== Scenska umjetnost ===
{{glavni|Kazalište u Estoniji|Estonska kinematografija}}
[[File:Karujaht Pärnumaal 1914.ogg|thumb|250px|''[[Karujaht Pärnumaal]]'' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Lov na medvjede u Pärnumi'') iz [[1914.]] bio je prvi estonski igrani film.]]
Osnivanje amaterskog kazališta u [[Tallinn]]u [[1784.]] od strane dramaturga [[August von Kotzebue|Augusta von Kotzebuea]] smatra se datumom osnivanja kazališne scene u Estoniji. U tom razdoblju, većinu predstava činile su [[Komedija|komedije]] koje su se izvodile isključivo za malobrojnu njemačku plemićku elitu koja je vladala gradovima. Prva profesionalna kazališna skupina osnovana je [[1809.]], a njen repertoar uglavnom su činile predstave na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]], premda su se u pojedinim prilikama izvodile i predstave na estonskom i ruskom jeziku.<ref>{{cite book|last=O'Connor| first = Kevin| title = Culture and Customs of the Baltic States| url = https://books.google.com/books?id=IpR0-OrrwssC|year=2006| publisher = Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-33125-1|pages=}}</ref> Prvo isključivo estonsko kazalište ''[[Vanemuine]]'' osnovano je tek [[1865.]] u gradu [[Tartu]]u, a pet godina kasnije kazališna skupina iz ovog grada izvela je prvi izvorno estonski kazališni komad, komediju ''[[Saaremaa onupoeg]]'' koju je napisala [[Lydia Koidula]]. Kazalište iz Tartua je [[1906.]] godine dobio vlastito sjedište, a početkom prošlog stoljeća u njemu se počinju prikazivati komadi nastali po djelima stranih autora poput [[Henrik Ibsen|Henrika Ibsena]], [[Gerhart Hauptmann|Gerharta Hauptmanna]], [[Maksim Gorki|Maksima Gorkog]], ali i domaćih autora [[August Kitzberg|Augusta Kitzberga]], [[Oskar Luts|Oskara Lutsa]] i [[Eduard Vilde|Eduarda Vildea]].

Najveća kazališna ustanova u zemlji je [[Estonski teatar|Estonsko kazalište]] ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Estonia teatrihoone'') u Tallinnu, osnovano [[1913.]] U to vrijeme, bila je to najveća građevina u Tallinnu.

Filmska industrija u Estoniji službeno je počela s radom [[1896.]], kada su u Tallinnu snimljeni prvi "pokretni snimci",<ref name="EE">{{cite book|last=Masters| first = Tom| title = Eastern Europe| url = https://books.google.com/books?id=eiIpe99dL5MC|year=2007| publisher = Lonely Planet|isbn=978-1-74104-476-8|pages=328}}</ref> a nekoliko godina kasnije [[1908.]] u istom gradu otvoreno je i prvo kino (godinu dana kasnije otvoreno je i kino u [[Pärnu (grad)|Pärnuu]]).<ref>{{cite book|last=Arjakas| first = Küllö| last2=Jõeste| first2 = Marje| title = The Baltic states: a reference book| url = https://books.google.com/books?id=mY1pAAAAMAAJ|year=1991| publisher = Estonian Encyclopaedia Publishers|isbn=978-5-89900-017-1|pages=}}</ref> Iste godine snimljen je i prvi dokumentarni film u obliku [[filmske novosti]], a odnosio se na posjetu švedskog kralja [[Gustav V. Švedski|Gustafa V.]] Tallinnu.<ref>{{cite web|url=http://www.einst.ee/publications/kultuur/cinema.html|title=Estonian culture - cinema<!-- Bot generated title -->|website=Einst.ee|access-date=21. kolovoza 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20060927202203/http://www.einst.ee/publications/kultuur/cinema.html|archive-date=27. rujna 2006.|url-status=dead}}</ref>

Prvi filmski studio osnovao je [[1912.]] u Tartuu [[Johannes Pääsuke]] (''Estonia Film Tartus''), gdje je snimljen i ranije navedeni dokumentarni film. Dvije godine kasnije, Pääsuke je snimio i svoj drugi film, ''[[Karujaht Pärnumaal]]'' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Lov na medvjede u Pärnumi''), koji je postao prvi estonski igrani film. Pääsuke, koji se smatra ocem estonske kinematografije, snimao je dokumentarne i kratkometražne filmove o estonskoj prirodi, a u Estonskom filmskom arhivu do danas je sačuvano ukupno osam njegovih radova.

