Maori
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
 | Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
| Maori | |
|---|---|
| Značajno stanovništvo u | |
Maori ili Māori su polinezijski narod sa Novog Zelanda, etnolingvistički srodni Tahićanima i Havajcima, koji se na područje Južnog i Sjevernog ostrva, doplovivši u kanuima, naselio između 9. i 13. vijeka iz područja Polinezije. Prvi svoj sukob sa Evropljanima imali su već 1642. dolaskom Holanđana Abela Tasmana, a u bici su ubijena četvorica pripadnika njegove družine. Godine 1769. britanski istraživač James Cook uspostavlja prijateljske odnose sa Maorima. Od 1800tih posjete evropskim brodova bile su sve učestalije. Dolaskom evropskih naseljenika populacija Maora počinje opadati, i broj im je ratovima i uvezenim bolestima sveden na oko 100.000. Predstavnici maorskih poglavica i Britanaca sastali su se 1840. i potpisuju ugovor u Waitangiu po kojem postaju britanski građani i priznaju im se prava na zemlju. Novozelandskim popisom 2006. pod maorskim etničkim imenom izjasnilo se 565.329 osoba.
Ime
[uredi | uredi izvor]Riječ "Maori" nije etnonim u pravom smislu, i na maorskom jeziku označava nešto "prirodno" ili "one koji se razlikuje od bogova ili duhova". U legendama i usmenim predanjima, riječ je razlikovala obična smrtna ljudska bića — tāngata māori — od božanstava i duhova (wairua) [1]. Isto tako, wai māori označava "slatku vodu", za razliku od slane vode. U većini polinezijskih jezika postoje srodne riječi,[18] koje sve potiču od protopolinezijskog *ma(a)qoli, koje ima rekonstruirano značenje "istinski, pravi".
Imenovanje i samoimenovanje
[uredi | uredi izvor]Rani posjetioci iz Evrope na Novi Zeland općenito su autohtone stanovnike nazivali "Novozelanđanima" ili "domaćima" [2]. Maori su koristili izraz Māori da opisuju sebe u pan-plemenskom smislu. Ljudi Maori često koriste izraz tangata whenua (bukvalno značenje, "ljudi zemlje") da bi se identificirali na način koji izražava njihov odnos određenih ljudi sa određenim područjem; pleme može biti tangata kada u jednom području, ali ne i u drugom. Termin se također može odnositi na narod Maori u cjelini u odnosu na Novi Zeland (Aotearoa) u cjelini.
Zvanična definicija Maora za izborne svrhe promijenila se tokom vremena. Prije 1974. vlada je zahtijevala dokumentirano porijeklo da bi odredila status "osobe Maora" i samo je onima s najmanje 50% maorskog porijekla bilo dozvoljeno da biraju za koja mjesta žele glasati. Zakon o izmjenama i dopunama o poslovima Maora iz 1974. promijenio je ovo, dozvoljavajući pojedinci da se samoidentifikuju u pogledu svog kulturnog identiteta. Trenutno, u većini konteksta, vlasti zahtijevaju određenu dokumentaciju o porijeklu ili kontinuiranoj kulturnoj povezanosti (kao što je prihvatanje od strane drugih kao naroda); međutim, ne postoji minimalni zahtjev porijekla.
Jezik
[uredi | uredi izvor]Jezik Maora ima nekoliko dijalekata, srodan je tahićanskom sa kojim pripada polinezijskoj grupi malajsko-polinezijskih jezika i Velikoj austronezijskoj porodici. Maorskim se služi između 50.000 i 70.000 Maora (1991 Fishman, str. 231) od populacije koja je iznosila oko 310.000.
Jezik māori ima 5 samoglasnika (vokala) a, e, i, o, u (svaki sa svojom dužom verzijom ā, ē, ī, ō, ū) i 10 suglasnika (konsonanata) p, t, k, m, n, ng, wh, r, h, w. Riječi uvijek završavaju sa samoglasnikom.
Plemena
[uredi | uredi izvor]Na Sjevernom ostrvu naseljeni su: Ngai te Rangi, Ngapuhi, Ngarauru, Ngati Apa, Ngati Awa, Ngati Hau, Ngati Haua, Ngati Kahu, Ngati Kahungunu, Ngati Mahuta, Ngati Maniapoto, Ngati Maru, Ngati Paoa, Ngati Porou, Ngati Ranginui, Ngati Raukawa, Ngati Ruanui, Ngati Tai, Ngati Tama, Ngati Tamatera, Ngati Toa, Ngati Tuwharetoa, Ngati Whanaunga, Ngati Whatua, Rangitane, Rongo Whakataa, Taranaki, Te Aitanga-a-Makahi, Te Arawa, Te Aupouri, Te Rarawa, Tuhoe, Waikato, Whakatohea i Whanau-a-Apanui. Na Južnom ostrvu žive: Ngai Tahu (Ngāi Tahu), Ngati Mamoe, Poutini i Rangitane.