Prvi dugometražni film, ''[[Mineviku varjud]]'' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Sjene prošlosti''), snimljen je [[1924.]] u režiji [[Konstantin Märska|Konstantina Märske]]. Nijemi film ''[[Noored kotkad]]'' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Mladi orlovi'') [[Theodor Luts|Theodora Lutsa]] iz [[1927.]] uglavnom se smatra prekretnicom i prvim ozbiljnim filmom u povijesti estonske kinematografije (film ima ratnu tematiku i bavi se [[Estonski rat za neovisnost|Estonskim ratom za neovisnost]]).<ref name="Connor">{{cite web|url=https://books.google.com/books?id=IpR0-OrrwssC&pg|title=Culture and Customs of the Baltic States|first=Kevin|last=O'Connor|date=21. kolovoza 2017.|publisher=Greenwood Publishing Group|access-date=21. kolovoza 2017.|via=Google Books}}</ref> Prvi film sa zvukom (''[[Kuldämblik]]'') snimljen je [[1930.]]

Možda i najveće ostvarenje estonske filmske umjetnosti [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bio je film ''[[Viimne reliikvia]]'' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Posljednja relikvija'') [[Grigori Kromanov|Grigorija Kromanova]] iz [[1969.]] Film predstavlja ekranizaciju povijesnog romana ''[[Vürst Gabriel ehk Pirita kloostri viimsed päevad]]'' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Princ Gabriel i posljednji dani Piritskog manastira'') estonskog književnika [[Eduard Bornhöhe|Eduarda Bornhöhea]].

Godine [[1997.]], na inicijativu Ministarstva kulture Estonije, osnovana je Estonska filmska zaklada ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Eesti Filmi Sihtasutus'').

[[Eesti Televisioon|Estonska televizija]] ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Eesti Televisioon'', ETV) službeno je počela s emitiranjem [[19. srpnja]] [[1955.]] i najstarija je televizijska kuća u Estoniji. ETV je postala punopravnom članicom [[Europska radiodifuzijska unija|EBU]]-a [[1. siječnja]] [[1993.]] Zaključno s [[1. srpnja]] [[2010.]], Estonija je prešla na digitalno emitiranje signala na teritoriju cijele zemlje.

== Sport ==
{{glavni|Sport u Estoniji}}
[[File:Jüri Lossmann and Hannes Kolehmainen 1920 .jpg|thumb|Estonski maratonac [[Jüri Lossmann]] (lijevo) osvojio je srebrnu medalju na [[Olimpijada 1920|Igrama]] u [[Antwerpen]]u [[1920.]], što je bio prvi nastup Estonije na Olimpijskim igrama. Na slici je i [[Hannes Kolehmainen]] (desno), [[Finska|finski]] maratonac koji je te godine osvojio zlatnu medalju. Razlika među njima bila tek nešto više od 12 sekundi u korist Kolehmainena.]]
Sport je važan dio estonske kulture i estonskog života. Debitantski nastup na [[Olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]] sportaši iz Estonije ostvarili su na [[Olimpijada 1920|Igrama]] u [[Antwerpen]]u [[1920.]], iako je Estonski olimpijski odbor osnovan tek [[1923.]] Estoniju je na Igrama u Antwerpenu predstavljalo 13 sportaša koji su se natjecali u tri sporta (u [[dizanje utega|dizanju utega]], [[atletika|atletici]] i [[Hrvanje|hrvanju]]), a prvu zlatnu olimpijsku medalju za Estoniju u povijesti osvojio je dizač utega [[Alfred Neuland]]. Najuspješniji estonski sportaš koji je sudjelovao na Olimpijskim igrama bio je hrvač [[Kristjan Palusalu]], koji je na [[Olimpijske igre|Igrama]] 1936. u [[Berlin]]u osvojio dvije zlatne medalje u najtežoj hrvačkoj kategoriji i u obje discipline. Palusalu je tako postao prvi i zasad jedini hrvač koji je na jednim olimpijskim igrama osvojio zlatne medalje i u grčko-rimskom i u slobodnom stilu hrvanja.<ref>{{cite book|title=Eastern Europe: an introduction to the people, lands, and culture, Volume 1 | last=Frucht| first = Richard |authorlink = |year=2005| publisher = ABC-CLIO | location = |isbn=978-1-57607-800-6 | url = | accessdate=|pages=97}}</ref> Na [[Zimske olimpijske igre|Zimskim olimpijskim igrama]] estonski su sportaši debitirali u [[II. Zimske olimpijske igre – St. Moritz 1928.|St. Moritzu 1928.]] Naime, iako se estonska zastava službeno zavijorila na svečanosti otvaranja [[I. Zimske olimpijske igre – Chamonix 1924.|Zimskih igara 1924.]] u [[Chamonix-Mont-Blanc|Chamonixu]], Estonija nije sudjelovala na ovim igrama pošto je njihov jedini predstavnik, [[Brzo klizanje|brzoklizač]] [[Christfried Burmeister]] odustao od natjecanja prije njegovog početka. Najuspješnija estonska sportašica na Zimskim olimpijskim igrama je reprezentativka u [[Nordijsko skijanje|nordijskom skijanju]] [[Kristina Šmigun-Vähi]] s dvije zlatne i jednom srebrnom medaljom. Nakon sovjetske aneksije zemlje, estonski sportaši natjecali su se kao dio sovjetske reprezentacije (od [[1952.]] do [[1988.]]), a kao nezavisna se zemlja na međunarodnu scenu ponovo vraćaju [[1991.]] Najuspješniji olimpijski sportovi u Estoniji su [[atletika]], [[dizanje utega]], [[hrvanje]] i [[nordijsko skijanje]]. Grad [[Tallinn]] bio je domaćin olimpijske regate u jedrenju tijekom Olimpijskih igara 1980. u [[Moskva|Moskvi]].

Najpopularniji ekipni sportovi u zemlji su [[nogomet]], [[košarka]], [[odbojka]] i [[hokej na ledu]]. [[Estonska nogometna reprezentacija|Nogometna reprezentacija]] najveći je uspjeh na međunarodnoj sceni ostvarila u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|UEFA Euro 2012.]], kada se uspjela plasirati u doigravanje (ali je izgubila od [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] i nije se plasirala na završni turnir). Najuspješniji nogometni klubovi u zemlji s deset, odnosno 19 nacionalnih titula su [[FC Flora|Flora]] i [[FCI Levadia Tallinn|Levadia]]. [[Estonska košarkaška reprezentacija|Muška košarkaška reprezentacija]] sudjelovala je na Olimpijskim igrama 1936. (zauzela 9. mjesto) i na ukupno pet europskih prvenstava.

Hokej na ledu u Estoniji počeo se razvijati početkom tridesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]], a prvi amaterski klubovi osnovani su u [[Tallinn]]u i [[Tartu]]u. Ubrzo je osnovan i nacionalni hokejaški savez, koji postaje punopravnim članom Međunarodne hokejaške federacije [[17. veljače]] [[1935.]] Savez ostaje članom [[IIHF]]-a sve do [[27. travnja]] [[1946.]], kada je Estonija ušla u sastav [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], a sve ingerencije u vezi s hokejom na ledu s republičkih prenesene su na savezni nivo. Djelovanje estonskog saveza ponovo je pokrenuto [[4. svibnja]] [[1992.]]