Historija
[uredi | uredi izvor]Maorske legende govore da su na Aotearou (Aotearoa; danas Novi Zeland) došli iz zemlje "Hawaiki" prije nekih 1000 godina. Aotearoa znači "Zemlja sa dugim bijelim oblakom", vulkanski je bila aktivna a planinski vrhunci prekriveni snijegom. Postoji nekoliko teorija o njihovom porijeklu. Prema Maorima, Hawaii i Hawaiki nisu isto a nisu ni blizu jedna drugoj. U novu domovinu dolaze u valovima na kanuima:
- Aotea na Taranaki i Waikato. Plemena Ngā Rauru Kītahi i Ngāti Ruanui
- Arahura na Južnom ostrvu, pleme Ngāi Tahu.
- Āraiteuru, Južno ostrvo, pleme Ngāi Tahu.
- Arautauta, Zaliv Plenty, pleme Te Whakatōhea. Na njemu je putovao Tarawa sa dva morska čudovišta Taniwha.
- Arawa, Zaliv Plenty, East Coast, Waikato, plemena: Ngāti Tūwharetoa i Te Arawa
- Hīnakipākau-o-te-rupe, u zalivu Plenty. Na njemu su putovali Hoaki i Taukata, i donijeli sušeni kūmara, ili slatki krompir.
- Horouta, istočna obala, plemena: Ngāti Ruapani, Rongowhakaata, Te Aitanga-a-Hauiti, Te Aitanga-a-Māhaki.
- Kahutara, na Taranaki.
- Kāraerae, na Južnom ostrvu
- Kurahaupō, Northland, Taranaki, plemena: Ngati Apa, Ngāti Kurī, Ngati Ruanui
- Mahangaatuamatua, u zalivu Plenty
- Māhuhu-ki-te-rangi (ili Māhuhu), kod Aucklanda i Northlanda, plemena: Ngāti Whātua
- Mānuka, Južno ostrvo
- Māmari, Northland, plemena: Ngā Puhi, Te Aupōuri, Te Rarawa
- Mataatua, Zaliv Plenty, Northland. Plemena: Ngā Puhi, Ngāi Te Rangi, Ngāti Awa, Ngāti Pūkenga, Te Whakatōhea
- Matahourua, brod junaka Kupe, koji je otkrio Aotearoa ili Novi Zeland
- Moekākara, Northland, pleme: Te Kawerau
- Motumotuahi, Taranaki, pleme Ngā Rauru (Ngā Rauru Kītahi)) ili Ngāti Ruanui
- Ngātokimatawhaorua, Northland, plemena:Ngā Puhi, Te Aupōuri, Te Rarawa
- Nuku-tai-memeha, istočna obala, pleme Ngāti Porou
- Nukutere, zaliv Plenty, istočna obala, plemena: Ngāti Porou i Te Whakatōhea
- Ōkoki, Taranaki
- Ōtūrereao, zaliv Plenty
- Pangatoru, Taranaki, plemena: Ngā Rauru ili Ngāti Ruanui
- Riukākara, Northland
- Ruakaramea, Northland
- Tahatuna, Taranaki
- Taikōria, Taranaki
- Tainui, Auckland, zaliv Plenty, Taranaki, Waikato. Plemena: Ngāti Maniapoto, Ngāti Maru, Ngāti Pāoa, Ngāti Rongoū, Ngāti Tamaterā i Ngāti Whanaunga
- Tākitimu, zaliv Plenty, istočna oblala, Južno ostrvo. Plemena: Muriwhenua, Ngāti Kahungunu, Ngāti Ranginui, Ngāi Tahu
- Tauira, zaliv Plenty, Northland. Plemena: Te Whakatōhea, Te Whānau-a-Apanui
- Tāwhirirangi, zaliv Plenty, Južno ostrvo
- Te Aratauwhāiti, zaliv Plenty
- Te Aratāwhao, zaliv Plenty
- Te Kōhatuwhenua, Taranaki, plemena Ngā Rauru ili Ngāti Ruanui
- Te Paepae-ki-Rarotonga, zaliv Plenty
- Te Rangimātoru, zaliv Plenty, pleemna: Ngāi Tūranga, Te Hapū-oneone
- Te Rangiuamutu (ili Tairea), Taranaki, plemena: Ngā Rauru ili Ngāti Ruanui
- Te Rīrino, Taranaki
- Te Wakaringaringa, Taranaki, plemena: Ngā Rauru ili Ngāti Ruanui
- Te Wakatūwhenua, Northland
- Tinana (ili Te Māmaru) Northland. Plemena: Te Rarawa, Ngāti Kahu
- Tokomaru, Taranaki
- Tōtara-i-kāria zaliv Plenty
- Tūnui-ā-rangi, Auckland, Northland, pleme; Ngāi Tāhuhu
- Tūwhenua, zaliv Plenty
- Uruaokapuarangi (ili Uruao) na Južnom ostrvu
- Waipapa, Northland.