[[Paul Keres]] je u razdoblju od [[1930-ih]] do [[1960-ih]] bio jedan od najboljih estonskih i sovjetskih [[šah]]ista. Među najuspješnije estonske sportaše ubrajaju se i atletičari [[Erki Nool]], [[Gerd Kanter]] i [[Aleksander Tammert]]. Najuspješnije estonske tenisačice su [[Kaia Kanepi]] i [[Anett Kontaveit]]. Od ostalih značajnijih sportaša, tu su još i hrvači [[Johannes Kotkas]], [[Voldemar Väli]] i [[Georg Lurich]], skijaš [[Andrus Veerpalu]], dizač utega [[Jaan Talts]], mačevalac [[Nikolai Novosjolov]] i biciklisti [[Jaan Kirsipuu]] i [[Erika Salumäe]].

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==
{{refbegin|30em}}
* [[Giuseppe D'Amato]] ''[http://www.europarussia.com/books/viaggio_nellhansa_baltica/travel-to-the-baltic-hansa Travel to the Baltic Hansa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110516034324/http://www.europarussia.com/books/viaggio_nellhansa_baltica/travel-to-the-baltic-hansa |date=16. svibnja 2011. }}''. The European Union and its enlargement to the East. Book in Italian. ''Viaggio nell'Hansa baltica''. L'Unione europea e l'allargamento ad Est. Greco&Greco editori, Milano, 2004. {{ISBN|88-7980-355-7}}
* {{Cite book| ref=harv|last=Buttar| first = Prit| title = Between Giants, the Battle for the Baltics in World War II|year=| publisher = Osprey Publishing|isbn=9781780961637|pages=}}
* {{Cite book| ref=harv|last=Buttar| first = Prit| title = Between Giants |isbn=978-1-78096-163-7|pages=}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Cole| first=Jeffrey| title=Ethnic Groups of Europe: An Encyclopedia| url=https://archive.org/details/ethnicgroupseuro00cole| year=2011| publisher=ABC-CLIO| isbn=9781598843026| pages=[https://archive.org/details/ethnicgroupseuro00cole/page/124 124]}}
* {{Cite book| ref = harv| author = Estonska akademija nauka| title = Proceedings of the Estonian Academy of Sciences, Geology| url = https://books.google.com/books?id=q3mK64Ef2MQC| year = 2005| publisher = Estonian Academy Publishers}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Frucht| first = Richard C.| title = Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture| location = | publisher = Volume 1. ABC-CLIO|year=2005|isbn=9781576078006|pages=}}
*{{Cite book|last1=Hiden|first1=John|first2=Patrick|last2=Salmon|title=The Baltic Nations and Europe: Estonia, Latvia, and Lithuania in the Twentieth Century|year=1991|publisher=Longman|location=London|isbn=0-582-08246-3}}
*{{Cite book |title = Estonia 2013 |series = Energy Policies Beyond IEA Countries |author = [[International Energy Agency|IEA]] |journal = Energy Policies Beyond IEA Countries / Ukraine |year = 2013 |doi = 10.1787/9789264190801-en |isbn = 978-92-6419079-5 |issn = 2307-0897 |ref=iea}}
* {{Cite book| ref=harv|last=Jokipii| first = Mauno|editor1-first= Mauno|editor1-last=Jokipii| title = Baltisk kultur och historia|year=1992| language = sv|isbn=9789134512078|pages=22–23}}
*Jaak Kangilaski ''et al.'' (2005) [http://www.riigikogu.ee/public/Riigikogu/ValgeRaamat.pdf Valge raamat (1940–1991)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110503200228/http://www.riigikogu.ee/public/Riigikogu/ValgeRaamat.pdf |date=3. svibnja 2011. }}, Justiitsministeerium, {{ISBN|9985-70-194-1}}.
* {{Cite book| ref=harv| last=Kasekamp| first = Andres| title = The Radical Right in Interwar Estonia| location = | publisher = Springer|year=2000|isbn=978-1-4039-1955-7|pages=}}.