Etnografija
[uredi | uredi izvor]U svojim prekookeanskim kanuima (waka hourua) Maori su prije nekih 1000 godina iz Hawaiki pradomovine stigli u novu domovinu Aotearoa. Ovaj narod svakako je posjedovao sofisticirana znanja o zvijezdama i morskim strujama pomoću kojih je prvi na Novi Zeland stigao Kupe. Njihova oralna kultura bogata brojnim pričama, legendama i pjesmama (waiata). Prije dolaska Pakeha (Novozelanđani evropskog porijekla) tradicionalna umjetnost činili su drvorezbarstvo, tkanje, kapa haka predstave, Whaikōrero (formalni govor prilikom ceremonije dobrodošlice ili pōwhiri), i moko ili tetoviranje. Ratni ples haka koji su plesali prije ratnog juriša, besmrtnim je učinio novozelandski ragbi tim All Blacks. Tetoviranje se vršilo kod oba spola. Muškaraci su tetovirali cijelo lice. Među ženama kod nekih plemena, ono se svodilo samo na području brade, gornje usne i nozdrva. Kuhinja je tipična mnogim krajevima Okeanije. Hrana se priprema metodom hangi na način da se u zemlji iskopa rupa u koju se ubaci usijano kamenje na koje polažu hranu umotanu u lišće, naročito dragušca ili potočarke (Nasturtium officinale), kako bi se spriječilo paljenje hrane. Sličnu metodu imaju i Fidžijci. U prošlosti Maori su imali dva tipa naselja, to su utvrđena pa koji su se gradili po vrhovima brda, zaštićena palisadama, jarcima i ratnim platformama. Kuće u pa naselju stisnute su jedna uz drugu. Neutvrđena kainga sastoji se od nekoliko rasipanih kuća od kojih svaka ima zemnu peć hangi, kuhinjicu-kauta i jedno ili dva natkrivena spremišta iskopana u zemlji. Maori žive od ribolova, uzgoja slatkog krompira (Ipomoea batatas), taroa, jama i drugog. Sakupljanje također čini znatan dio njihove ekonomije, a najvažniji su školjkaši, bobice i korijenje. Oruđe se izrađivalo od kamena i drveta. Gotovo sva zemlja u vlasništvu je descentnih grupa, to jest nuklearnih porodica, odnosno plemena. Nuklearna ili proširena porodica (whanau) zadržava pravo na specifičnim izvorima hrane i parcelama zemljišta koje se mogu prenijeti na djecu članova whanaua. Ova prava mogu se proširiti na ne-članova jedino uz dozvolu cijelog plemena. Pleme kod Maora je iwi, i ono je najveća društvena grupa, politički nezavisna jedinica sa vlastitom teritorijom. Iwija ima oko 50, a podijeljeni su na hapue podplemena, koji također imaju svoju teritoriju a njegovi članovi su bilateralni potomci nekog pretka. Hapu je stoga značajniji od iwija, a kroz bilateralno računanje, s patrilinearnom emfazom, često je mogao biti član više od jednog hapua (posebno poglavarske porodice). Hapu ima jednu ili dvije zajednice a njegovi članovi žive zajedno sa svojim robovima i bračnim partnerima. Maorska omladina uživa u predbračnoj seksualnoj slobodi, i u brak ulaze s bogatim seksualnim iskustvom. Terminologija sistema srodstva je havajskog tipa. Ženidba se dešava unutar istog iwija, ili istog hapua, brak je uglavnom monogaman, ali poglavice uzimaju sebi po nekoliko žena. Rastave su uobičajene, stanište fleksibilno, ali često patrilokalno. Prekobrojnu populaciju kontroliraju abortusom, infanticidom i postpartumnim seksualnim apsinencijama koje traje kroz vrijeme babinja. Whaunau, koji je često proširena porodica, je osnovna jedinica Maori-društva. Sastoji se od kaumatua (glave porodice), njegove žene ili žena, njihove neoženjene djece i oženjenih sinova s djecom. Mnoga ovakva domaćinstva imaju i svoje robove.
Socijalna organizacija
[uredi | uredi izvor]Dok je iwi fiksan u svom brojnom stanju i sastavu, dotle tapu nastaje kroz fiziju. Kada hapu postane prevelik u broju svojih članova, neki od njih će se odvojiti i osnovati novi hapu pod vodstvom jednog od poglavičinih sinova ili mlađe braće. Plemena čiji su preci došli na Novi Zeland u istom kanuu čine waku (waka =kanu), to jest konfederaciju čija je dužnost da pomažu jedni drugima. Postoje tri socijalne klase. Članovi dviju viših su slobodni ljudi sa aristokracijom rangatira (poglavicama). Robovi taure-kareka su porijeklom od ratnih zarobljenika.
Političko predstavljanje
[uredi | uredi izvor]Svaki hapu ima poglavicu iz rangatire. Rangatira najstarijeg hapua je ariki, vrhovni poglavica plemena. Pleme ili iwi je najviša politička jedinica maorskog društva a njegov poglavica upravlja ekonomskim projektima. Glave domaćinstava ili kaumatua kao grupa čine runanga ili vijeće zajednice. Konflikti između raznih hapua, ili među iwijima uobičajeni su i često završavaju ratom. Pobijeđeni su najčešće zarobljeni, ubijeni ili pojedeni.[nedostaje referenca]
Maori su bili zastupljeni u novozelandskoj politici od Deklaracije o nezavisnosti Novog Zelanda, prije nego što je potpisan Ugovor iz Waitangija 1840. Budući da su tradicionalno plemenski narod, nijedna organizacija navodno ne govori u ime svih Maora širom zemlje. Pokret kralja Māora (Kīngitanga) nastao je 1860-ih kao pokušaj nekoliko iwia da se ujedine pod jednim vođom; u moderno doba, služi uglavnom ceremonijalnoj ulozi. Još jedan pokušaj političkog jedinstva bio je Pokret Kotahitanga, koji je uspostavio poseban parlament Maora koji je održavao godišnje sjednice od 1892. do posljednjeg zasjedanja 1902. godine [3].
Māori imaju rezervisana mjesta u novozelandskom parlamentu od 1868. godine [4]. Māori su 1893. godine dobili opće pravo glasa sa ostalim građanima Novog Zelanda. Trenutno rezervisana biračka tijela Maora zauzimaju sedam od 120 mjesta u jednodomnom parlamentu Novog Zelanda, a razmatranje i konsultacije sa Maorima postali su rutinski zahtjevi za savjete i vladine organizacije. Konkurs za ova mjesta bila je prva prilika za mnoge Maore da učestvuju na izborima na Novom Zelandu, iako su se izabrani predstavnici Maora u početku borili da ostvare značajan utjecaj. Sir Āpirana Ngata je često opisivan kao najistaknutiji maorski političar koji je služio u parlamentu sredinom XX vijeka.
Često se vodi debata o relevantnosti i legitimnosti zasebnog biračkog spiska i rezervisanih mjesta. Nacionalna partija je 2008. godine najavila da će ukinuti mjesta kada se riješe sve historijske odredbeUgovora, što je imala za cilj da završi do 2014. godine. Međutim, nakon izbora National je postigao dogovor sa Māorskom strankom da ne ukida mjesta dok Māori ne daju svoje odobrenje.
U 54. parlamentu izabranom 2023. godine zabilježen je historijski visok broj od 33 poslanika Māora. Maori čine 27% parlamenta, dok ih je u općoj populaciji 17%.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Atkinson, A. S. (1892)."What is a Tangata Maori?" Journal of the Polynesian Society, 1 (3), 133–136. Retrieved 18 December 2007.
- ^ "Native Land Act | New Zealand [1862]". Encyclopedia Britannica.
- ^ "Te Kotahitanga – the Māori Parliament". Ministry of Women's Affairs.
- ^ "The Origins of the Māori Seats", New Zealand Parliament.