* {{Cite book| ref = harv| last = Koeberl| first = Christian| last2 = Martínez| first2 = Francisca C.-Ruiz| title = Impact Markers in the Stratigraphic Record| url = https://books.google.com/books?id=U7l0VFEMy80C&pg=PA345| year = 2003| publisher = Springer Science & Business Media| isbn = 978-3-540-00630-5| pages = 345}}
*{{Cite book|last=Laar|first=Mart|authorlink=Mart Laar|title=War in the Woods: Estonia's Struggle for Survival, 1944–1956|year=1992|others=trans. Tiina Ets|publisher=Compass Press|location=Washington, D.C.|isbn=0-929590-08-2}}
*{{Cite book|last=Lieven|first=Anatol|authorlink=Anatol Lieven|title=The Baltic Revolution: Estonia, Latvia, Lithuania, and the Path to Independence|year=1993|publisher=Yale University Press|location=New Haven|isbn=0-300-05552-8}}
* {{Cite book| ref = harv| last = Marcantonio| first = Angela| title = The Uralic language family: facts, myths and statistics| year = 2002| publisher = Blackwell| location = Oxford, UK| url = https://books.google.com/?id=Cp-tB08yd2EC&pg=PA21| isbn = 978-0-631-23170-7| pages = 21–23}}
* {{Cite book|last=Miljan|first=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|url=https://books.google.com/books?id=xeXwMDZbTBoC&pg=PA213|year=2004|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-6571-6|pages=213}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Miljan| first = Toivo| title = Historical Dictionary of Estonia| location = | publisher = Rowman & Littlefield|year=2015|isbn=978-0-8108-7513-5|pages=441}}.
*{{Cite book|last=Naylor|first=Aliide|authorlink=Aliide Naylor|title=The Shadow in the East Vladimir Putin and the New Baltic Front|year=2020|publisher=I.B. Tauris|location=London|isbn=9781788312523}}
* {{Cite book| ref=harv|last=Pekomäe| first = Vello| title = Estland genom tiderna|year=1986| publisher = VÄLIS-EESTI & EMP| location = Stockholm | language = sv|isbn=978-91-86116-47-7|pages=319}}
* {{Cite book| ref = harv| first = Aigi| last = Rahi-Tamm| first2 = Andres| last2 = Kahar| title = "The Deportation Operation "Priboi" in 1949"| year = 2009| publisher = Estonian International Commission for the Investigation of Crimes Against Humanity| location = Tallinn| isbn = 978-9949183005| url = http://lepo.it.da.ut.ee/~erki/Selfservice/9.pdf| access-date = 9. travnja 2022.| archive-date = 28. ožujka 2019.| archive-url = https://web.archive.org/web/20190328131029/http://lepo.it.da.ut.ee/~erki/Selfservice/9.pdf| url-status = dead}}
* {{Cite book| ref=harv| url=https://books.google.com/books?id=emBIdi4LPz8C&dq| title=The Baltic States: The Years of Independence| last=Rauch| first=Georg von| quote=Later an alternative proposal was advanced for a United Baltic Duchy under Duke Adolf Friedrich of Mecklenburg| isbn=978-0-903983-00-6| year=1974| pages=48}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Raukas| first = Anto| title = Eesti entsüklopeedia 11: Eesti üld| location = | publisher = Eesti Entsüklopeediakirjastus|year=2002|isbn=978-9985-70-115-7|pages=283}}
*{{Cite book|last=Raun|first=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians|year=1987|publisher=Hoover Institution Press, Stanford University|location=Stanford, Calif.|isbn=0-8179-8511-5}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Raun| first = Toivo U.| title = Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated| location = | publisher = Hoover Press|year=2002|isbn=9780817928537|pages=}}
* {{Cite book| ref = harv| last = Selirand| first = Jüri| last2 = Tõnisson| first2 = Evald| title = Through past millennia: archaeological discoveries in Estonia| url = https://books.google.com/books?id=mu9KAAAAMAAJ| year = 1984| publisher = Perioodika}}
*{{Cite book|last=Smith|first=David J.|title=Estonia: Independence and European Integration|year=2001|publisher=Routledge|location=London|isbn=0-415-26728-5}}
*{{Cite book|editor-last=Smith|editor-first=Graham|title=The Baltic States: The National Self-determination of Estonia, Latvia, and Lithuania|year=1994|publisher=St. Martin's Press|location=New York|isbn=0-312-12060-5|url=https://archive.org/details/balticstates00grah}}
*{{Cite book|editor-last=Subrenat|editor-first=Jean-Jacques |editor-link=Jean-Jacques Subrenat|title=Estonia, identity and independence|year=2004|publisher=Rodopi|isbn=90-420-0890-3|place=Amsterdam & New York}}
*{{Cite book|last=Taagepera|first=Rein|authorlink=Rein Taagepera|title=Estonia: Return to Independence|year=1993|publisher=Westview Press|location=Boulder, Colo.|isbn=0-8133-1199-3}}
*{{Cite book|last=Taylor|first=Neil|title=Estonia|year=2004|edition=4th|publisher=Bradt|location=Chalfont St. Peter|isbn=1-84162-095-5}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Tvauri| first=Andres| title=The Migration Period, Pre-Viking Age, and Viking Age in Estonia| year=2012| url=https://www.etis.ee/Portal/Publications/Display/b80b6f11-43ed-4b8c-b616-48ac53b70ec5?language=ENG| accessdate=27. prosinca 2016.| pages=33,34,59,60}}
*{{Cite book|last1=Williams|first1=Nicola|first2=Debra |last2=Herrmann |first3=Cathryn |last3=Kemp |title=Estonia, Latvia, and Lithuania|year=2003|edition=3rd|publisher=Lonely Planet|location=London|isbn=1-74059-132-1}}
* {{Cite book| ref=harv| title=Central and East European Politics: From Communism to Democracy| first=Sharon L.| last=Wolchik| last2=Curry| first2=Jane Leftwich| url=https://books.google.com/?id=ciKIBazTof8C&pg=PA238#v=onepage&f=false| publisher=Rowman & Littlefield| year=2007| isbn=978-0-7425-4068-2| pages=238}}
* {{Cite book| ref = harv| last = Ziemele| first = Ineta| title = Baltic yearbook of international law| url = https://books.google.com/books?id=iGLp7QEelbIC&pg=PA26| year = 2002| publisher = Martinus Nijhoff Publishers| isbn = 978-90-411-1736-6| pages = 26}}
{{Refend}}

==Vanjske poveznice==

* [https://web.archive.org/web/20031203020838/http://www.ciesin.ee/ESTCG/ Vodič kroz Estoniju]
* [http://estonia.europe-countries.com/ Slike Estonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181215173213/http://estonia.europe-countries.com/ |date=15. prosinca 2018. }}
* [http://www.estonica.org/ Estonica - od A do Ž o Estoniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100413215407/http://www.estonica.org/ |date=13. travnja 2010. }}
* [http://www.riik.ee/ Službena stranica zemlje]
* [http://www.culture.ee Kulturni događaji u Estoniji]
* [https://web.archive.org/web/20060115221806/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=601&id_projekta=0 Europski tigar]

{{Portal Europa}}

===Ostali projekti===

{{WProjekti
|commons        = Eesti
|commonshr      = Estonija
|commonscat     = Estonia
|commonscathr   = Estonija
|wikiatlas      = Estonia
|wikiatlashr    = Estonije
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Europa}}
{{Europska unija}}
{{Zapadnoeuropska unija}}
{{NATO}}

[[Kategorija:Estonija| ]]
[[Kategorija:Države članice Europske unije]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]